Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.07.2016., 00:01   #1
Je li filozofija u službi vladajućih klasa?

Ljubodrag Simonović:

Teza da je filozofija u svojoj biti "ljubav prema mudrosti" (philosophia) je mit. Nije "ljubav prema mudrosti" izvorište filozofije, već je to antički robovlasnički poredak. U antičkoj Grčkoj filozofi su imali onu ulogu koju su imali svećenici u srednjem vijeku. Filozofija je, poput religije, oduvijek bila političko sredstvo vladajuće klase za očuvanje vladajućeg poretka. Filozofija nema utemeljenje u umu već je jedna od institucija klasnog poretka. Ona se temelji na interesima vladajućih grupa koje su privatizirale um i od njega stvorile ekskluzivno sredstvo za obranu vladajućeg poretka.
                 "Ljubav prema mudrosti" je eufemizam koji prikriva istinu da je filozofija specifična vještina vladanja s kojom se uspostavlja vlast u glavama ljudi, točnije, ideološka toljaga vladajuće klase i kao takva sredstvo za očuvanje vladajućeg poretka. Filozofija se nikada nije rukovodila izvornim ljudskim interesima iu tom smislu umom. To je osnovni razlog što moderna filozofija "nije primijetila" da kapitala lizam uništava život na Zemlji i čovjeka kao ljudsko i prirodno biće.
                 Iz definicije filozofije kao "ljubavi prema mudrosti" proistječe da "mudrost" prethodi filozofiji, kao i potreba čovjeka za mudrošću. "Mudrost" dobiva apstraktnu dimenziju i postaje neovisna od društva i čovjeka. Ona postoje zasebni entitet io njenoj konkretnoj prirodi se ne pita. Ona nije povijesni proizvod i nema povijesnu dimenziju. Zar ne bi prije svega trebalo odgovoriti na pitanje što je to "mudrost", kao i odakle potječe "ljubav prema mudrosti" i kakva je njena priroda? Da li ona izvire iz same prirode čovjeka, ili se radi o ljudskoj potrebi koja je stvorena tjedna povijesnog razvoja društva?
                Povijesno gledano, mudrost je izvornija od filozofije i proistječe iz egzistencijalne sfere koja se temelji na borbi potlačenih radnih slojeva za slobodu, na radu, na razvoju kulturnog bića čovjeka i na poštivanju prirode, a ne na klasnom poretku koji se temelji na eksploataciji radnih slojeva, na zaglupljivanju ljudi i na uništavanju prirode.
                Ukoliko je filozofija "ljubav prema mudrosti", onda je mudrost ta koja je kriterij po kojem se određuje istinitost filozofije. Da li je mudar onaj čovjek, koji tvrdi da postoji nešto što ne postoji i koji se klanja nepostojećem kao da postoji, ili onaj čovjek koji je svjestan da se radi o proizvodu religiozne mašte koja se putem vladajuće filozofije (religije) nameće ljudima kao "istina "? Antički filozofi koristili su um da bi stvorili iluziju o olimpijskim bogovima - čiji je smisao bio obogotvorenje postojećeg svijeta i sprječavanje propasti vladajućeg poretka. Platonova filozofija je najbolji primjer. Njegov stav da su ljudi "igračke bogova" predstavlja jednu od najpogubnijih filozofskih "istina" sa kojom gospodari svijeta već više od dvije tisuće godina uništavaju slobodarsko dostojanstvo radnih ljudi i opravdavaju svoju vladavinu.
                 Ako filozofija "ljubav prema mudrosti" a filozofi "ljubitelji mudrosti", zbog čega filozofi nikada nisu pokazali interes za "narodnu mudrost" koja proistječe iz životne borbe ljudi koji žive od svoga rada i koji se suprotstavljaju vladajućem poretku koji se temelji na tlačiteljski i destruktivnom bezumlju? Narodi diljem svijeta stvorili su, tijekom svoje životne i slobodarske borbe, bezbroj bisera mudrosti koji nikada nisu privukli pozornost "ozbiljne" filozofije. Zapravo, filozofi su oduvijek gajili prezir prema narodnoj mudrosti. "Mudrost" je, u vidu etablirane filozofije i religije, oduvijek bila privilegija vladajuće klase. "Narod" nikada nije imao pravo na mudrost. Robovi i kmetovi, a onda seljaci i radnici oduvijek su bili svedeni na bezumnu "masu" koja mora slušati svoje gospodare i da im se pokorava. Radni ljudi nisu smjeli biti izvorište mudrosti i da imaju samosvijest umnih ljudi. Na tome se, od kada je nastalo klasno društvo, temelji opstanak vladajućeg poretka.
