Planska kroatizacija srpskoga jezika

[Divljak414]

Faro kaže:

Da, ali! Naravno da latinski postoji u neiskvarenom obliku kod svećenstva i učenjaka. Međutim u paraleli postoje i govorni jezici, i u dubrovniku je postojao govorni jezik koji nije bio latinski niti je bio Talijanski već je bio raguzetski (ragužanski). To su ti vulganizirani latinski, koji vuku podrijetlo prije moderne Italije i kasnosrednjovjekovnih Mletaka

ma da, al ono što ti želim reći da je taj raguzanski isto vulgarni latinski, ali nema trećeg supstrata, samo slovinski i latinski

Učenjaci i svečenici su pisali čistim rimskim latinskim

zanimljivo isto da se zadnji govornik dalmatskog inače sa Krka prezivao Udina, dezignirajući da je iz Udina, a jezik mu je bio kao da neko star, nemočan i bez zubi govori udineški

Dosta je tu bilo propaganda, a za to vrime je dalmacija bila pod talijanima

[joe enter]

Divljak414 kaže:

u nas se pir najviše koristi, onda ženidba i udaja, ženiti se, udati se

Pir je veselje,pijanka,gozba,...koje može biti iz više povoda , venčanje je obred , a svadba je pir povodom venčanja.

[Divljak414]

joe enter kaže:

Pir je veselje,pijanka,gozba,...koje može biti iz više povoda , venčanje je obred , a svadba je pir povodom venčanja.

u nas se pir isključivo koristi za svadbu


idem na pir, imam pir, treba platit pir itd.

Vrlo ritko se koristi svadba ili vinčanje, i to samo kao zamjena za pir.

za veselje, gozbu, pijanku, mi kažemo fešta, u vas mislim dernek, a nikad pir

[joe enter]

Divljak414 kaže:

u nas se pir isključivo koristi za svadbu


idem na pir, imam pir, treba platit pir itd.

Vrlo ritko se koristi svadba ili vinčanje, i to samo kao zamjena za pir.

za veselje, gozbu, pijanku, mi kažemo fešta, u vas mislim dernek, a nikad pir

Kod nas nije dernek , to je u Bosni i kod muslimana uglavnom , ali eto dernek svi u bivšoj Jugi koriste , negde manje negde više.

Pir je danas uglavnom u negativnom kontekstu , tipa "krvavi pir" , ali u starijem dobu se više koristilo.

[Divljak414]

joe enter kaže:

Kod nas nije dernek , to je u Bosni i kod muslimana uglavnom , ali eto dernek svi u bivšoj Jugi koriste , negde manje negde više.

Pir je danas uglavnom u negativnom kontekstu , tipa "krvavi pir" , ali u starijem dobu se više koristilo.

pa krvavi pir je zapravo zaseban izraz koji ima svoje značenje.

Npr u engleskom bi to bila krvava kupka, ili bloodbath, iako nema veze baš sa kupkom, jelda.

U nas kad se kaže idem na pir, to znači idem na svadbu, to je 100% jasno

[Wikiceha]

Faro kaže:

A ja ti kažem da se u Istri i kvarneru za auto kaže vetura. Dok se za vlak kaže makina (od mašina), u dijelovima istre koji su bili dominantno pod italijom kaže se i za auto makina, npr. U ostatku hrvatske, narodski se kaže auto za vozilo.
https://translate.google.com/#auto/hr/voiture

Rekao sam za francuski korijen za auto.

Faro kaže:

Ne, ne, načelno postoje dvije čakavice. One koje su na razvijene na teritorijama gdje nije bilo latina, te one u gradovima i otocima gdje je starosjedilačkog stanovništva bilo više ili u znatnijoj mjeri.

Postoje 2 čakavice, sjeverna (prokajkavska) i južna (proštokavska), ali ni jedna ni druga s romanima nemaju veze.

Faro kaže:

U Istarskim gradovima, je postojao romanski kontinuitet, isto se odnosi na dalmatinske gradove i pripadajuću otoke. U početku su latini bili većina, a onda su se slavenizirali, no to je bilo dovoljno da nastane svojevrsna fuzija jezika. Naravno da pod mlečanima se i taj proces intenzivirao, iako je etnička slika stanovništva opet bila promijenjana zahvaljujući dolasku novog vala slavenskog stanovništa koji su bježali od turaka.

Dakle, po tebi je čakavica mix šćakavice i romanizama ?

Faro kaže:

Talijanski jezik ne postoji prije standardizacije, postoji na našim područjima Latinski (crkveni) i Mletački dijalekt tzv. veneto. I za istriotski se jezik pred nedugo mislilo da je uvezeni dijalekt talijanskog, međutim na kraju je zaključeno da je to naš domaći autentični jezik koji vuče svoju tradiciju od razvalina rimskog carstva, tzv. vulganizirani latinski. Iz istih takvih nastaju svi današnji romanski jezici

Postoji pratalijanski, govor Dantea i slično. Što se dijalekata tiče, imaš pravo. U hrvatskoj su Dalmatski koji su nastali iz latinskog, ne iz talijanskog.

