Recikliranje u Hrvatskoj i drugdje

[Potala]

Naya kaže:
e i da.. i McDonlads reciklira
vjerujete mi, ja sam tamo svaki dan

Otkad?
Ja sam u srednjoj bila u Meku na slavlju jednog rođendana i tamo nas je neki lik proveo Mekom i lijepo nam je pokazao što rade s otpadom - sprešaju i bace u smeće.
I ostaci nakon jela uvijek su letili u one kante za smeće. Sumnjam da su poslije djelatnici Meka razvrstavali otpad za recikliranje.
A ni nema se tu što razvrstavati - zamašćeni papir (koliko ja znam) ionako se ne može reciklirati.
A one čaše za piće brijem da nisu PET.

Kako se onda reciklira?


Meni se od toga većim problemom čini "overpackaging". Te podložak s reklamom na tacni, te zapakiravanje prvo u nekakav papir pa onda u škarnicl ili kartonsku kutiju i tak. Sto papira bez veze.
Sjećam se da sam znala tamo kupiti onu pitu (jedino uz Mc Sundae što je valjalo) i uvijek sam ih molila da mi to ne zamotavaju.

[El Tomo]

Potala kaže:
Otkad?
Ja sam u srednjoj bila u Meku na slavlju jednog rođendana i tamo nas je neki lik proveo Mekom i lijepo nam je pokazao što rade s otpadom - sprešaju i bace u smeće.
I ostaci nakon jela uvijek su letili u one kante za smeće. Sumnjam da su poslije djelatnici Meka razvrstavali otpad za recikliranje.

U Hrvatskoj ionako nema recikliranja (izvor iz prve ruke). Otpad koji se navodno reciklira, recimo u eko-otocima, NE RECIKLIRA se. Hrvatska javnost je jednostavno previse nedisciplinirana, zagaduje otpad za recikliranje namjerno ili iz neznanja (recimo, kod recikliranja stakla ljudi bacaju tamno staklo u kontejner za bijelo staklo, plastiku u kontejner za limenke, itd). Niti jedan hrvatski prizvod nema standard za recikliranje (recimo, na tamnoj boci treba pisati 'tamna boca' kako bi covjek znao kamo da taj otpad baci). Kada se tako pomijesani reciklazni otpad dovede na recikliranje, odvajanje i sortiranje otpada skuplje je od prozivodnje novoga. Bilo je pokusaja recikliranja stakla, ali od toga se odustalo. Tako da na kraju sav navodno reciklirani otpad na kraju zavrsi na skupnom smetlistu.

Jednostavno, u hrvatskoj se otpad ne reciklira. Osim nekih vrsta skupog industrijskog otpada. Pa tako i McDonalds ne reciklira, jer nema smisla.

A ni nema se tu što razvrstavati - zamašćeni papir (koliko ja znam) ionako se ne može reciklirati.

Moze se reciklirati. Takav papir se reciklira, odmascivanje je standardni postupak pri recikliranju takvog otpada.

A one čaše za piće brijem da nisu PET.

One case su napravljene iz posebne smjese sa pogodnostima za recikliranje. U principu, sva ambalaza McDonaldsa je posebno radena za recikliranje, ukljucujuci i pjenu od koje se rade case. McDonaldsu je itekako u financijskom interesu reciklirati svoju ambalazu jer je on ujedno i partner pri njezinoj izradi. Takvo recikliranje pojeftinjuje im ambalazu.

Eto, meni jako bliska osoba se bavi tehnologijom prehrane, ambalazama, preradom, sanitarnim uvjetima, pa sam i sam primoran nesto od toga nauciti, tipa 'ajde mi napisi jedan vrlo kratak seminar'

[Potala]

El Tomo kaže:
U Hrvatskoj ionako nema recikliranja (izvor iz prve ruke). Otpad koji se navodno reciklira, recimo u eko-otocima, NE RECIKLIRA se. Hrvatska javnost je jednostavno previse nedisciplinirana, zagaduje otpad za recikliranje namjerno ili iz neznanja (recimo, kod recikliranja stakla ljudi bacaju tamno staklo u kontejner za bijelo staklo, plastiku u kontejner za limenke, itd). Niti jedan hrvatski prizvod nema standard za recikliranje (recimo, na tamnoj boci treba pisati 'tamna boca' kako bi covjek znao kamo da taj otpad baci). Kada se tako pomijesani reciklazni otpad dovede na recikliranje, odvajanje i sortiranje otpada skuplje je od prozivodnje novoga. Bilo je pokusaja recikliranja stakla, ali od toga se odustalo. Tako da na kraju sav navodno reciklirani otpad na kraju zavrsi na skupnom smetlistu.