                Dok u djelima Shakespearea, Goethea, Njegoša ... još mogu se uoče odblesci narodne mudrosti, u kasnijoj filozofiji dolazi, na temelju kapitalističke podjele rada i specijalizacije, do razvoja filozofskog jezika i specifičnog načina filozofiranja koji više nema veze s narodnom mudrošću. Tome doprinosi i razvoj teorijske sfere znanosti i umjetnosti s kojima se, uz postojeću religioznu sferu, filozofija sučeljava, ali i prepliće. Istovremeno, u okviru filozofije dolazi do razvoja posebnih disciplina i do njihove borbe za prvenstvo. Filozofija postaje elitistička misaona djelatnost koja je putem specifičnog jezika u potpunosti odvojena od "običnih" ljudi. Sve kompleksnije i sve nerazumljivije filozofske kovanice postaju, poput klasičnih verzija biblijskih tekstova, svete formule koje ne služe da motiviraju ljude da razmišljaju o bitnom, već da im ubiju volju za mišljenjem.
                Lišavanje radnih ljudi uma oduvijek je predstavljao najvažniji zadatak filozofa i svećenika. To je temelj suvremene strategije vladanja radnim "masama" koje kapitalisti nastoje svedu na radno-potrošačku stoku. Filozofska profesija postaje esnafska djelatnost i dobiva prvorazredni politički značaj. Suvremeni filozofi stječu status sličan onome koji su imali filozofi u antičkoj Grčkoj, kao i svećenici u srednjem vijeku.
                 Povijesno gledano, postoje dva paralelna misaona svijeta. Jedan, koji je proistječe iz životvorne borbe radnih ljudi, i drugi, koji je proistječe iz tlačiteljskog i parazitskog života vladajuće klase. Radi se o slobodarsko-životvornoj mudrosti koja se temelji na borbi ljudi za slobodu i opstanak, i gospodarskoj mudrosti koja je institucionalizirana u obliku filozofije i religije, i koja se zasniva na eksploataciji i tlačenju radnih slojeva i osvajanju svijeta.
                 Narodna mudrost zasniva se na životvornoj borbi ljudi i pronalazi svoju istinitost u pružanju mogućnosti ljudima da riješe svoje životne probleme. Ona proizlazi iz životnog iskustva radnih ljudi i predstavlja korisnički svakodnevnu životnu praksu iu tom smislu je sastavni dio života. Njezina istinitost ne provjerava se putem ispraznih akademskih rasprava, već tjedna svakodnevne borbe ljudi za opstanak i slobodu. Narodna mudrost samo u formalnom smislu može biti univerzalna istina. U konkretnom smislu, ona može biti životno korisnički samo onima koji žive životom iz kojega je ta misao proistekla i na koji je upućena.
                 Tipičan primjer je maksima "Sve u svoje vrijeme!" - Koja predstavlja jednu od najživotnijih i time najumnijih narodnih mudrosti. Ona je zasnovana na hiljadugodišnjem životnom iskustvu ljudi, a njezin pravi smisao može shvatiti samo u kontekstu borbe čovjeka za opstanak i slobodu. Ona ukazuje na značaj umnog odnosa prema budućnosti iu tom smislu na odgovornost za donošenje životnih odluka sagledanih u njihovoj uzročno-posljedičnoj perspektivi. Učiniti pravu stvar u pravo vrijeme vodeći računa o mogućim posljedicama - to je osnovni princip umnog života koji u suvremenom svijetu treba omogućiti da se sačuva život na Zemlji i stvori humani svijet.
                 Filozofija se razvija tako što je usmjerena na razvoj samog procesa mišljenja koji ima gospodarski iu tom smislu instrumentalni znak. Ona nije sastavni dio životvorne i slobodarske borbe ljudi, što znači sastavni dio samog života, već je posrednik između svijeta i ljudi i stječe legitimnost umnog u kontekstu filozofske sfere koja je otuđena od ljudi i koja je dio vladajuće ideološke sfere. Kao zasebna sfera mišljenja ona je strana ljudima koji žive životom kome odgovara mudrost koja ima životvorni znak. Nije slučajno što su vodeći filozofi po pravilu bili u bliskim odnosima s vladajućim poretkom i imali ulogu savjetnika za "strateška pitanja".
                 Kantov "kategorički imperativ" ( "Delaj tako da maksima tvoje vlastite volje istodobno može vrijediti kao princip općeg zakonodavstva."), Koji predstavlja jedan od kamena-temeljaca moderne filozofije, tipičan je primjer političkog instrumentalizovanja filozofije. On nema veze s životvorna i slobodarskom praksom čovjeka iu tom smislu s mudrošću, već je ideološka podvala koja treba proizvesti lažnu "moralnu" svijest apstraktnog "građanina" - koja treba omogućiti opstanak kapitalističkog poretka koji se zasniva na sučeljenim privatnim interesima atomizovanih malograđana ."
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 11:39   #2
Vjerojatno nema baš smisla na ovo odgovarati, ali eto, da pokušam, možda sam u krivu.

