Strani dragovoljci u tzv. "Srpskoj vojsci Krajine"

[maksis]

U knjizi Knin je pao u Beogradu ,

http://sr.scribd.com/doc/2867332/Mr-...Pao-U-Beogradu

(na stranici 56 se spominju strani dragovoljci navodi se da je bilo najviše Rusa 49 %,pa Bugara 17 %,Makedonaca 13,8 %,
Rumunja 5,5 %,Grka i Ukrajinaca oko 4 % i 0,76 % Poljaka).

http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_5_martic.html

Bilo bi zanimljivo znati i kakvo je stanje bilo u JNA i Vojsci Jugoslavije

[bbaranjac]

Za Ruse i Ukrajince znam , a gde je autor iskopao ostale to ne znam ... Bugara je bilo ali "nasis" SFRJ Bugara

U ratu na Kosmetu su bili Grci i Makedonci kao dobrovoljci zajedno s Rusima iz Cecenije ...

[el grapadura]

bbaranjac kaže:

Za Ruse i Ukrajince znam , a gde je autor iskopao ostale to ne znam ... Bugara je bilo ali "nasis" SFRJ Bugara

Bio je barem jedan Rumunj u sastavu VRS-a u Sarajevu. Rusi su imali citav odred u VRS-u.

[rezon@tor]

Strani dragovoljci su oni koji nisu imali državljanstvo niti jedne članice SFRJ.

[maksis]

el grapadura kaže:

Bio je barem jedan Rumunj u sastavu VRS-a u Sarajevu. Rusi su imali citav odred u VRS-u.

Spisak "rodoljubive pravoslavne braće" koji na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine pali za "slobodu Srbije" je nepotpun ali svakako ilulstrativan. Vidi se gdje su rođeni i gdje su poginuli. Donosimo spisak od 44 imena poginula u R BiH i 3 imena poginula na Kosovu. U selu Donji Milići kod Sarajeva je sahranjeno 17 ruskih dobrovoljaca koji izginuli u Bosni na strani agresora, velik je broj takođe na pravoslavnom groblju u Višegradu.