Jednostavno, u hrvatskoj se otpad ne reciklira. Osim nekih vrsta skupog industrijskog otpada. Pa tako i McDonalds ne reciklira, jer nema smisla.

U Hrvatskoj NE POSTOJE odvojeni kontejneri za tamno i svijetlo staklo.
Isto tako, kontejneri za PET i limenke su zajednički.
Tako da to nije i ne može biti problem nediscipliniranosti ljudi.

Ne znam samo zašto onda "Čistoća" ( ili tko već) stavlja one oglase po novinama (i na TV su bili ranije) u kojima reklamiraju recikliranje?

Prije par mjeseci je bila afera oko toga kako Hrvatska uvozi stari papir za recikliranje. Kako ga onda ne reciklira?

I ja sam čula za te glasine o nerecikliranju, ali iz totalno neprovjerenih izvora. I nisu mi baš logične. Ako je sve to prestalo zbog financijskih razloga, kako im se onda isplati stavljati oglase i postavljati nove kontejnere? Ne bi li bilo jednostavnije informirati ljude?

Hvala za informaciju o odmaščivanju.

[Naya]

Potala kaže:
Otkad?

A one čaše za piće brijem da nisu PET.

Kako se onda reciklira?

recikliranje je počelo prije kojih.. a kaj ja znam, godine i pol recimo okvirno. Smeće je podijeljeno na različite boje vreća u koje se stavlja. Kad budeš u McD zamoli hostese nek ti pokažu, imaš žute vreće za plastiku, plave za papir, sive za hranu i smeđe za sve ostalo. Jedino kaj se posebno sprema u kontejnere je ulje iz fiteza nakon što se profiltrira. McDonladsovo smeće ne odnosi Čistoća, mi imamo posebam ugovor s tvrtkom.. e sad me ubi kak se zove: Rol-bo ili tako nešto koja se brine za naše smeće
McD nema uopće PET ambalažu, čaše su napravljene iz papira

[BladeRunner]

O RECIKLIRANJU:

Tesko je tu biti pametan. Izgleda da sto je drustvo bogatije i naprednije, da je sklonije razbacivanju.

Kada sam dosao u Australiju, za recikliranje se skoro nije niti znalo. Istovremeno su se u Zagrebu skupljali papir i staklenke.
Kada sam u Zagrebu bio prije nekih desetak godina, ispred moje bivse zgrade stajali su kontejneri za razvrstavanje upotrebljivog otpada.
U Sydneyu se pocelo stidljivo sa recikliranjem, mozda koju godinu prije toga. Recikliranje se razlikovalo od opcine do opcine, jer Sydney nema centraliziranu gradsku upravu, vec je u biti zajednica poptpuno nezavisnih opcina.

U opcini u kojoj ja zivim, svaka kuca ima dvije kante za smece. Jedna od njih ima zuti poklopac i sluzi za recikliranje. U nju se bacaju papir, karton i ljepenka, staklo svih boja, limenke od hrane,
aluminijske kante za napitke, kutije od mlijeka i PET. Taj se otpad zatim razvrstava u prijemnim stanicama. Ocito se na taj nacin uspije zaposliti par ljudi. Posao obavljaju privatne firme. Kako ovdje vlada iskljucivo trzisna ekonomija, razlika u cijeni prodane obradjene sirovine minus troskovi skupljanja i razvrstavanja, namiruje se iz opcinskih poreza. Isto tako, cinjenica je da je jos uvijek jeftinije napraviti novu staklenku, nego li pretopiti staru.
Kako je u visemilijunskom gradu problem odlaganja smeca veliki ,jer slobodnog prostora je sve manje, a i zemljiste je sve skuplje, uz vrlo malo novaca iz opcinskog poreza, puno se toga danas reciklira. Evo na primjer, moje kutije za crvene gujavice, kao i posude za ostali kompost, napravljene su od reciklirane plastike.