Dakle:
Quote:
Povijesno gledano, postoje dva paralelna misaona svijeta. Jedan, koji je proistječe iz životvorne borbe radnih ljudi, i drugi, koji je proistječe iz tlačiteljskog i parazitskog života vladajuće klase. Radi se o slobodarsko-životvornoj mudrosti koja se temelji na borbi ljudi za slobodu i opstanak, i gospodarskoj mudrosti koja je institucionalizirana u obliku filozofije i religije, i koja se zasniva na eksploataciji i tlačenju radnih slojeva i osvajanju svijeta.
Što ovdje znači "povijesno gledano"? Kao da se svi povjesničari slažu s tom podjelom - zapravo, vjerojatno bi se manji dio povjesničara složio s ovom podjelom. A to znači da je to neko njegovo gledište na povijest, upravo neka njegova filosofija povijesti, na temelju koje onda interpretira nešto što on misli da je "filosofija". Dakle, ne razumije sam sebe (naime da to što radi jest nekakvo filosofiranje, doduše loše jer je bez svijesti o tome što radi), niti filosofiju (jer misli da je to neki gotovi skup ideja - upravo ideologija - a ne jedna vrsta postupanja, koje i sam poduzima, ali, kao što rekoh, loše).
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 12:00   #3
Otkad to filozofija nije ljubav prema istini nego ljubav prema mudrosti? I ko je taj što ima problem s ljubavlju prema istini tj. istinoljubivošću kao takvoj?

