Jezični savjetnik (nastavak)

[LNP20]

Abyssus kaže:

Jebiga, osnova lingvistike nalaže da bar budeš polupismen ako se već prekenjavaš njezinim područjima.

Ako se "vjerovatno/vjerojatno" izvode iz različitih riječi,
a prije se utvrdilo da se izvode (vjerovanje, vjerojatnost),
u tome slučaju V/J predstavljaju grafeme. Ako tvrdiš
suprotno, onda moraš odustati od toga da se radi
o dvije različite riječi.

I semiotika je dio lingvistike koliko mi je poznato,[op.a.
zapravo na jednome mjestu De Saussure kaže da je
lingvistika dio semiotike=)]. I logika bi trebala biti, ali
vidim da nije baš u uporabi =)

[Abyssus]

LNP20 kaže:

I semiotika je dio lingvistike koliko mi je poznato. I logika
bi trebala biti, ali vidim da nije baš u uporabi =)

Ne, nije.
Bar se obrazuj ako već govoriš o tomu.


Lingvistika je podređena semiologiji/semiotici i njezin je dio. Lingvistika je dio semiotike, a ne obrnuto.

Jadni se Ferdo okreće...

[LNP20]

Abyssus kaže:

Ne, nije.
Bar se obrazuj ako već govoriš o tomu.


Lingvistika je podređena semiologiji/semiotici i njezin je dio. Lingvistika je dio semiotike, a ne obrnuto.

Jadni se Ferdo okreće...

Da si prije pogledala, to sam i specificirao gore. Ono ša sam
mislio formulacijom da je semiotika dio lingvistike odnosila
se na to da se semiotički principi reflektiraju i u sferi
lingvistike.

Usput, mislim da se više okreće u grobu zato jer ti niječeš
logiku znaka bez davanja ikakve protuargumentacije,
istovremeno se snobistički pozivajući na obrazovanje,
ša je začinjeno dosjetkama koje su na dobrom tragu
ad hominem "argumenata". No, samo tako, bit će lingvista
od tebe

[Abyssus]

[dementiapraecox]

LNP20 kaže:

Da si prije pogledala, to sam i specificirao gore. Ono ša sam
mislio formulacijom da je semiotika dio lingvistike odnosila
se na to da se semiotički principi reflektiraju i u sferi
lingvistike.

Usput, mislim da se više okreće u grobu zato jer ti niječeš
logiku znaka bez davanja ikakve protuargumentacije,
istovremeno se snobistički pozivajući na obrazovanje,
ša je začinjeno dosjetkama koje su na dobrom tragu
ad hominem "argumenata". No, samo tako, bit će lingvista
od tebe

Meni pak nije jasno što tebi, pobogu, nije jasno ?! Zasigurno je objašnjavala desetkrat, ako ne i kojikrat prëko toga.

[Abyssus]

I ovdje i na savjetniku, ali ne vrijedi. Neki od jednostavne situacije pokušavaju napraviti opću metafiziku.

Mrzim kantovske prekenjatore inače.

[dementiapraecox]

Mrzim kantovske prekenjatore inače.

A ja ih pokušavam urazboriti do određene granice, no onkraj iste nastupa moja "plaha" narav.

[LNP20]

dementiapraecox kaže:

Meni pak nije jasno što tebi, pobogu, nije jasno ?! Zasigurno je objašnjavala desetkrat, ako ne i kojikrat prëko toga.

Problem je da nakon ša je etimološki objasnila "vjerojatno"
i time pokazala da to nema nikakve veze s vjerovanjem
nego s vjerojatnošću, nije zapravo na nijedan način
dokazala da nečija uporaba "vjerovatnosti" predstavlja
grešku, već takve postavke samo impliciraju da
vjerovatnost i vjerojatnost nisu isto, pa stoga jedina
greška je ako se jedno poistovjećuje sa drugim.

Jer, ako "vjerovatno" deriviramo iz vjerovanja, radi se
o riječi značenja različitog nego li ga posjeduje "vjerojatno"
(o čemu sam pisao prije), i kao takva zaslužuje da zadrži
svoj označitelj (vjerovatno).

Btw, ja se ne bavim sa ponovo i ponovno, nego s vjerovatno/
vjerojatno.

[LNP20]

Abyssus kaže:

Mrzim kantovske prekenjatore inače.

Eto, sad nije zamalo ad hominem nego je ad hominem.
Postaješ stereotipni lingvista

[Abyssus]

Žao mi je ako si se prepoznao u običnoj konstataciji sa strane.

[LNP20]

Abyssus kaže:

Žao mi je ako si se prepoznao u običnoj konstataciji sa strane.

