Turcizmi u hrvatskom jeziku

[nikoina]

Hvala mi je nešto sasvim drugo, za razliku od toga "Evala" pa i "Vala", ili "ala", to mi je baš to, skoro kao ono što koriste, čini mi se u Hercegovini, "mašala" , što sam uoćila u turskim serijama, izgovaraju skoro isto, samo kao da malo odvoje "maaš alah", a prevod im je obično ili dao Bog ilio hvala Bogu.... nisam baš siguirna.

Nego, vjerujem da narod danas i vjeruje da je to "Evala" povezano sa "Hvala" a ne sa alahom, ali s obzirom na kojem je podrućju najraširenija ta rijeć, prije bi rekla da je baš turcizam u pitanju.

[Emericzy]

Dilberth kaže:

Koliko znam, spasibo i blagodarja je na ruskom jeziku, a Poljaci kažu dzenkuje, ili tako nešto.

Gdje si vidio "hvala" u tim jezicima?

nikoina kaže:

Nego, vjerujem da narod danas i vjeruje da je to "Evala" povezano sa "Hvala" a ne sa alahom, ali s obzirom na kojem je podrućju najraširenija ta rijeć, prije bi rekla da je baš turcizam u pitanju.

Citiram HJP:

hvála
hvála ž

Definicija
1. (u službi gl. pril.) zahvaljujući; riječ kojom se iz pristojnosti zahvaljuje za nešto [hvala!; najljepša hvala]
2. a. izrečeno lijepo mišljenje o kome, isticanje dobrih osobina [obasuti hvalom]; hvaljenje, pohvala b. hvaljenje samoga sebe; hvastanje c. zahvalnost, priznanje, satisfakcija
3. crkv. svečana pjesma na početku časova koja uvodi u molitveni sadržaj časa ili blagdana [jutarnja hvala; večernja hvala]; himan

Etimologija
✧ prasl. i stsl. xvala (rus. xvalá, polj. chwała)

[Dilberth]

Emericzy kaže:

Citiram HJP:

hvála
hvála ž

Definicija
1. (u službi gl. pril.) zahvaljujući; riječ kojom se iz pristojnosti zahvaljuje za nešto [hvala!; najljepša hvala]
2. a. izrečeno lijepo mišljenje o kome, isticanje dobrih osobina [obasuti hvalom]; hvaljenje, pohvala b. hvaljenje samoga sebe; hvastanje c. zahvalnost, priznanje, satisfakcija
3. crkv. svečana pjesma na početku časova koja uvodi u molitveni sadržaj časa ili blagdana [jutarnja hvala; večernja hvala]; himan

Etimologija
✧ prasl. i stsl. xvala (rus. xvalá, polj. chwała)

OK, there goes my theory.

[nikoina]

Emericzy kaže:

Citiram HJP:

hvála
hvála ž

Definicija
1. (u službi gl. pril.) zahvaljujući; riječ kojom se iz pristojnosti zahvaljuje za nešto [hvala!; najljepša hvala]
2. a. izrečeno lijepo mišljenje o kome, isticanje dobrih osobina [obasuti hvalom]; hvaljenje, pohvala b. hvaljenje samoga sebe; hvastanje c. zahvalnost, priznanje, satisfakcija
3. crkv. svečana pjesma na početku časova koja uvodi u molitveni sadržaj časa ili blagdana [jutarnja hvala; večernja hvala]; himan

Etimologija
✧ prasl. i stsl. xvala (rus. xvalá, polj. chwała)

Za "Hvala" uopće nisam razmišljala kao o tuđici, mislim, reći hvala ili biti za nešto ili nekome, zahvalan, su rijeći koje se koriste u svim djelovima Hrvatske na isti način, ako se ne varam.

Za moj prvi post ovdje me je potaklo to što ljudi, a čak i neke stranice koje kao nude objašnjenja za porjeklo rijeći i znaćenje, trpaju "Hvala" i "Evala" u isti koš, u biti "Evala" ima i još nekih značenja, kako di, od pozdrava do zahvale

[Shain]

nikoina kaže:

skoro kao ono što koriste, čini mi se u Hercegovini "mašala" (...), a prevod im je obično ili dao Bog ili hvala Bogu.... nisam baš sigurna.

Po Klaićevu rječniku "mašala" znači "koje li ljepote", "kakva li iznenađenja", "sjajno". Postalo je od "ma şa'allah" (znači: ono što Bog hoće to i biva).

Po narodnom vjerovanju kad se vidi što lijepo, treba reći "mašala". Moja kolegica kaže: kad se penis obuhvati jednom šakom, pa iznad toga drugom, ono što preostaje neobuhvaćeno naziva se "mašala".

[Dilberth]

Shain kaže:

Po Klaićevu rječniku "mašala" znači "koje li ljepote", "kakva li iznenađenja", "sjajno". Postalo je od "ma şa'allah" (znači: ono što Bog hoće to i biva).