1. Aleksandrov Aleksandar (1961 Sankt Peterburg), bivši artiljerijski oficir, veteran Pridnjestrovlja i Abhazije. U BiH boravio od kraja 1992.god., bio k-dir Ruskog udarnog odreda tkz. Odred Aleksandrova koji djelovao kod Skelana u Podrinju i Hreši kod Sarajeva. Poginuo 21.05.1993. na Borijama kod Sarajeva prilikom izviđanja. Sahranjen na groblju Hreša.
2. Anisimov Valerij (1956 Sankt Peterburg), poginuo 1995.god. Posmrtni ostaci otpremljeni u Rusiju
3. Astapenkov Sergeja Anatolij (1968 Perm, Rusija), služio u ruskoj mornarici, oženjen, ima sina. U BiH od zime 1993.god., ratovao u sastavu Udarnog odreda u Sarajevu, u Vlasenici, u sastavu Odred Aleksandrova na Hreši, u 3.RDO na Jevrejskom groblju. Poginuo 24.01.1994. kod Zlatišta u Sarajevu. Sahranjen na vojnom groblju u selu Donji Milići.
4. Batalin Sergej (14.09.1961 Moskva), ljekar, oženjen. U BiH od januara 1993.god. kao vojni ljekar u sastavu Prvog kozaračkog odreda. Učestvovao u borbenim dejstvima. U napadu na selo Tvrtkovići izgubio stopalo od eksplozije mine. Umro u jesen 1993.god. u Višegradu gdje je i sahranjen na groblju Crnuća.
5. Bikov Valerij (1962 Peterburg), bio aktivan oficir s činom kapetana. U BiH od kraja oktobra 1992.god. Ratovao u sastavu Drugog RDO kod Višegrada, sastavu drugih srpskih jedinica, Trećem RDO na Jevrejskom groblju. Završio tenkovsku školu u Banja Luci. Poginuo augusta 1995.god na Dobrinji. Sahranjen na vojničkom groblju u selu Donji Milići.
6. Bočkarev Jurija Aleksandar (1971 Rusija), poginuo 10.02.1994. na Jevrejskom groblju u Novom Sarajevu.
7. Bogoslovski Mihaila Konstantin, (04.02.1973 Pamir, Tadžikistan, živio u Moskvi), ruski ataman, u BiH od marta 1993.god. Kao mitraljezac ratovao u sastavu Drugog objedinjenog Ruskog dobrovoljačkog odreda. Poginuo 12.04.1993. na Zaglavku (Memerišlje) kod Višegrada na desnoj obali Drine. Sahranjen na vojno-crkvenom groblju u Višegradu.
8. Bondarec Dimitrija Oleg, (04.04.1969. Kijev, Ukrajina). Ratovao u sastavu srpkog odreda Beli vukovi, bataljon na Dobrinji. Poginuo 20.11.1995.god. u Ozrenskoj ulici u Istočnom Sarajevu. Sahranjen u selu Donji Milići.
9. Bočkarjev Jurija Aleksandar (06.04.1971.god Voronjež). U BiH od kraja 1993.god., ratovao u sastavu Trećeg RDO na Jevrejskom groblju. Poginuo 10.04.1994.god. kod Sarajeva, sahranjen u selu Donji Milići.
10. Čakalin Evgenija Dimitrij, (03.01.1971 - Moskva), bio planinar i ranije ratovao u Pridnjestovlju. U BiH od decembra 1992 kao pripadnik Prvog RDO (Višegrad, Priboj na Majevici). Poginuo 10.03.1993. na Majevici kod Tuzle (selo Prelovina), sahranjen na crkvenom groblju u Priboju kod Lopara.
11. Desjatov Nikolaja Viktor (12.01.1955 živio u Ekaterinburg, Rusija), pitomac dječijeg doma. Aktivisti Kozačke organizacije. Ranije ratovao u Pridnjestrovlju. U BiH od marta 1993.god. u sastavu Drugog ORDO Goražde i Trećeg RDO Jevrejsko groblje Sarajevo. Poginuo 06.01.1994. na Jevrejsko groblju, Sarajevo. Sahranjen u selu Donji Milići.
12. Dima Andrijan (rođ.1970 Rumunija), ratovao u Hrvatskoj od 1993.god., bio kod kapetana Dragana, zatim 1994.god. u BiH u sastavu Izviđačkog odreda Beli romanijski korpus i Sarajevski vukovi. Poginuo na Treskavici 03.05.1993.god., sahranjen na groblju Pale.
13. Ganijevski Viktorovič Vasilij, (16.01.1960 Krimsk, Krasnodarska oblast, živio u Saratovu), aktivisti Saratovske kozačke organizacije. U BiH od januara 1993.god. Ratovao u sastavu Kozačkog odreda Višegrad. Poginuo 12.01.1993, na pravcu od Drine uz Nezuke prema Jasenku u selu Orahovci kod Višegrada gdje je i sahranjen na vojničko-crkvenom groblju.
14. Gavrilin Dmitrija Valerij (1963 Grodno, Bjelorusija, živio u Peterbugru). Završio ekonski fakultet. Ranije ratovao u Pridnjestrovlju. U BiH od novembra 1992.god. Ratovao u sastavu Drugog RDO (Višegrad), Drugog ORDO (Sarajevo) i kraće vrijeme u Goraždanskoj brigade te Trećem RDO na Jevrejskom groblju i sastavu Pantera u Bijeljini. Jedan on najpoznatijih ruskih dobrovoljaca. Poginuo 05.04.1995.god. na Grbavici, a sahranjen na vojničkom groblju u selu Donji Milići. Jedan od ruskih dobrovoljaca sa najdužim stažom provedenim u BiH.
15. Gešatov Viktor. Nema dovoljno podataka.
16. Ivanov Jevgenija Sergej (živio u Sankt Peterburgu), u BiH od septembra 1995. Poginuo u Sarajevu, sahranjen u selu Donji Milići.
17. Jangonjevič Valerija Viktor (1960), poginuo 1995.god. na teritoriji BiH.
18. Kotov Petra Genadij, (1960 Volgodonsk, Rostovska oblast), kozački pukovnik iz Volgodonska, ranije ratovao u Pridnjestrovlju. U BiH od decembra 1992.god. Ratovao u sastavu Višegradskog kozačkog odreda. Bio načelnik štaba, a zatim k-dir tog odreda. Poginuo 09.02.1993. u Rezanj-ćuprijici kod Višegrada na pravcu od Drine uz Nezuke prema Jasenku. On se smatra jednim od najboljih k-danata Ruskog dobrovoljačkog pokreta uopće. Bio sahranjen na crkvenom groblju u Višegradu ali su njegovi posmrtni ostaci 1994.god. prenešeni u grad Volgodonsk gdje živi njegova udovica sa djecom.
19. Kucarov Jordan (1968 Stara Zagora, Bugarska). Ratovao u sastavu izviđačkog odreda Beli vukovi Romanijskog korpusa VRS. Poginuo na Treskavici 04.07.1995.god. Posmrtni ostaci prenijeti i sahranjeni u Bugarskoj.