A meni je žao ako se ti nisi prepoznala u običnoj konstataciji u centru

BTW, ni dalje ne vidim nikakvoga objašnjenja mojem
prethodno napisanome, pa ću sav ovaj tvoj daljnji izljev
energije objasniti kao epifenomen teškog nošenja s
nedostatkom argumentacije i kompleksom superiorne
ličnosti =))

[dementiapraecox]

Problem je da nakon ša je etimološki objasnila "vjerojatno"
i time pokazala da to nema nikakve veze s vjerovanjem
nego s vjerojatnošću, nije zapravo na nijedan način
dokazala da nečija uporaba "vjerovatnosti" predstavlja
grešku, već takve postavke samo impliciraju da
vjerovatnost i vjerojatnost nisu isto, pa stoga jedina
greška je ako se jedno poistovjećuje sa drugim.

Vërovatno je iztočnjačski "pogrëšizam" ?! Ne može biti i gotovo. U jeziku kakono sustavu narëčnih i podnarëčnih slojeva uz obilje metatezâ, pleonazama ter inih eza, raza i azama, sve je dozvoljeno, ali ne i u jasno određenomu standardu. Vërovatno ne može preživëti ni tvorbenu provëru. Vërovatno ne nastaje iz vëre, nere iz glagola vërovati u iztočnjačskomu sbrljoslovlju. Zamisli kako li je slušivo KUPOVATNO !!!! Sada je jasnije ?! To ti je sve Abby pokušala objasniti.

Jer, ako "vjerovatno" deriviramo iz vjerovanja, radi se
o riječi značenja različitog nego li ga posjeduje "vjerojatno"
(o čemu sam pisao prije), i kao takva zaslužuje da zadrži
svoj označitelj (vjerovatno).

Ozri se gorë da ne moram ponavljati.

Btw, ja se ne bavim sa ponovo i ponovno, nego s vjerovatno/
vjerojatno.

S ponovo i ponovno ?! Ako ti veliš.

[LNP20]

dementiapraecox kaže:

Vërovatno je iztočnjačski "pogrëšizam" ?! Ne može biti i gotovo. U jeziku kakono sustavu narëčnih i podnarëčnih slojeva uz obilje metatezâ, pleonazama ter inih eza, raza i azama, sve je dozvoljeno, ali ne i u jasno određenomu standardu. Vërovatno ne može preživëti ni tvorbenu provëru. Vërovatno ne nastaje iz vëre, nere iz glagola vërovati u iztočnjačskomu sbrljoslovlju. Zamisli kako li je slušivo KUPOVATNO !!!! Sada je jasnije ?! To ti je sve Abby pokušala objasniti.

U par riječi, to ša kao ne može biti nema nikakve veze s
logikom i lingvističkim principima, nego isključivo s tim ša
navedeno u hrvatskih patriotistički nastrojenih dušebrižnih
lingvista budi neki njima svojstven asocijativni niz.

Ša se "KUPOVATNO" tiče, ako ćemo slijediti logiku da se vjerovati
ravna po kupovati:

Kupovati - kupovno,kupno (ono ša se kupuje)
Vjerovati - vjerovno,vjerno[homonim] (ono u ša se vjeruje)

Znači, ti pristaješ koristiti vjerovno/vjerno? Samo daj.

[dementiapraecox]

Ša se "KUPOVATNO" tiče, ako ćemo slijediti logiku da se vjerovati
ravna po kupovati:

Kupovati - kupovno,kupno (ono ša se kupuje)
Vjerovati - vjerovno,vjerno[homonim] (ono u ša se vjeruje)

Znači, ti pristaješ koristiti vjerovno/vjerno? Samo daj.

Kupovno i kupno nije isto, pak ni vërovno i vërno. No počinješ dojamati bit, a to mi je drago. Ja 'ću i nadalje rabiti vërojatno i vërovati, kakono dva lučena pojma.
Vërovatno je tebi draže kupovatno , ali odbir je samo tvoj. Naravno, jedino ako ne ovisiš o lektoru, koji 'će tvoje vëropisanje udoslëditi.

[LNP20]

dementiapraecox kaže:

Kupovno i kupno nije isto, pak ni vërovno i vërno. No počinješ dojamati bit, a to mi je drago. Ja 'ću i nadalje rabiti vërojatno i vërovati, kakono dva lučena pojma.
Vërovatno je tebi draže kupovatno , ali odbir je samo tvoj. Naravno, jedino ako ne ovisiš o lektoru, koji 'će tvoje vëropisanje udoslëditi.

Naravno, kupovno i kupno nije u potpunosti isto, postoje
nijanse koje zahtijevaju daljnju elaboraciju, no pružih kao
dvije ne tako udaljene mogućnosti interpretacije. Poanta je
bila, da ako za oznaku nečeg ša se kupuje koristiš KUPOVNO,
onda, ako se tim primjerom želiš zalagati za konzistentnost,
moraš koristiti i VJEROVNO, a, ako pak navedeno označuješ
s KUPNO, onda iz toga slijedi -> VJERNO.