Po narodnom vjerovanju kad se vidi što lijepo, treba reći "mašala". Moja kolegica kaže: kad se penis obuhvati jednom šakom, pa iznad toga drugom, ono što preostaje neobuhvaćeno naziva se "mašala".

Nadam se da to ona mjeri s njezinom šakom.

[nikoina]

"mašala" kao i svaka druga rijeć, znaći ono što znaći, ako idemo na neki korjen ili porjeklo rjeći, ovo s narodnim vjerovanjem i gdje upotrebljava narod po nekoj usmenoj predaji, mi je trenutno nebitno i malo neozbiljno... pogotovo tako nešto naći u nekim rječnicima

[Wikiceha]

nikoina kaže:

Za "Hvala" uopće nisam razmišljala kao o tuđici, mislim, reći hvala ili biti za nešto ili nekome, zahvalan, su rijeći koje se koriste u svim djelovima Hrvatske na isti način, ako se ne varam.
Za moj prvi post ovdje me je potaklo to što ljudi, a čak i neke stranice koje kao nude objašnjenja za porjeklo rijeći i znaćenje, trpaju "Hvala" i "Evala" u isti koš, u biti "Evala" ima i još nekih značenja, kako di, od pozdrava do zahvale

Ali u postu prije ti piše da je riječ o staroslavenskoj i praslavenskoj riječi. X i Ch se čitaju kao "duboko" H , ali to vjerojatno znaš.

Riječi se inače pišu sa č, a ne sa ć
A i znači

nikoina kaže:

"mašala" kao i svaka druga rijeć, znaći ono što znaći, ako idemo na neki korjen ili porjeklo rjeći, ovo s narodnim vjerovanjem i gdje upotrebljava narod po nekoj usmenoj predaji, mi je trenutno nebitno i malo neozbiljno... pogotovo tako nešto naći u nekim rječnicima

Predaje su dobra stvar, to je kulturološka vrijednost.

@Dilbert, pa žene imaju manje šake nego muški, bio je jedan smiješan video na tu temu, kad dečko i cura zamjene tjela

[Shain]

nikoina kaže:

Malo me jedino buni ono "evala", što ljudi u Dalmaciji često koriste, nekako mi nema smisla pozdrav koji dolazi, u biti izgovara se isto kao i "u ime Alaha" na turskom.

Mislim da je korijen riječi ipak ovaj; "Ei Ua Allah" (izgovara se: ai va la)...

"Evala", "ejvala" ili "ejvalah" dolazi od turskog eyvallah, postalo od arapskoga iy wallah, a znači "tako je, Boga mi".

Kod nas znači i "svaka čast", "dobro je", "neka bude tako", negdje i "doviđenja", "hvala".

Postoji narodna poslovica: Svakom kaži evala, osta glava ćelava.

[Dilberth]

Wikiceha kaže:

@Dilbert, pa žene imaju manje šake nego muški, bio je jedan smiješan video na tu temu, kad dečko i cura zamjene tjela

Pa znam da imaju, zato sam i pitao, da se utješim. Kad mjerim svojom šakom nema ni mašala ni ejvala.

[nikoina]

Wikiceha kaže:

....i. X i Ch se čitaju kao "duboko" H , ali to vjerojatno znaš.

Riječi se inače pišu sa č, a ne sa ć
A i znači

...

offt;

Ne, ne znam ništa,postavila sam ovdje pitanje za riječi koje su me zanimale... č i ć ne razlikujem, imam 44 godine, dijete mi ide u drugi razred, bolje razlikuje od mene, ako joj moram provjeriti, "guglam", ne vjerujem sama sebi.. Zašto koristim u tipkovnici č i ć a ne samo c , kao večina... stvarno ni meni nije jasno, iako me na dosta mjesta ispravljaju, i to me pomalo živcira, jer je ipak uglavnom offt ... Lijep pozdrav

[Wikiceha]

Dilberth kaže:

Pa znam da imaju, zato sam i pitao, da se utješim. Kad mjerim svojom šakom nema ni mašala ni ejvala.

Znaš onaj vic s mačkom?
http://www.najsmesnijivicevi.com/vic...ka-u-macka-rep

A i po forumu svi imaju bar 30 cm, ak ne i pola metra/treću nogu

nikoina kaže:

offt;
Ne, ne znam ništa,postavila sam ovdje pitanje za riječi koje su me zanimale... č i ć ne razlikujem, imam 44 godine, dijete mi ide u drugi razred, bolje razlikuje od mene, ako joj moram provjeriti, "guglam", ne vjerujem sama sebi.. Zašto koristim u tipkovnici č i ć a ne samo c , kao večina... stvarno ni meni nije jasno, iako me na dosta mjesta ispravljaju, i to me pomalo živcira, jer je ipak uglavnom offt ... Lijep pozdrav

Ma sve ok, ali nekad ovo bode u oči
Ako ti se da naučiti č većinom dolazi od riječi gdje je u originalu k (npr. znači od znak), a ć od riječi gdje je u originalu t (npr. prihvaćam od prihvatiti).
Tako da probaj uvrstiti k ili t, pa što ti bolje zvuči kad ostane
Ja ih isto jednako izgovaram, ali kada se tipka
No, nitko ti to neće previše zamjeriti.