Mudrijaški proseri...
Šabović Adis is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 12:32   #4
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Dakle: Što ovdje znači "povijesno gledano"? Kao da se svi povjesničari slažu s tom podjelom
I povjesničari su takođe u službi vladajućih klasa.
Uostalom što nije u službi vladajućih klasa.
__________________
Lako je s toaletpapirom............
LIQ is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 12:43   #5
Ono što bi eventualno tome odgovaralo je neoliberalna ideologija (a ne filozofija) vladajuće klase, ali to opet nema veze s filozofijom. Ili, pak, kad vladajuća klasa nastoji prikazati aktualni poredak kao "prirodan". To bi već bilo bliže filozofiji. Naime, vladajućoj klasi je u interesu da društvo kao cjelina prihvati pravo na privatno vlasništvo i tržišnu ekonomiju kao "prirodne", te da na taj način kao "prirodne" prihvati i ostale stvari koje dolaze u paketu: nejednakost bogatstva, statusa i mogućnosti. Budući da prednosti tog sistema za sve ljude, umjesto samo za neke, nisu baš tako neposredno očite, vladajuća klasa mora zadobiti pristanak većine tako što će aktualni poredak prikazati kao nužan ili prirodan. O tome je detaljnije pisao Gramsci. Ukratko, da bi vladajuća klasa održala svoj hegemonijski položaj, sve institucije, hijerarhije, ideje i pridružene društvene prakse koje služe njezinim fundamentalnim ekonomskim interesima moraju biti "spontano" prihvaćene kao prirodni poredak stvari. Hegemonija tako nastoji u društvu artikulirati i podržati mentalitet "zdravog razuma". A mentalitet zdravog razuma baš i nije isto što i filozofija, naprotiv. Pa se na tome i slama teza uvodnog posta.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 13:50   #6
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
. Budući da prednosti tog sistema za sve ljude, umjesto samo za neke, nisu baš tako neposredno očite, vladajuća klasa mora zadobiti pristanak većine tako što će aktualni poredak prikazati kao nužan ili prirodan. .
A prikazivati nešto kao nužno i prirodno je isto kao prikazivati to kao zdravorazumsko.

Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Hegemonija tako nastoji u društvu artikulirati i podržati mentalitet "zdravog razuma". A mentalitet zdravog razuma baš i nije isto što i filozofija, naprotiv. Pa se na tome i slama teza uvodnog posta.
Ne kužim!
Kako se slama teza uvodnog posta?

Filozofija koja je u službi vladajućih klasa, ima veću moć od filozofije
zdravog razuma, samo zato jer su vladajuće klase prisvojile pravo
na određivanje toga što je zdravorazumsko.

Dakle, Sigmundova filozofija koja eto nije u službi vladajućih klasa,
neće nikad nadvladati filozofiju Wanda1 i addxa, koja jest u službi
vladajućih klasa.
__________________
Lako je s toaletpapirom............
LIQ is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 14:00   #7
A ima i filozofija?! Raznih?!
Šabović Adis is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 14:58   #8
Quote:
Šabović Adis kaže: Pogledaj post
Otkad to filozofija nije ljubav prema istini nego ljubav prema mudrosti?
Quote:
Šabović Adis kaže: Pogledaj post
A ima i filozofija?! Raznih?!
Đabe ti ljubav prema istini, ako si slabiji.
Istina je uvijek na strani jačega.

Dali je istina da janje koje pije vodu na potoku, muti vodu vuku koji je uzvodno.
Koliko je janjaca potrebno da uvjeri vuka da je istina, da janje ne muti
vodu koja je uzvodno?

Dakle, imaš filozofiju vuka i filozofiju janjeta.
__________________
Lako je s toaletpapirom............
LIQ is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 15:00   #9
Quote:
LIQ kaže: Pogledaj post
Đabe ti ljubav prema istini, ako si slabiji.
Istina je uvijek na strani jačega.

Dali je istina da janje koje pije vodu na potoku, muti vodu vuku koji je uzvodno.
Koliko je janjaca potrebno da uvjeri vuka da je istina, da janje ne muti
vodu koja je uzvodno?