Sve bi ovo bilo divno da zivimo u idealnom svijetu, ali kada dodje do bilo kakvog poremecaju u lancu prerade, vec razvrstani otpad se baca na smetliste. Znam, sokantno je, ali smo to imali prilike vidjeti na telki.

Najveci je problem sto danasnja trzisna ekonomija, bazirana na ogromnoj konkurenciji, ide za time da se cjelokupan proces od proizvodnje do dostave mora obaviti sto brze i sa sto manje ljudi. Direktan rezultat toga je preobilje ambalaze. A na svaku kutiju ili paketic onda dolaze jos i naljepnice sa bar-codom. Danas je jako tesko naci bilo sto sto se ne prodaje na taj nacin. Zato smo zatrpani u smecu, od kojeg se ipak ne reciklira dovoljno. Posljednji dostupan podatak je da se preko 80% sakupljenog materijala u Australiji reciklira i preradjuje u novi proizvod. Pitanje je samo koliko se toga jos uvijek baci. Nasa kanta za smece se prazni jednom tjedno i nije ni do trecine puna. Nasa kanta za recikliranje se prazni dvotjedno i uvijek je puna do vrha.

Otpatke od hrane biljnog porijekla recikliraju moje crvene gliste. Kosti i otpatke od mesa bacamo, jer vise nemamo psa. Upotrijebljeno ulje skupljamo u staklenke i prelijevamo u rupe u zemlji, gdje ce ga bakterije razgraditi. Trava ide u kompost, a lisce i usitnjeno granje nakon obrezivanja, ide u mulch, cime cuvam vlagu oko drveca, grmlja i ukrasnog cvijeca.

U Sydney-u postoje firme koje skupljaju potroseno jestivo ulje iz restorana i zatim ga preradjuju u dizel. Kako to rade nije mi poznato, ali sam nesto jednom vidio na telki.

[tilla]

Potala kaže:

Ne znam samo zašto onda "Čistoća" ( ili tko već) stavlja one oglase po novinama (i na TV su bili ranije) u kojima reklamiraju recikliranje?
.

sav otpad završi na istom mjestu. za sad je tako, a kontejneri postoje da se ljudi nauče odvajat otpad.
znam, zvuči blesavo ali zadas nema tehnologije u nas da se sve to reciklira.

[El Tomo]

Potala kaže:
U Hrvatskoj NE POSTOJE odvojeni kontejneri za tamno i svijetlo staklo.

Postojali su prije nekih desetak godina, a ja ih jos uvijek imam ispred svoje zgrade u Zagrebu. Uglavnom, to su veliki zeleni kontejneri podijeljeni na pola (ili na tri, vise se ne sjecam), sa isto toliko rupa. Na svakoj rupi pise 'bijelo staklo' ili 'tamno staklo'. Postojala je jedna firma u Zagrebu koja je sredinom devedesetih pocela sa recikliranjem boca. Pri tome najvise zaradujes ako recikliras odvojeno tamno i svjetlo staklo. No, ubrzo su shvatili da nase pametno stanovnistvo ne samo da ne razlikuje tamno i svjetlo staklo, vec ne razlikuje niti plastiku, organsko smece, limenke i PET ambalazu od obicnoga stakla!!!!

A sta ocekivati od zemlje gdje centralni odvod smeca u neboderu radi punih 15 dana, a onda ga netko zastopa sa kasetom pive!!!

Isto tako, kontejneri za PET i limenke su zajednički.

Kako zajednicki? Ja sam ih vidio odvojenih. I mnogo je lakse manipuliranje odvojenima kasnije pri transportu.

Tako da to nije i ne može biti problem nediscipliniranosti ljudi.