Slijedi nastavak....

[maksis]

...

20. Lučinski Leonid (1970 Adler, Krasnodarska oblast, Rusija). Poginuo 1995.god. a posmrtni ostavi prenijeti i sahranjeni u Rusiji
21. Mališev Anatolija Petar (25.06.1967 Moskva), ranije ratovao u Pridnjestrovlju. U BiH od decebra 1992.god.. Bio u sastavu Trećeg RDO (Jevrejsko groblje, Priboj) te Drugog RDO (Višegrad, Pale), odreda Beli vukovi (Jahorina). Poginuo 03.10.1994. u rejonu Poloma na Mojševačkom brdu. Sahranjen u selu Donji Milići. Nikšićkoj visoravni, sahranjen u Sarajevu.
22. Mališev Serafima Roman (20.02.1970 Vjatka, Kirov), bio poslušnik Valaamskog manastira. U BiH od sredine 1994.god. U BiH od sredine 1994.god. Ratovao u sastavu Trećeg RDO - Jevrejsko groblje i odreda Beli vukovi. Poginuo 15.10.1994. kod Mojševačkom brdu kod Sarajeva. Sahranjen na groblju Donji Milići
23. Meleško Vladimira Sergej, (29.06.1965 Mineralni Vodi, Stavropoljska oblast, Rusija), profesor njemačkog i fancuskog jezika, ranije bio specijalac u policijskim snagama u gradu Rigi, Letonija. U BiH od početka jeseni 1992.god. Ratovao u sastavu Prvog RDO (Bileća, Trebinje). poginuo u oklopnom vozilu 30.09.1992. kod Gacka, sahranjen na pravoslavnom groblju u Bileći. Njegovom ocu Vladimiru posthumno uručen odren zasluga za narod od strane Miladina Samardžića, o njemu i poginulom Momiru Miloševiću napisana pjesma uz gusle, inače bio oženjen, dijete Alenka. Njegovo ime urezano na srpskom spomen obilježju u Bileći.
24. Mirončuk Sergej (1970 Odesa, Ukrajina), u BiH od decembra 1993.god.. Bio u sastavu bataljona Beli vukovi na Dobrinji i Palama. Poginuo 18.06.1995. kod Trnova na Treskavici. Sahranjen u selu Donji Milići.
25. Neomenko Vladimira Boris (1963), u BiH od ljeta 1993.god. Bio u sastavu Trećeg RDO. Poginuo 03.10.1994.god. na Jevrejskom groblju. Sahranjen na vojničkom groblju u selu Donji Milići
26. Nepoznati bugarski dobrovoljac, poginuo 09.10.1995.god. u rejonu Vozuće na Ozrenu kod Doboja. Posmrtni ostaci prenijeti u Bugarsku i ponovo sahranjeni. .
27. Nimenko Nikolaja Andrej, (10.09.1972 Moskva, Rusija), ranije ratovao u Pridnjestrovlju u sastavu TSO. U BiH od novembra 1992.god. u sastavu Drugog ruskog dobrovoljačkog odreda kao mitraljezac. Poginuo 03.12.1993. u selu Holujci na Orlovoj gori kod Višegrada u operaciji zauzimanja rejona Počivala. Sahranjen na vojničkom groblju u Višegradu
28. Pilipičik Pavla Jurij, (03.03.1967 Kišinjov, Moldavija, živio u Odesi). Bio pripadnik interventne čete Ilijaške brigade VRS. Poginuo 16.06.1995. na Mojševačkom brdu kod Sarajeva. Sahranjen na groblju Sokolac.
29. Petraš Sergeja Jurij (1967 Bjelorusija), bio aktivni oficir. U BiH od 1995.god. a ratovao usastavu odreda Beli vukovi. Poginuo 11.10.1995.god. u rejonu planine Hum kod Trnova. Sahranjen u selu Donji Milići.
30. Pigarjov Vladlen, ranije bio prapadnik ruskih vazdušno-desantnih trupa a služio u Angoli. U BiH od 1995.god na Palama. Ratovao u odredu Beli vukovi.
31. Popov Dimitrij (1957 Sankt Peteburg, Rusija), na teritoriji BiH od februara 1993.god. u sastavu Drugog objedinjenog dobrovoljačkog odreda Goraždanske brigade VRS. Poginuo 12.04.1993. u napadu na Goražde u rejonu Zaglavka i Stoca kod Višegrada. Sahranjen na ckvenom groblju u Višegradu.