[Shain]

nikoina kaže:

"mašala" kao i svaka druga riječ, znači ono što znači, ako idemo na neki korijen ili porijeklo riječi

Govori se i "inšalah" i "inšala". Miljenko Jergović napisao je zbirku pripovijedaka "Inšallah Madona, inšallah". - link

Postalo je od turskog inşallah, a to od arapskog in-ša'allah i znači "ako Bog da", "daj Bože", "nadajmo se".

- Inšala da mi se rodi sin s mašala pa da bude evala.

[COD5ZPES]

Zna li netko koje su hrvatske/slavenske riječi za sljedeće turcizme:

bar/barem
baš
čak

Ili su se možda rečenice prije Turaka tvorile bez tih čestica?

[MmeTipfeler]

COD5ZPES kaže:

Zna li netko koje su hrvatske/slavenske riječi za sljedeće turcizme:

bar/barem
baš
čak

Ili su se možda rečenice prije Turaka tvorile bez tih čestica?

Svojevremeno sam vodila sličnu raspravu s poznatom profesoricom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Tematika je bila različita, ali je osnovna idiotska ideja bila ista. Nevažno. Nećemo ogovarati.

Ponajprije, da smo imali odgovarajuću riječ, ne bismo bili prihvatili tuđicu. Tuđica se u međuvremenu standardizirala i pohrvatila pa ne treba cjepidlačiti.

Cjepidlačiti, međutim, treba u pogledu uporabe izraza turcizam o kojemu HE kaže ovako, pri čemu ističem prvu skupinu: turcizme koji nemaju odgovarajuću zamjenu, a tu se ubraja i barem.

Zašto HE ovamo uvrštava tek koje dolazi od prasl. *tekъ i zašto ti navodiš baš koje dolazi od prasl. *bъšь, ostaje da se vidi.

[Tigarx]

COD5ZPES kaže:

Zna li netko koje su hrvatske/slavenske riječi za sljedeće turcizme:

bar/barem

Makar. Ne znam je li i to turzicam.

baš

Zavisi u kojem se kontekstu spominje. Npr. Baš u tom trenutku moze se reci upravo u tom trenutku. Baš se moze upotrijebiti za neko cudenje tipa ma baš, a moze se reci i kako da ne itd. Nije jedna rijec ali eto.

[COD5ZPES]

MmeTipfeler kaže:

Svojevremeno sam vodila sličnu raspravu s poznatom profesoricom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Tematika je bila različita, ali je osnovna idiotska ideja bila ista. Nevažno. Nećemo ogovarati.

Ponajprije, da smo imali odgovarajuću riječ, ne bismo bili prihvatili tuđicu. Tuđica se u međuvremenu standardizirala i pohrvatila pa ne treba cjepidlačiti.

Cjepidlačiti, međutim, treba u pogledu uporabe izraza turcizam o kojemu HE kaže ovako, pri čemu ističem prvu skupinu: turcizme koji nemaju odgovarajuću zamjenu, a tu se ubraja i barem.

Zašto HE ovamo uvrštava tek koje dolazi od prasl. *tekъ i zašto ti navodiš baš koje dolazi od prasl. *bъšь, ostaje da se vidi.

Čini se da Baš ipak potječe iz slavenskog.

Tigarx kaže:

Makar. Ne znam je li i to turzicam.

Makar je balkanizam.

[MmeTipfeler]

Tigarx kaže:

Makar. Ne znam je li i to turzicam.

Nije. Dolazi od novogrčkoga μακάρι.

[Shain]

MmeTipfeler kaže:

Ne znam za psihologiju, ali me vesele rečenice kao što je, recimo, pozorno je slušao. Valjda zato što mi pažnju privlači zor.

Zor! Kao npr. ovo?

"To je i normalno: čitatelji uvijek znaju više od pisca, jer oni su, to se barem pretpostavlja, čiste glave čitali knjigu, dok ju je on čitao na zor i u nemogućnosti da se emancipira od činjenice da ju je napisao."

"Na barem tri mjesta umalo što me infarkt nije strefio od zora i truda da se ne rasplačem."

(Miljenko Jergović)

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Zor! Kao npr. ovo?

"To je i normalno: čitatelji uvijek znaju više od pisca, jer oni su, to se barem pretpostavlja, čiste glave čitali knjigu, dok ju je on čitao na zor i u nemogućnosti da se emancipira od činjenice da ju je napisao."

"Na barem tri mjesta umalo što me infarkt nije strefio od zora i truda da se ne rasplačem."

(Miljenko Jergović)

Hau jes nou! Prasl. zorъ svakako je poteklo iz perzijskoga, a k nama došlo preko turskoga. Pri čemu ne treba zaboraviti ni ilirski udio.