To je najveci problem u hr. I zato se i radi tolika kampanja za recikliranje, kako bi se ljudi naucili, senzibilizirali i napokon 'natjerali' da otpad uvijek razdvajaju. Jedna krivo ubacena limenka uzasno poskupljuje proces recikliranja i zagaduje inace vrijedni otpad.

Ne znam samo zašto onda "Čistoća" ( ili tko već) stavlja one oglase po novinama (i na TV su bili ranije) u kojima reklamiraju recikliranje?

Pa upravo zato da nauce gradane na recikliranje, senzibiliziraju javnost i ucine postupak recikliranja i odvajanja otpada necim normalnim, svakodnevnim. Ono, kao sto svako jutro pijes kavu s mlijekom, recimo. Umjesto kave sa cajem

Na taj nacin pripremaju teren. Jer nema smisla sada dovesti strojeve i postrojenja za recikliranje u hrvatsku kada ljudi nisu disciplinirani, i kada su troskovi razdvajanja otpada visi od troskova njegove reciklaze. A samo zbog neznanja i nediscipliniranosti.

Prije par mjeseci je bila afera oko toga kako Hrvatska uvozi stari papir za recikliranje. Kako ga onda ne reciklira?

Vjerojatno je postupak sakupljanja papira na zapadu puno jeftiniji nego kod nas, pa se firmi za proizvodnju papira vise isplati uvoziti papir za reciklazu koju je netko drugi, a ne mi sakupio. Dakle, iskljucivo financijska isplativost.

BTW, recikliranje papira i nije tako pametan potez sto se tice ekoloske strane. Ok, on stiti drvece i celulozu, ali je ekoloski impakt recikliranja porazan. Kemikalije koje se koriste za izbjeljivanje papira uzasni su zagadivaci, a tvornice papira jedne od najgorih tvornica sto se tice ekoloske strane (uz bok termoelektranama). Zatim, nista bolja nisu niti lijepila kojim se reciklirani papir lijepi u jednu masu zbog jeftine proizvodnje (nasjeckani papir koji mozete vidjeti dosta). Jedini koliko-toliko cisti ekoloski reciklirani papir je onaj jeftini od kojega se rade iskljucivo ambalaze. Ekoloski je puno prihvatljivije uzgojiti umjetno nasade drveca za sijecu, i od njega proizvesti papir.

I ja sam čula za te glasine o nerecikliranju, ali iz totalno neprovjerenih izvora. I nisu mi baš logične. Ako je sve to prestalo zbog financijskih razloga, kako im se onda isplati stavljati oglase i postavljati nove kontejnere? Ne bi li bilo jednostavnije informirati ljude?

Pa kako rekoh ranije - jeftinije je postaviti nekoliko kontejnera, staviti oglase, nauciti ljude na recikliranje, nego odmah krenuti u recikliranje s trostrukim troskovima zbog neznanja i nediscipliniranosti.

[El Tomo]

Naya kaže:
McDonladsovo smeće ne odnosi Čistoća, mi imamo posebam ugovor s tvrtkom.. e sad me ubi kak se zove: Rol-bo ili tako nešto koja se brine za naše smeće
McD nema uopće PET ambalažu, čaše su napravljene iz papira

Javne "Cistoce", koje spadaju pod nadleznost lokalne samouprave koja je nadlezna i nad odlaganjem smeca, nigdje u hrvatskoj ne recikliraju otpad jer jednostavno takvih postrojenja nema. Postoje jedino specijalizirana poduzeca koja mogu reciklirati neke vrste otpada, ali ona najcesce rade s privatnim firmama ili industrijom gdje se odvajanje otpada ozbiljno vrsi, i gdje nema bojazni od 'zagadenja'. Takav je vjerojatno i McDonalds kojemu se vise isplati reciklirati ambalazu nego kupovati novu.

Takoder, neki veliki trgovacki lanci recikliraju svoje ambalaze. U industriji, u brodogradilistima recikliraju se ostaci rezanja limova, itd.