[Faro]

Wikiceha kaže:

Rekao sam za francuski korijen za auto.

Postoje 2 čakavice, sjeverna (prokajkavska) i južna (proštokavska), ali ni jedna ni druga s romanima nemaju veze.

Dakle, po tebi je čakavica mix šćakavice i romanizama ?

Postoji pratalijanski, govor Dantea i slično. Što se dijalekata tiče, imaš pravo. U hrvatskoj su Dalmatski koji su nastali iz latinskog, ne iz talijanskog.

Možda je dolje na jug gdje i bilo tog miksa šćakavice i romanizma. No, govorim o čakavici i miksu sa romanizmima tamo gdje je romanofonog stanovništva bilo dovoljno. A glede šćakavice, ona ne postoji već postoje samo stari štokavski govori sa određenim karakteristikima koje nazivamo šćakavskim. I to u zapadnijim krajevima gdje postoji prijelaz između iskonske čakavice prema štokavici na istok.

[Wikiceha]

Faro kaže:

Možda je dolje na jug gdje i bilo tog miksa šćakavice i romanizma. No, govorim o čakavici i miksu sa romanizmima tamo gdje je romanofonog stanovništva bilo dovoljno.

Ovo su gluposti.

Faro kaže:

A glede šćakavice, ona ne postoji već postoje samo stari štokavski govori sa određenim karakteristikima koje nazivamo šćakavskim.

Šćakavica je sinonim za zapadnu štokavicu.
Ona sadrži i šćakavske karakteristike (90ak posto govornika), kao i štakavske (10ak posto govornika, većina današnje zap. Hercegovine)

Faro kaže:

I to u zapadnijim krajevima gdje postoji prijelaz između iskonske čakavice prema štokavici na istok.

Opet brkaš stvari.
Kad čovjek kaže šćakavica, onda misli na zapadnu štokavicu, onu s 3 naglaska, za razliku od istočne koja ima 2.
3 naglaska imaju i kajkavica i čakavica.
Imaš i alternativne zapise.
Šćakavski izgovor se zna označavat i kao št'akavski.
Kao i čakavski kao tšakavski.
Dakle imaš tšakavicu i št'akavicu
Ili čakavicu i (š)čakavicu
Izvor upitne zamjenice je isti. No to ne znači da su pretjerano različiti od kajkavice.

Za razliku od dvonaglasnog srpskog, današnjeg kosovsko-resavskog.

[Faro]

Wikiceha kaže:

Ovo su gluposti.

Šćakavica je sinonim za zapadnu štokavicu.
Ona sadrži i šćakavske karakteristike (90ak posto govornika), kao i štakavske (10ak posto govornika, većina današnje zap. Hercegovine)

Opet brkaš stvari.
Kad čovjek kaže šćakavica, onda misli na zapadnu štokavicu, onu s 3 naglaska, za razliku od istočne koja ima 2.
3 naglaska imaju i kajkavica i čakavica.
Imaš i alternativne zapise.
Šćakavski izgovor se zna označavat i kao št'akavski.
Kao i čakavski kao tšakavski.
Dakle imaš tšakavicu i št'akavicu
Ili čakavicu i (š)čakavicu
Izvor upitne zamjenice je isti. No to ne znači da su pretjerano različiti od kajkavice.

Za razliku od dvonaglasnog srpskog, današnjeg kosovsko-resavskog.

Čuo sam ja te tzv šćakavice, to nije ništa drugo nego štokavica sa nekim šćakavizmima. I kao takva, vrlo je slična novoštokavici, osim prozodije i samim time je izuzetno slična ostalim novoštokavskim govorima, ostalih nacija. Štokavica je jednostavno štokavica, i to je isti jezik. Čak sam mislio da ima nešto u onoj Brozovićevoj o tzv. zapadnoj i istočnoj varijanti, ali i to je nategnuta priča. Jednostvano, bilo koji pravi kajkavski ili pravi čakavski govor, temeljno zvuči drugačije od bilo kakva šćakavice ili štokavice. Štokavice su blizanci sijamci, dok su kajkavica i čakavica polubraća ovima, ili čak bratići, da se tako izrazim

[Divljak414]

Faro kaže:

Čuo sam ja te tzv šćakavice, to nije ništa drugo nego štokavica sa nekim šćakavizmima. I kao takva, vrlo je slična novoštokavici, osim prozodije i samim time je izuzetno slična ostalim novoštokavskim govorima, ostalih nacija. Štokavica je jednostavno štokavica, i to je isti jezik. Čak sam mislio da ima nešto u onoj Brozovićevoj o tzv. zapadnoj i istočnoj varijanti, ali i to je nategnuta priča. Jednostvano, bilo koji pravi kajkavski ili pravi čakavski govor, temeljno zvuči drugačije od bilo kakva šćakavice ili štokavice. Štokavice su blizanci sijamci, dok su kajkavica i čakavica polubraća ovima, ili čak bratići, da se tako izrazim

valjda misliš na istarsku čakavicu, koja je kao i kajkavica pod utjecajem slovenskih govora, znači periferni govor kojemu je srodnost slovenački utjecaj.