Dakle, imaš filozofiju vuka i filozofiju janjeta.
Ergo, kako si ti to na strani istine ako si slabiji?
Šabović Adis is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 15:13   #10
Quote:
Šabović Adis kaže: Pogledaj post
Ergo, kako si ti to na strani istine ako si slabiji?
Očigledno nisam kao što nije niti janje (iz primjera)
__________________
Lako je s toaletpapirom............
LIQ is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 15:18   #11
Quote:
LIQ kaže: Pogledaj post
Očigledno nisam kao što nije niti janje (iz primjera)
Pa budi! Ko ti brani?
Šabović Adis is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2016., 17:37   #12
Inače, tekst je preuzet sa bloga Ljubodraga "Ducija" Simonovića. Zanimljiv je, ali čini se i sklon prevelikim pojednostavljivanjima. S jedne strane, neki filozofi (naročito Nijemci) jesu bili naklonjeni vladajućim strukturama, ali ima ih i velik broj koji se u tu kategoriju ne mogu svrstati.
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.07.2016., 22:16   #13
Ako je život filozofa ovisan o vladajućoj klasi, teško je očekivati da će vladajuća klasa materijano podupirati filozofe koji bi govorili protiv postojećeg poretka. To znači da će napredovati filozofi koji neće talasati.
__________________
Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
sites.google.com/site/financijskisustav/home/
=>Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2016., 13:01   #14
Quote:
zoroasterix kaže: Pogledaj post
Ljubodrag Simonović:
Filozofija se nikada nije rukovodila izvornim ljudskim interesima iu tom smislu umom.
Što bi bili izvorni ljudski interesi? Možda su sigurnost, mir i red koje jamče stabilna vlast i čvrsta društvena hijerarhija izvorni ljudski interesi. U tom smislu, ako je filozofija zbilja bila u službi vladajućih klasa, onda je i podupirala izvorne ljudske interese.
O izvornim ljudskim interesima nisu vodili računa oni filozofi koji su pokušali zavaditi sluge sa svojim gospodarima potičući u radnim ljudima nezadovoljstvo, gnjev i frustraciju - oni su to nazivali 'osvještavanjem'.

Quote:
To je osnovni razlog što moderna filozofija "nije primijetila" da kapitala lizam uništava život na Zemlji i čovjeka kao ljudsko i prirodno biće.
Skoro samo o tome drvi. Kao i kultura. Nekakvo dosadno moraliziranje o pravednosti, solidarnosti,ekologiji i ljudskim pravima. Nema duha, nema metafizike, nema sofisticiranosti.
Lachen is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2017., 21:22   #15
Exclamation Ruth Wilson lets loose Ibsen's demons

Nekako mislim da ovo Heddi ne bi bas bilo prihvatljivo

Quote:
All work and no pay for thousands in the Balkans ... kaže:
Since jobs are scarce, thousands of workers in the countries spawned by Yugoslavia's bloody breakup in the 1990s regularly work for nothing - in the hope that employers will eventually pay up.
Melron is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2017., 10:22   #16
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ono što bi eventualno tome odgovaralo je neoliberalna ideologija (a ne filozofija) vladajuće klase, ali to opet nema veze s filozofijom. Ili, pak, kad vladajuća klasa nastoji prikazati aktualni poredak kao "prirodan". To bi već bilo bliže filozofiji. Naime, vladajućoj klasi je u interesu da društvo kao cjelina prihvati pravo na privatno vlasništvo i tržišnu ekonomiju kao "prirodne", te da na taj način kao "prirodne" prihvati i ostale stvari koje dolaze u paketu: nejednakost bogatstva, statusa i mogućnosti. Budući da prednosti tog sistema za sve ljude, umjesto samo za neke, nisu baš tako neposredno očite, vladajuća klasa mora zadobiti pristanak većine tako što će aktualni poredak prikazati kao nužan ili prirodan. O tome je detaljnije pisao Gramsci. Ukratko, da bi vladajuća klasa održala svoj hegemonijski položaj, sve institucije, hijerarhije, ideje i pridružene društvene prakse koje služe njezinim fundamentalnim ekonomskim interesima moraju biti "spontano" prihvaćene kao prirodni poredak stvari. Hegemonija tako nastoji u društvu artikulirati i podržati mentalitet "zdravog razuma". A mentalitet zdravog razuma baš i nije isto što i filozofija, naprotiv. Pa se na tome i slama teza uvodnog posta.
Ukratko, hoćeš reći da je vladajuća klasa po defaultu konzervativna?
__________________
Padaj silo i nepravdo!
F. Chief is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2017., 12:20   #17
Quote:
F. Chief kaže: Pogledaj post
Ukratko, hoćeš reći da je vladajuća klasa po defaultu konzervativna?
Hm, mislim da to ne slijedi iz ovoga što sam rekao.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2017., 12:34   #18
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Hm, mislim da to ne slijedi iz ovoga što sam rekao.
Kako nisi, napisao si: 'Ukratko, da bi vladajuća klasa održala svoj hegemonijski položaj, sve institucije, hijerarhije, ideje i pridružene društvene prakse koje služe njezinim fundamentalnim ekonomskim interesima moraju biti "spontano" prihvaćene kao prirodni poredak stvari...'