BTW, u njemackoj postoje vrlo rigorozni zakoni o recikliranju. Ondje je ambalaza problem proizvodaca a ne prodavaca, tako da je proizvodac DUZAN sakupiti i reciklirati svu ambalazu. To se danas moze vidjeti u DM-u, recimo. Dakle, proizvodac mora prvo poslati svoje ljude i vozila koja ce sakupiti krupnu ambalazu (velike kartonske kutije, recimo) i odvesti ih na recikliranje. Zatim, proizvodac je duzan na izlazu iz ducana postaviti kontejnere za recikliranje svojih proizvoda, koje treba stalno prazniti i voziti na recikliranje. Neki proizvodaci su skuzili da im je sve to preskupo, pa su poceli ulagati u smanjenje ambalaze. Tako su se, recimo, paste za zube pocele prodavati bez vanjske kartonske ambalaze.

[BladeRunner]

Kao prvo, mala modifikacija naslova ove teme iako ce se vecina upisa ipak odnositi na recikliranje u Hr.

Da ne repliciram svima direktno, evo samo par misli....

Tocno je da je jos uvijek skuplje preradjivati nego li proizvoditi novo. Ukoliko se budemo vodili iskljucivo zakonima (danasnje) trzisne ekonomije to je cinjenica, ma kako mi dobro razvrstavali staklo i slicno.
Moramo shvatiti neke stvari. Kao prvo, cijenu ne-recikliranja ce platiti oni koji dolaze iza nas. Osim toga u cijenu proizvodnje novoga se ne ukljucuju indirektni troskovi, kao npr. cijena koju placa okolis. Ljudi imaju tendenciju da previde kako mi svi zapravo o tom okolisu ovisimo. Isto tako, razlika u cijeni radne snage u razlicitim zemljama cini neke proizvode prividno jeftinijima nego li sto zaista jesu.

Jos u "moje vrijeme", tadasnja SFRJ je "uvozila" stari papir i krpe. Ocito je da se od onda puno toga nije promijenilo. Medjutim, ni to nije tako lose. Jos uvijek je bolje uvesti stari papir i krpe, nego li rusiti vlastitu sumu, kao sto je kod mene slucaj. Mi rusimo visestoljetne prasume da bi proizveli mrvljeno drvo za proizvodnju papira, a koje izvozimo. Sto je najzalosnije, mi smo najsusniji kontinent na svijetu, sa najmanje vegetacijskog pokrova.

[Potala]

El Tomo kaže:
Postojali su prije nekih desetak godina, a ja ih jos uvijek imam ispred svoje zgrade u Zagrebu. Uglavnom, to su veliki zeleni kontejneri podijeljeni na pola (ili na tri, vise se ne sjecam), sa isto toliko rupa. Na svakoj rupi pise 'bijelo staklo' ili 'tamno staklo'. Postojala je jedna firma u Zagrebu koja je sredinom devedesetih pocela sa recikliranjem boca. Pri tome najvise zaradujes ako recikliras odvojeno tamno i svjetlo staklo. No, ubrzo su shvatili da nase pametno stanovnistvo ne samo da ne razlikuje tamno i svjetlo staklo, vec ne razlikuje niti plastiku, organsko smece, limenke i PET ambalazu od obicnoga stakla!!!!

Kako zajednicki? Ja sam ih vidio odvojenih. I mnogo je lakse manipuliranje odvojenima kasnije pri transportu.

Ne znam, kod mene u kvartu ima par zelenih kontejnera za staklo i nema odvojenih rupa za tamno i svijetlo.

Uostalom, zar zeleno staklo nije mješavina?

Isto i s PET i limenkama. Svi kontejneri su zajednički. Čak i kad imaju 2 rupe (1 za PET, drugu za limenke), kad proviriš u kontejner vidiš da sve unutra pada na isto mjesto tj da nije razdvojeno.

El Tomo kaže:

To je najveci problem u hr. I zato se i radi tolika kampanja za recikliranje, kako bi se ljudi naucili, senzibilizirali i napokon 'natjerali' da otpad uvijek razdvajaju. Jedna krivo ubacena limenka uzasno poskupljuje proces recikliranja i zagaduje inace vrijedni otpad.