32. Samojlov Viktror (1963 Novosibirsk). Poginuo 1995.god. a posmrtni ostavi prenešeni i sahranjeni u Rusiji.
33. Saponjenko Andrej (1956 Rostov na Donu). Poginuo 1995. god., a posmrtni ostaci prenešeni i sahranjeni u Rusiji.
34. Sapalov Vladimir, poginuo na Meremišlju kod Višegrada.
35. Slaven Stanislava Oleg (10.04.1970 Donjeck), u BiH od ljeta 1995.god. Bio pripadnik Ruskog udarnog odreda Prvog kasindolskog bataljona Prve sarajevske brigade VRS, odredu Beli vukovi Romanijskog korpusa. Poginuo 24.07.1995. na Stubliću kod Milića prolikom napada na Žepu. Sahranjen na groblju sela Donji Milići.
36. Sičov Jurij (1967 živio u gradu Kuran, čeljabinska oblast), poginuo 1995.god u BiH, a posmrtni ostaci otpremljeni u Rusiju.
37. Siljvestrova Kotova Pavla Jelana (1963), ljekar bolnice Kasindol u Sarajevu. Poginula 1994.god. a sahranjena na vojničkom groblju sela Donji Milići.
38. Sofonov Vasilija Vladimir (30.05.1957 Semipalatinsk, Kazahstan), bio aktivni pomorski oficir u činu kapetana korvete. U BiH od februara 1993.god. u sastavu Goraždanske brigade. Poginuo 12.04.1993. u rejonu Zaglavka kod Višegrada. Sahranjen u Višegradu.
39. Šašinov Vladimir
40. Škrabov Vladimira Aleksandar zvani Saša (04.04.1954 Litvanija, živio u gradu Kerč na Krimu, Ukrajina), k-dir Trećeg RDO kao udarni vod Trećeg bataljona Prve sarajevske brigade (Jevrejsko groblje, Grbavica), ranije bio zastavnik u ruskoj mornarici. Učesnik je ratnih dejstava u Angoli i Gruziji. U BiH od ljeta 1993.god. U vojski RS imao čin majora. Poginuo 04.06.1994. kod Gomolja na Nikšićkoj visoravni blizu Sarajeva. On je nakon isteka svog mandata u UNPROFOR-u postao k-dant ruskih dobrovoljaca u redovima tkz. VRS. Predvodio je takoše akciju na koti Mačak, učestvovao u akcijama kod Goražda i mnogim drugima. Sahranjen u selu Donji Milići.
41. Tamilin Valerija Aleksej (09.07.1961 Žitomjer, Ukrajina), bio major policije grada Krasnojarska. U BiH od jeseni 1994.god. a ratovao u sastavu srpskih jedinica kod Trnova i Pala i odreda Beli vukovi. Poginuo 14.12.1994. kod Trnova u Presjenici na planini Bjelašnici, sahranjen u Donjim Milićima kod Sarajeva.
42. Teptin Georgija Aleksandar (12.09.1969 živio u gradu Perm), u BiH od početka 1993.god. Ratovao u Srpskom udarnom odredu u Vlasenici, Ruskom odredu Aleksandrova (Skelani, Hreša), Drugom RDO (Prača), Podgrabskom bataljonu Prve romanijske brigade (Pale). Nestao 07.06.1993. u rejonu čelopek (selo Djateli) kod Sarajeva
43. Trofimov Viktora Mihail, (16.02.1963 Divnogorsk, Krasnojarka oblast), k-dir Drugog RDO, ranije bio kapetan prve klase sa završenim fakultetom Novosibirske političke škole. Služio u Afganistanu gdje bio ranjavan i odlikovan sa dva ordena Crvene zastave. Kasnije živio u Odesi gdje radio kao instruktor borbe prsa u prsa i kaskader u fimskom studiju. U BiH ratovao kao k-dir Drugog RDO (Prača, Pale). Nakon ranjavanja u Dareljima kod Prače podlegao 07.06.1995. u bolnici Koran na Palama. Bio sahranjen na groblju sela Prače na Palama ali mu posmrtni ostaci kasnije prenijeti i sahranjeni u Kalinovki, Vinicka oblast u Ukrajini, gdje žive njegovi roditelji.
44. Želinski Mečislav, rođen i živio u Poljskoj. Ratovao u sastavu izviđačkog odreda Vukovi s Drine u Zvorniku u sastavu Drinskog korpusa VRS. Poginuo 1995.god. kod Sanskog mosta. Sahranjen u Zvorniku.