Šćakavica je slična dalmatinskoj čakavici i štokavici.

[Divljak414]

Wikiceha kaže:

Ovo su gluposti.

Šćakavica je sinonim za zapadnu štokavicu.
Ona sadrži i šćakavske karakteristike (90ak posto govornika), kao i štakavske (10ak posto govornika, većina današnje zap. Hercegovine)

Opet brkaš stvari.
Kad čovjek kaže šćakavica, onda misli na zapadnu štokavicu, onu s 3 naglaska, za razliku od istočne koja ima 2.
3 naglaska imaju i kajkavica i čakavica.
Imaš i alternativne zapise.
Šćakavski izgovor se zna označavat i kao št'akavski.
Kao i čakavski kao tšakavski.
Dakle imaš tšakavicu i št'akavicu
Ili čakavicu i (š)čakavicu
Izvor upitne zamjenice je isti. No to ne znači da su pretjerano različiti od kajkavice.

Za razliku od dvonaglasnog srpskog, današnjeg kosovsko-resavskog.

apostrofirani oblik ti je nepotreban za diskusiju, lipo napiši ono što je, tj

Šćakavica je štjakavica

[Wikiceha]

Faro kaže:

Čuo sam ja te tzv šćakavice, to nije ništa drugo nego štokavica sa nekim šćakavizmima. I kao takva, vrlo je slična novoštokavici, osim prozodije i samim time je izuzetno slična ostalim novoštokavskim govorima, ostalih nacija. Štokavica je jednostavno štokavica, i to je isti jezik. Čak sam mislio da ima nešto u onoj Brozovićevoj o tzv. zapadnoj i istočnoj varijanti, ali i to je nategnuta priča. Jednostvano, bilo koji pravi kajkavski ili pravi čakavski govor, temeljno zvuči drugačije od bilo kakva šćakavice ili štokavice. Štokavice su blizanci sijamci, dok su kajkavica i čakavica polubraća ovima, ili čak bratići, da se tako izrazim

I opet?
Novoštokavica je nastala iz staroštokavice.
Imaš i dan danas šćakavske novoštokavice (prvenstveno novoštokavska ikavica).
Za ovo sve ostalo
Čuo si šćakavicu iz Gradišća? To je slavonska, posavska šćakavica. Originalno je to jako blisu čakavici.
A ovo s bratićima, bolje reć da imaš dvije slične novoštokavice (jekavsku i ikavsku) i njihovog bratića u trećem koljenu ekavsku.
Staroštokavice/šćakavice bi im bili roditelji, a braća od staroštokavica bi bili kajkavica i čakavica.
S time da je to dosta nategnuto jer ne znaš kad koji brat počinje, a kad završava. Kvantna braća

Divljak414 kaže:

valjda misliš na istarsku čakavicu, koja je kao i kajkavica pod utjecajem slovenskih govora, znači periferni govor kojemu je srodnost slovenački utjecaj.
Šćakavica je slična dalmatinskoj čakavici i štokavici.

Srbi svi i svuda?
Slovenci nemaju veze sa sjevernom (prokajkavskom) čakavicom i kajkavskim govorima. Njih nije ni bilo do prije 150ak godina...

Divljak414 kaže:

apostrofirani oblik ti je nepotreban za diskusiju, lipo napiši ono što je, tj
Šćakavica je štjakavica

Samo što se onda buni u oblicima poput tjedan.
Točan zapis bi bilo t' gdje bi umjesto apostrofa bilo malo j. Odnosno jotirano t.

[Wikiceha]

Inače; http://upload.wikimedia.org/wikipedi...E_Europe-3.PNG
Većina naroda ima više od 1 narječja.
Poljski i češki ih imaju 5-6.
Ukrajinski i bjeloruski barem 3.
Bugarski isto 6; https://en.wikipedia.org/wiki/File:B...r_Bozhinov.png (ne računajući podjele u makedonskom).
Slovenci ih imaju 8.
Jedino nama Srbi prodaju pamet s 3 jezika i "posebnostima" hr. jezika.
Ovo je isto zanimljiva karta;
http://1.bp.blogspot.com/-tG1jm6SF9u...Djaeurope2.jpg
S time da autor baš ne poznaje istočnu europu, bugarski, makedonski i ukrajinski su prilično monolitno označeni...

[Sadokann]

Wikiceha kaže:

Ovo je isto zanimljiva karta;
http://1.bp.blogspot.com/-tG1jm6SF9u...Djaeurope2.jpg
S time da autor baš ne poznaje istočnu europu, bugarski, makedonski i ukrajinski su prilično monolitno označeni...

Šta je to, ja vidin samo neki ćiribiri

[Wikiceha]

Sadokann kaže:

Šta je to, ja vidin samo neki ćiribiri

Jezici i dijalekti po tom djelu Europe.

[Sadokann]

Nek se napravi više nova dijelektalna karta Hrvatske!

Jel ima ijedna novijeg datuma?

[Daniel.N]

Tema nema smisla, raspravlja se o sasvim drugim stvarima uostalom - dakle, zatvaram.