Na taj nacin pripremaju teren. Jer nema smisla sada dovesti strojeve i postrojenja za recikliranje u hrvatsku kada ljudi nisu disciplinirani, i kada su troskovi razdvajanja otpada visi od troskova njegove reciklaze. A samo zbog neznanja i nediscipliniranosti.

Pa, čuj, IMO to i nije baš najbolji način da se ljudi informiraju.
Treba ljude naučiti da npr skidaju čepove (na nekim kontejnerima piše da se to mora, na drugima ne), da razvrstavaju staklo (kako ih to misle naučiti ako ima tako malo takvih kontejnera).
Govori se - reciklirajte, a ne kaže se baš kako.
Ti to zoveš pripremanje terena, ja to zovem - rade majmuna iz mene.
Ako ja po snijegu, bljuzgi i ledu na minus 10 vučem velike vrećice do kontejnera, a oni to bace na smetlište, onda im poručujem sljedeće - :2up:

[Potala]

El Tomo kaže:
Vjerojatno je postupak sakupljanja papira na zapadu puno jeftiniji nego kod nas, pa se firmi za proizvodnju papira vise isplati uvoziti papir za reciklazu koju je netko drugi, a ne mi sakupio. Dakle, iskljucivo financijska isplativost.

Pa, ako se uvozi papir za reciklažu, onda se valjda i reciklira

I ne razumijem kako im je financijski isplativije
1. Kupiti papir od neke druge zemlje (+platiti porez ili što se već plaća)
2. Dovesti ga kamionima (dakle, platiti i prijevoz)

...nego uzeti papir odavde koji je sigurno ok razvrstan jer, iako su ljudi zbunjeni oko razvrstavanja peta, limenki i sl, papir se skuplja već desetljećima i mislim da tu nema puno miješanja.

A ništa, bacam se u potragu za istinom

[Potala]

Evo, nađoh nešto:

www.recikliranje-stakla.com

"U Vetropack Straži, našoj jedinoj tvornici staklene ambalaže, postoji pogon za preradu staklenog krša u kojem se može preraditi otpadno ambalažno staklo s područja čitave Hrvatske..."

Probat ću ih nazvati ili poslati mail da ih pitam par pitanja pa vam javim

[Potala]

Evo ima još:

www.unija-nova.hr

Citat s "Jeste li znali":

"... da se staklo radi iz kvarcnog pijeska?

... da je staklo jedini 100% reciklični proizvod?

... da je UNIJA NOVA u 40 godina rada preradila i vratila u ponovnu uporabu oko 500.000 t
stakla, što je kapacitet Odlagališta otpada Jakuševac tijekom 2 godine?

... da se u Republici Hrvatskoj reciklira samo 9% plasiranog stakla?
Europski prosjeci su na vrtoglavih 95% u Švicarskoj, 60% u Njemačkoj i sl.

... da UNIJA NOVA koristi spremnike za staklo koji su šesti proizvod u Republici Hrvatskoj
s certifikatom "Prijatelj okoliša"?

... da UNIJA NOVA proizvodi i FLORA-GLAS koji povećava prinose u agronomiji i do 30%?

... da se staklo teoretski može beskonačno puta reciklirati bez gubitka u kvaliteti?

... da svako kućanstvo proizvede oko 1 tone smeća godišnje?

... da 8% komunalnog otpada čini staklo?
Izdvajanjem tih količina iz svakodnevnog otpada umanjujemo deponije i čuvamo okoliš.

... da je najstariji primjer stakla u svijetu staklena ogrlica iz Egipta koja datira iz 12.000 godine
PNE?