Pošto je VJEROVNO puno manje zvučno od vjerovatno,
a VJERNO predstavlja nesretni homonim u smislu da ne
komunicira pravu sliku pošto implicira vjernost a ne
vjerovanje, smatram da VJEROVATNO predstavlja
riješenje bolje i od prve i druge solucije.

Npr., imamo neku stvar u koju smatramo da se može
vjerovati, te ako provučemo isto kroz gornju matricu,
to bi glasilo:

a) Stvar je VJEROVNA.
b) Stvar je VJERNA.
c) Stvar je VJEROVATNA.

Iz ponuđenoga, na temelju prethodno objašnjenog, biram c).

Usput,kad već odbacuješ mogućnost "vjerovatno", nisi se
izjasnila kojom ti riječju označavaš nešto u ša se može
vjerovati.

Ako ti veliš.

Ne, ja kažem. =)

[eleuthera]

Evo, mene je kao laika uvijek mučila jedna stvar.

Svakodnevica.

Ako je svakodnevno i dnevnica, kako može biti svakodnevica?

[Abyssus]

LNP20 kaže:

Pošto je VJEROVNO puno manje zvučno od vjerovatno,

Sad znam u čem je problem. Da, u tvom je jeziku točno vjerovatno.
U našem nije.

[LNP20]

Abyssus kaže:

Sad znam u čem je problem. Da, u tvom je jeziku točno vjerovatno.
U našem nije.

"Pošto" na početku rečenice puno je kompaktnije od
"budući da", "s obzirom na to da" ili "kako" (koje niti
izražava željeno značenje), a to ša je tebi funkcionarki
tuđmanovskog hegemonijskog poretka bitnija nasilna
reprodukcija tog istog poretka u jeziku nego sama
jezična kompaktnost/ritam, hej, not my problem.

(Vidi engleskog! Brzo, optuži me da sam imperijalist koji
latentno podržava sve bivše engleske kolonijalizacije!)

[Abyssus]

LNP20 kaže:

"Pošto" na početku rečenice puno je kompaktnije od
"budući da", "s obzirom na to da" ili "kako" (koje niti
izražava željeno značenje), a to ša je tebi funkcionarki
tuđmanovskog hegemonijskog poretka bitnija nasilna
reprodukcija tog istog poretka u jeziku nego sama
jezična kompaktnost/ritam, hej, not my problem.

(Vidi engleskog! Brzo, optuži me da sam imperijalist koji
latentno podržava sve bivše engleske kolonijalizacije!)

Da imalo znaš išta o hrvatskom jeziku, znao bi da je jedino "nasilje" koje se dogodilo upravo utjecaj srpskog na hrvatski. U hrvatskoj je tradiciji pošto uvijek imalo značenje "nakon što". Dakle, isključivo vremensko i nikad uzročno. No, mora da su hrvatski pisci od 15. stoljeća do danas tuđmanovci i jezični neznalice.

Samo ti nastavljaj lupetati, podsjećaš me na jednog našeg doktora ovdje.


Usput, i engleski ne znaš.
A sad nabaci još nekoliko administrativnih frazetina koje si upravo naučio u rječniku pa možemo nastaviti.

[LNP20]

Abyssus kaže:

Da imalo znaš išta o hrvatskom jeziku, znao bi da je jedino "nasilje" koje se dogodilo upravo utjecaj srpskog na hrvatski. U hrvatskoj je tradiciji pošto uvijek imalo značenje "nakon što". Dakle, isključivo vremensko i nikad uzročno. No, mora da su hrvatski pisci od 15. stoljeća do danas tuđmanovci i jezični neznalice.

Samo ti nastavljaj lupetati, podsjećaš me na jednog našeg doktora ovdje.

Ne, oni nisu tuđmanovci, to si isključivo ti, prvenstveno
stoga jer nasilno želiš vratiti jezik na neke stare staze
isključivo potaknuta recentnim dobro znanim događajima.
A to da je "pošto" kompaktnije od "nakon što" (pogotovo
na početku rečenice) stoji, ša se ne bi promjenilo niti
hipotetičkim saznanjem o hrvatskom korištenju potonjeg
još prije stoljeća sedmog =))

Usput, na temelju koje od tri riječi si to zaključila o mojoj
cjelokupnoj engleskoj jezičnoj kompetenciji?

Također,

A sad nabaci još nekoliko administrativnih frazetina koje si upravo naučio u rječniku pa možemo nastaviti.

Ne uči se U rječniku, uči se IZ rječnika Osim ako "tvoj"
jezik ne implicira i neki "tvoj" posebni svijet sačinjen od
knjiga megalitnih proporcija i patuljastih ljudi koji se u
iste zavlače u vidu samo-edukacijskih svrha? =))

A sad nabaci još nekoliko kolokvijalnih izraza koji zrače
administrativnim snobizmom koje kao takve nisi nigdje
naučila pošto su oduvijek dio tebe, pa možemo nastaviti