[bbaranjac]

Znam da je bilo Kanadjana i Amerikanaca !!! Imena ne znam ...

[The Great Duck]

Dakle, više puta sam čitao i slušao o Srbima koji su se u ratu borili na strane Hrvata (odnosno Bošnjaka), ali zanima me, koliko je bilo obrnutih slučajeva?

Pred neka dva mjeseca sam bio na jednom predavanju o Rujanskom ratu, te je Nikola Vukušić, jedan od zapovjednika obrane Šibenika '91., spomenuo da je jednog vojnika na Šibenskom mostu ubio zapovjednik JNA hrvatske nacionalnosti.

Također sam čuo da je velik dio postrojbi JNA koje su poslane na Vukovar bio sastavljen od vojvođanskih Hrvata i Mađara, što je valjda bio jedan od uzroka nemotiviranosti vojnika pri napadu na Vukovar, al sad ne znam koliko je ta informacija točna.

Također mislim da je jednom na Dnevniku bio prilog u nekom Hrvatu koji je mrzio Hrvate i čak se priključio četnicima ili nekoj sličnoj skupini, te počinio zločine nad Hrvatima, ali se baš ne sjećam dobro. Znam da je lik imao dužu kosu, nosio crvenu beretku te da je puštena neka zvučna snimka gdje je ovaj često prostačio.Ako se itko može sjetiti o kome je riječ, bio bih zahvalan.

Zna li tko još kakve slučajeve osim ovih? Tu u prvom redu mislim na ne-Srbe s područja SFRJ (Hrvate, Bošnjake, Albance, Mađare, Slovence).
Ako tko može preporučiti kakvu dobru knjigu ili stranicu na tu temu, bio bih zahvalan.

[Amazing Pudding]

Prvi mi na pamet pada Renato Petrov. Sigurno ih je još bilo.

[fidelisergapatr]

The Great Duck kaže:

Dakle, više puta sam čitao i slušao o Srbima koji su se u ratu borili na strane Hrvata (odnosno Bošnjaka), ali zanima me, koliko je bilo obrnutih slučajeva?

Pred neka dva mjeseca sam bio na jednom predavanju o Rujanskom ratu, te je Nikola Vukušić, jedan od zapovjednika obrane Šibenika '91., spomenuo da je jednog vojnika na Šibenskom mostu ubio zapovjednik JNA hrvatske nacionalnosti.

Također sam čuo da je velik dio postrojbi JNA koje su poslane na Vukovar bio sastavljen od vojvođanskih Hrvata i Mađara, što je valjda bio jedan od uzroka nemotiviranosti vojnika pri napadu na Vukovar, al sad ne znam koliko je ta informacija točna.

Također mislim da je jednom na Dnevniku bio prilog u nekom Hrvatu koji je mrzio Hrvate i čak se priključio četnicima ili nekoj sličnoj skupini, te počinio zločine nad Hrvatima, ali se baš ne sjećam dobro. Znam da je lik imao dužu kosu, nosio crvenu beretku te da je puštena neka zvučna snimka gdje je ovaj često prostačio.Ako se itko može sjetiti o kome je riječ, bio bih zahvalan.