... da recikliranjem jedne staklene boce štedite energiju za rad:
100W žarulje tijekom 1 sata
kompjutora tijekom 25 minuta
TV prijemnika tijekom 20 minuta
stroja za pranje tijekom 10 minuta"


I još ovo:
"1990. godine prestaje sakupljanje stakla iz industrije i vrši se orijentacija na prikupljanje stakla od građanstva. Budući da je stanovništvo, na područjima gdje su postavljene posude za staklo, prihvatilo novi način zbrinjavanja staklenog otpada, kao rezultat znatno su

se povećale količine prikupljenog otpadonog stakla. Kako postojeći preradbeni kapaciteti više nisu mogli zadovoljiti, 1996. godine izrađen je novi pogon za preradu otpadnog stakla, modularnog tipa, te može preraditi sve vrste stakla i kapacitetom dovoljnim za sve količine otpadnog stakla sa područja Republike Hrvatske. Danas tvrtka "Unija Nova" posjeduje suvremen software za nadzor sustava oporabe stakla i ostalog neopasnog otpada kako bi se cijeli sustav zbrinjavanja optimalizirao i racionalizirao. "

[Potala]

Čistoća:
www.cistoca.hr

"Glavne djelatnosti Trgovačkog društva Čistoća su:
...
Primarna reciklaža i odvajanje štetnih tvari
..."

Zapravo, ne znam što je točno primarna reciklaža. Možda je to razdvajanje otpada za reciklažu pa onda bacanje na smetlište

Kako god bilo, ima korisnih informacija, recimo, što se smije, a što ne smije bacati u pojedine kontejnere.
Npr za papir:
"U plave spremnike trebamo odlagati:

• novine, časopise, prospekte, kataloge,
• bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice,
• pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice,
• mape, karton, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.), kartonske fascikle, valovitu ljepenku.

U plave spremnike ne smijemo odlagati:

• indigo papir, ugljeni papir,
• fotografije i foto papir,
• zauljeni i prljavi papir,
• višeslojnu ambalažu (primjerice ambalažu za mlijeko i napitke),
• gumirane etikete i sl.,
• pelene."

Pelene


A jesam se raspisala
Evo neću više spamat, sutra nastavljam potragu.

[El Tomo]

Potala kaže:
Ne znam, kod mene u kvartu ima par zelenih kontejnera za staklo i nema odvojenih rupa za tamno i svijetlo.

Uostalom, zar zeleno staklo nije mješavina?

Je, ali bijelo staklo je 'cisto' staklo, pa ga se ne smije mijesati sa zelenim i tamnim staklom. Proizvodnja i recikliranja takvog stakla je drugacija. Tamno i zeleno staklo imaju primjese, pa svako zagadivanje bijelog stakla 'unistava' njegovu reciklazu (treba ga razdvajati).

Ovaj zeleni kontejner se nalazio u prisavlju (sada je ogroman krs u koji bacaju sve sto stignu), i na rupama pise 'bijelo staklo' i 'zeleno staklo'. Sada ne znam da li su odjeljci u kontejeru odvojeni ili ne, nisam gledao. A sa strane stoji zicani kontejner za plasitcne boce i metalni za limenke. Na zalost, ti kontejneri sada samo sluze za bacanje petardi i sutiranje

Pa, čuj, IMO to i nije baš najbolji način da se ljudi informiraju.
Treba ljude naučiti da npr skidaju čepove (na nekim kontejnerima piše da se to mora, na drugima ne), da razvrstavaju staklo (kako ih to misle naučiti ako ima tako malo takvih kontejnera).
Govori se - reciklirajte, a ne kaže se baš kako.
Ti to zoveš pripremanje terena, ja to zovem - rade majmuna iz mene.

Pa ne znam sto bi ti rekao. Bolje ista nego nista. Rade da barem nekoga vraga rade, 'pripremaju' teren nego da potpuno sute o tome. A da bi sve to moglo bolje - naravno da bi. No, na zalost u hr nema niti jedna udruga koja bi pokrenula inicijativu za obrazovanje o recikliranju. Obrazujemo se o fizlozofiji, yogi, transcedentalnoj medicini, svemu i svacemu, za to imamo gomilu organizacija, udruga i grupa, a za obrazovanje o recikliranju nemamo apsolutno nista - niti ga nema u skoli (pa da djeca prakticno recikliraju) niti u javnosti konkretno.

[El Tomo]

Potala kaže:
... da se u Republici Hrvatskoj reciklira samo 9% plasiranog stakla?
Europski prosjeci su na vrtoglavih 95% u Švicarskoj, 60% u Njemačkoj i sl.