Ja iz toga čitam da je vladajuća klasa nužno konzervativna, održava svoj hegmonijski položaj u društvu, a iz toga onda proizlaze i neki drugi zaključci, poput recimo neizbježnog zaključka da su sve ideologije zapravo konzervativne kad dođu na vlast, i da konzervativizam zapravo ne ovisi o ideologiji nego o položaju ideologije u društvu...

A iz toga pak proizlazi zaključak da je svaka vlast konzervativna, i da se od vlasti ne mogu očekivati promjene... :klap:
__________________
Padaj silo i nepravdo!
F. Chief is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2017., 12:49   #19
Quote:
F. Chief kaže: Pogledaj post
Kako nisi, napisao si: 'Ukratko, da bi vladajuća klasa održala svoj hegemonijski položaj, sve institucije, hijerarhije, ideje i pridružene društvene prakse koje služe njezinim fundamentalnim ekonomskim interesima moraju biti "spontano" prihvaćene kao prirodni poredak stvari...'

Ja iz toga čitam da je vladajuća klasa nužno konzervativna, održava svoj hegmonijski položaj u društvu, a iz toga onda proizlaze i neki drugi zaključci, poput recimo neizbježnog zaključka da su sve ideologije zapravo konzervativne kad dođu na vlast, i da konzervativizam zapravo ne ovisi o ideologiji nego o položaju ideologije u društvu...

A iz toga pak proizlazi zaključak da je svaka vlast konzervativna, i da se od vlasti ne mogu očekivati promjene... :klap:
Teoretski gledano, hegemonija neke vladajuće klase može biti samo prvi stupanj u provođenju opće ekonomske, pa onda i političke emancipacije, koja vodi prema ukidanju svih klasa. To je ideja "diktature proletarijata". Tu se prihvaćanje emancipacije kao "prirodne" utemeljuje na istinitosti premise da je emancipacija prirodna. U praksi, međutim, slažem se da sve ideologije prije ili kasnije postanu konzervativne, ili se pak uruše pod vlastitim kontradikcijama. Zato bi jedina ispravna ideologija trebala biti ona koja zagovara ukidanje svih ideologija i stalno razrješavanje kontradikcija. To bi bila nekakva progresivna ideologija. Ali, jasno i to je proturječno, jer bi onda ta ideologija trebala ukinuti i samu sebe.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2017., 13:01   #20
"People seem good while they are oppressed, but they only wish to become oppressors in their turn: life is nothing but a competition to be the criminal rather than the victim." – Bertrand Russell, Letter to Ottoline Morrell, 17 December, 1920

Vrlo često je tomu tako. Pitanje je, mora li tomu biti tako? Marksisti bi rekli da je stvar "strukturalne naravi", neki drugi bi rekli da je riječ o svojevrsnoj "ljudskoj prirodi". No je li to baš ili/ili situacija ili jedno ipak uključuje drugo? Ili je posrijedi nešto potpuno treće? Čini se da postoji jedan veoma mali broj ljudi koje ipak zanima argumentacija, a ne samo odnosi moći. Ali, prema mom životnom iskustvu, taj broj je jako malen. Problem koji se može u svojem najprimitivnijem obliku za početak postaviti jest:

Je li ljudsko biće pokvareno ili su institucije te koje ga kvare?

Ali tko je stvorio institucije, ako ne ljudi?

Jasno, ova pokvarenost ne implicira nužno neki esencijalizam. Ali što ako je stvar koja je "strukturni problem" zapravo problem strukture čovjeka kao čovjeka, a ne naravi njegovih institucija? Stvar je daleko kompleksnija od toga zapravo, ali eto.
Bijeli-Druid is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:15.