Zna li tko još kakve slučajeve osim ovih? Tu u prvom redu mislim na ne-Srbe s područja SFRJ (Hrvate, Bošnjake, Albance, Mađare, Slovence).
Ako tko može preporučiti kakvu dobru knjigu ili stranicu na tu temu, bio bih zahvalan.

Tesko je govoriti o nacionalnosti koje dobijes samim rodjenjem.
Bilo je mnogo ljudi iz mjesanih brakova
Bilo je mnogo ljudi koji su se odrekli svog porjekla
Bilo je mnogo ljudi koji si isli za "poslom" a JNA je bio i "posao"
Bilo je mnogo "ljudi" koji su prije pocetka rata se zaduzivali, "uzimali robu", kockara, probisvjeta, razocaranih i sebe i svoje
Bilo je nesto ljudi koji su postovali "one druge" i zeljeli biti dio "njih"

Ono sto znam je da je dosta Srba, ali prije svega ljudi (ljudina) ostalo sa nama Hrvatima. Mogu reci da su bili vrlo posteni. Isto mogu reci i za muslimane /bosnjake. Kod "nas" nije bio "posao" biti u HV/HVO ali je bilo ljudi koji su vjerovali da disciplina i postenje su nasa odlika i zato su ostali sa nama.

Poznajem Hrvate koji su kao manjina koja se asimilirala sa Srbima - u zelji da ostanu gdje jesu ili da sacuvaju "posao" ostali tamo. Nesumljam u njihovu hrabrost - i kad su isli protiv nas ... ali znam da je jedna stvar koju nisu podnosili ... RTS propagandu ...neukus nad neukusima!

Nedostatak osjecaja za nacionalnu pripadnost in NEMOZEMO spocitavati jer i sami smo se budili.

Mali dio su bili pravi zlikovci ali ... mislim da ih je mnogo zavrsilo predkraj rata ili su sami sebi sudili .. ili su isli tako daleko dok nisu "izgorjeli". Neki su jednostavno postali Srbi i tu se nama sta dalje govoriti.

Ljudi iz Vojvodine su posebno anacionalni i nisu se snasli u agresiji na RH mada su ih uredno mobilizirali i slali . Ali razgovarao sam sa mnogima iz uze Srbije i ljudi iz Kragujevca, Kraljeva i sl. su bili duboko podjeljeni i nerijetko su ih radikali zvali Hrvatima a ovi su im uzvracali sa "cetnici". ... samo hapsenje Slobodana Objesenog je provela vecina "Hrvata" ...ljudi kojima je toliko bilo svega dosta da su bili spremni naglas govoriti da su "Hrvati". Poslje poraza i pogotovo nakon poraza od NATOa je mnogo ljudi jednostavno bilo spremno govoriti o Dr. Franji Tudjmanu kao svom ... iz cistog bunta i jala ....

Zasto ovo govorim - znam odmakao sam se od teme ALI ....

sama nacionalna pripadnost nije bila jedina vodilja - ljudi koji su osjetili da trebaju stati na strani slabijeg ali pri tome vidjeli posteniji pristup novom svijetu i htijeli su biti dijelom nejega ... oni su pristupili NAMA. I postali NASI. Postali Hrvati ili gradjani Hrvatske tim ispravnim nacinom (za razliku od aboliranih).

Ti koji nisu to mogli prolazili su kroz bitke kako se dalo i umjelo ali ... nerijetko bili i kaznjeni pa i brutalno. Da li su to bili Hrvati po krvi i rodjenju ili ne ... ili jednostavno nisu bili za agresiju .... to je vrlo teska tema ...vise kao psihoanaliza svake osobe pojedinacno.

Do danas srecem osobe sa druge strane i vecina ih "dezertira" poslje prve price ... onaj mali dio tvrdoglavih radikala se gubi u masi i topi. Cetnistvo odbrojava posljednje dane, posljednji dogadjaji i najmladjim otvaraju oci i pitanje je trenutka kada ce "nasi koji su zapravo njihovi" zabiti glogov kolac nemani tetosenoj na bajkama SANU.

Rat jos zapravo nije gotov a "nasi NJIHOVI" i "NJIHOVI" su pred posljednjom bitkom i konacnim otreznjenjem i katarzom.