Tu ti je odgovor gdje zavrsi 'reciklirani' otpad u hr - na javnom smetlistu. Svi znaju da se boce recikliraju, vecina ih vraca u trgovine, kafici sakupljaju boce i vracaju ih. Pa se opet reciklira samo 9% staklenog otpada. Sada zamisli kako je stanje s drugim otpadom, koji se ni priblizno ne reciklira kao staklo i boce.

Ako 1 reciklazni kontejner na njih 500 zavrsi stvarno na reciklazi, jos je dobro. Gledam po rijeci sto sve ljudi bacaju u eko-otoke u koje je grad utukao ogromne novce. Ma ja bi dezurao pred tim kontejnerima i dobro nalemao svakoga tko ih koristi kao obicne kante za smece.

A price kako se firma reorijentirala na sakupljanje stakla od gradanstva - samo me nasmijala s obzirom koliki je postotak vracenog stakla.

Da ne govorimo o puno puno puno vrednijem otpadu - metalima, baterijama, akumulatorima, itd.

Kada je netko baterije stvarno bacio u onu kantu za baterije?

[El Tomo]

Potala kaže:
...
Primarna reciklaža i odvajanje štetnih tvari
..."

Mislim da je to razdvajanje ves-masina od kucanskog otpada, u grubo

[BladeRunner]

Ukoliko nekoga zanimaju australske statistike, a dobro se sluzi Engleskim, ovdje ima par interesantnih informacija koja pokazuju cijene i trendove:

http://www.packcoun.com.au/NPC-FINAL-01.PDF

i ovdje

http://www.planetark.com/recycling/p...ct%20Sheet.pdf

...ili ukratko

Godisnje se preradi u Australiji:

- 40% celicnih konzervi za hranu (za proizvodnju nove kante iz recikliranog materijala, koristi se 75% manje energije)

- 1.5 milion tona papira i kartona

- 490.000 tona od ukupno 720.000 tona novinskog papira (podaci za proslu godinu)

- 44% stakla (ekvivalentno 1,4 miliona boca)

- Prosle godine skupljeno 24.000 tona PET boca, od cega sy 3/4 preradjene u Australiji, a 1/4 je izvezeno.

- 67% aluminijskih kanti (energija potrosena za preradu 20 kanti, jednaka je energiji potrebnoj da se proizvede jedna kanata iz sirovina).

- 200 milion kartonskih kutija za mlijeko i sokove je preradjeno u visokokvalitetni uredski papir i karton.

- od 1999 oko 100,000 mobitela, baterija i pribora je reciklirano, cime se sprijecilo da otrovni metali poput Kadmija zavrse na smetlistu. Nikal iz baterija se koristi za izradu posudja od nehrdjajuceg celika.

ZAKLJUCAK: Oziji su kasno poceli, ali izgleda za su presisali Hrvatsku, sudeci po Potalinim statistikama.

[Potala]

El Tomo kaže:
Je, ali bijelo staklo je 'cisto' staklo, pa ga se ne smije mijesati sa zelenim i tamnim staklom. Proizvodnja i recikliranja takvog stakla je drugacija. Tamno i zeleno staklo imaju primjese, pa svako zagadivanje bijelog stakla 'unistava' njegovu reciklazu (treba ga razdvajati).

Znači, ne može se ni pomiješati bijelo i tamno pa da se dobije neko miješano?

[Potala]

El Tomo kaže:
Kada je netko baterije stvarno bacio u onu kantu za baterije?

Ja ih bacam od osnovne škole u te crvene kante

Naime, na jedan sat u školi došlo je par ljudi i reklo nam da donesemo višak baterija od doma jer to oni skupljaju za recikliranje. Vratili su se za par dana, a baterije nije donio nitko

I onda je profesorica koja nam je držala taj sat graknula na nas i objašnjavala koliko je živa iz baterija štetna za tlo.

Graktanje je upalilo, bar kod mene. Mislim da od tada ni jednu bateriju nisam bacila u smeće.