Nakon toga sve postaje nebitno ..... sorry za ovakav pristup ali jednostavno je to rezuluatat razgovora sa "Hrvatima" koji su birali stranu drugu i koji ovako nekako objasnjavaju zasto su jos uvjek "tamo daleko"

[juanpablom]

Hrvati iz Vojvodine ( a i Mađari) prisilno su slani na bojište od strane Srba.

[Keva]

Pa nesrpskih slučajeva , na početku rata , na strani JNA bilo je u tolikoj mjeri da u borbama gine više nesrba nego Srba , ili barem jednako kao Srba. JNA se , takoreć , panično bojala gubitka ljudstva , pa je "sumnjive za bijeg" gurala naprijed , u vrh napada , kako bi osigurala korist...

[The Great Duck]

No koliko bilo nesrba koji su se borili na srpskoj strani dobrovoljno i/ili izvan JNA? Ljudi koji su bili u Belim orlovima, Srpskoj dobrovoljačkoj gardi, četnicima (znam da je u 2.svj. ratu bilo Hrvata četnika), vojskama RSK i RS?
Također, postavlja se i pitanja da li je bilo i ratnih zločina Srba na hrvatskoj strani nad Srbima iz RS/RSK, ali to bi već bilo lagano skretanje teme.

[dizaispu]

JOSIP BUDIMČIĆ

IVICA HUSNIK (sada se zove IVAN ATANASIJEVIĆ)

Unatoč izjavama nekih od optuženih da suosjećaju s obiteljima žrtava, jedini koji je u završnim riječima pokazao emocije bio je Ivan Atanasijević, ranije Ivica Husnik, koji je na glavnoj raspravi prije mjesec dana jedini priznao da je ubio jednog zarobljenika na Grabovu, zato što je na to - kao Hrvat - bio prisiljen.

"Jedini sam ja hrvatske nacionalnosti koji sam s Ovčare, s Grabova otišao živ", kazao je u završnoj riječi optuženi Atanasijević.

JOSO Franjo KOVAČEVIĆ, rođ. 19.01.1948., Strizivojna, Đakovo, Osječko-baranjska županija, RH, Hrvat, prebivao u Glini, Petrinjska 4. Trenutna moguća mjesta boravišta: Banovo Brdo - Beograd ili vlastiti stan u Novom Sadu. Navodno promijenio ime u JOVAN ili JOVICA JOVIĆ. Isti je bio zapovjednik skupine, te direktor firme "Progres" Glina, a poslovne kontakte imao je sa tzv. "vojskom RSK", Srbijom i UN-om.

DAMIR BILIC, Blažev, rođen 08.07.1964. godine, Glina, Sisačko-moslavačka županija, RH, Hrvat, kasnije bio pripadnik "IDG Jose Kovačević". Prema saznanjima iz 1997. g. boravi u Vinkovcima, Brune Bušića 25, navodno pod identitetom - Damir BILIĆ, Antin.

VLADIMIR LlPAK, rođen 02.04.1965. godine Glina, Sisačko-moslavačka županija, RH, Hrvat, prebivao u Glini, Jukinačka 51. Prema saznanjima iz 1997. godine boravi u Münchenu, Njemačka, a posjeduje hrvatske osobne dokumente izdane 1994. godine u G.K. RH Münchenu.

ĐURO ŠIMUNOVIĆ, Marin, rođen 06.03.1953. godine, Hrvat, prebivao u Glini, Zlatka Šuletnića 5.

[žerac76]

el grapadura kaže:

Bio je barem jedan Rumunj u sastavu VRS-a u Sarajevu. Rusi su imali citav odred u VRS-u.

Kako je naveo ovdje jedan forumaš, nekoliko rumunja je ostalo u horizontali u livanjskom polju...

[BiH]

maksis kaže:

Bikov Valerij (1962 Peterburg), bio aktivan oficir s činom kapetana. U BiH od kraja oktobra 1992.god. Ratovao u sastavu Drugog RDO kod Višegrada, sastavu drugih srpskih jedinica, Trećem RDO na Jevrejskom groblju. Završio tenkovsku školu u Banja Luci. Poginuo augusta 1995.god na Dobrinji

On nije poginuo u Augustu.

[rezon@tor]

Nego?

Molim završit misao.
NE ostavljanju nedorečenih poruka.