300 MW vjetroelektrana u Hrvatskoj

[zgubydan]

El Tomo kaže:

Upravo u tome i jest odgovor. Drzavni poticaji i subsidiaries su toliko veliki da su vjetroelektrane itekako isplative.

Subvencije vjetroelektrana služe uklanjanju barijera ulasku na tržište.
Vjetroelektrane su bile skupe zbog malih serija, koje su bile male zbog male potražnje, a potražnja je bila mala jer su bile skupe i loše.
Razvoj tehnologije vjetroelektrana nije bio adekvatan jer nije bilo potražnje.
Bilo je bitno neke stvari izpatentirati prije Amerikanaca i Japanaca.
Očekivalo se da naftna kriza nastupi prije i brže, barel skoči preko 100$.
Da se taj krug prekine i stekne prednost, EU se odlučila na subvencije.

[El Tomo]

zgubydan kaže:

Subvencije vjetroelektrana služe uklanjanju barijera ulasku na tržište.
Vjetroelektrane su bile skupe zbog malih serija, koje su bile male zbog male potražnje, a potražnja je bila mala jer su bile skupe i loše.

Blablablabla... uvijek iste price i isprike. Kako to da niti nakon 15 godina razvoja te vjetroelektrane jos uvijek nisu postale u potpunosti ekonomski neovisne, vec i dalje trebaju poticaje? Da se radi o bilo cemu drugome, vec bi odavno takav proizvod dobio nogom u guzicu.

Na jednom drugom topicu pale su oklade oko cijena barela. Istina, ja sam jednu izgubio jer sam tvrdio kako barel nece probiti granicu od 80 dolara. No, drugu sam i dobio, jer je ocito kako do kraja godine barel ipak nece biti 100 dolara.

[Sinbad]

Sama energetska infrastruktura se baš ne gradi zbog stvaranja profita, već kao nužan preduvjet za razvoj modernog društva. Velik broj zemalja se obvezao ispuniti uvjete Kyoto protokola, to sigurno neće moći uz podizanje novih termoelektrana. Stoga je subvencija energije dobivene iz vjetra potpuno razumljiva. Svođenje energetike na puku ekonomiju je neisprano, ona je puno više od toga, sadrži mnogo aspekata od ekolških pa sve do npr. sigurnosnih. O drugim problemima vjetroelektrana, poput stabilnosti sustava i okupacije prostora se naravno može raspravljati.

[Rebecca Guay]

Feuerfuchs kaže:

Ne znam samo komu su vjetroelektrane ekoloski upitne.

Mikroklimi određenog područja!
Dakle energija nemože iz ničega nastati. Tako vjetrenjače "troše" energiju vjetra, odnosno prirodnu konvekciju zračnih masa, odnosno njenu kinetičku energiju. Kako se time smanjuje brzina vjetra, a time i strujanje, mijenja se mikroklima određenog područja.
Nadalje vjetrenjače onečišćuju okoliš bukom i vibracijama. Povezano s tim nestaje fauna u krugu 100 km!
Iznenadio sam kad sam prije pol godine našao studiju da i vodikovi gorivni članci mijenjaju mikroklimu zbog povećane količine vodene pare koju ispuštaju.

[BladeRunner]

El Tomo kaže:

A australija je neka sasvim druga prica - oni imaju sasvim dovoljno zemlje i vjetra za tako nesto. Njima se vise isplati postaviti vjetroelektrane nego graditi ogromnu elektricnu mrezu i jos placati velike gubitke prijenosa energija. Dajte pogledajte kolika je australija, a kolika hrvatska - to sasvim dovoljno govori i laiku.

Hmmmm. Samo sto se neki bune jer:

a) Nagrdjuju okolis;
b) Na jednoj lokaciji navodno ugrozavaju vrstu papiga kojoj prijeti izumiranje (a nitko se ne pita zasto zapravo izumire).
c) Stvaraju niskofrekventnu buku... Neki zelenjaci tvrde da ce ta buka ugroziti opstanak kitova, jer se isti dolaze pariti uz obalu gdje su vjetrenjace i od straha ce im prestati zelja za shevom.

Frka je u tome sto najvise konstantnog vjetra ima bas tamo gdje su glavne turisticke meke bilo uz obalu, bilo u planinama.
Nece nitko podizati vjetrenjace u pustinji.

No na par otoka taj sistem fino radi, jer se zbog skupoce podmorskog dalekovoda, vjetrogeneratori itekako isplate.

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:

Mikroklimi određenog područja!
Dakle energija nemože iz ničega nastati. Tako vjetrenjače "troše" energiju vjetra, odnosno prirodnu konvekciju zračnih masa, odnosno njenu kinetičku energiju. Kako se time smanjuje brzina vjetra, a time i strujanje, mijenja se mikroklima određenog područja.
Nadalje vjetrenjače onečišćuju okoliš bukom i vibracijama. Povezano s tim nestaje fauna u krugu 100 km!
Iznenadio sam kad sam prije pol godine našao studiju da i vodikovi gorivni članci mijenjaju mikroklimu zbog povećane količine vodene pare koju ispuštaju.

Budimo realisticni. Covjekove aktivnosti, osim u iznimno rijetkim situacijama, negativno, do pogubno, djeluju na okolis. Cak i da nemamo tehnolosku situaciju, prica bi bila ista , jer bi se rusile sume itd. itd.

Mozda bi se trebalo poslusati Maltusa.

Potrebno je pronaci ravnotezu gdje promjena okolisa nebi bila intenzivna i takve naravi da ide na stetu nas samih, a sto je zapravo slucaj.

[BladeRunner]

Glede stradavanja ptica u RH...Svojevremeno sam radio u ustanovi koja se nalazila u relativno niskoj ostakljenoj zgradi. Golubi su se zaletavali do nekoliko puta na dan u staklo, a neki i lomili vratove.
No dobro, golubovi se smatraju letecim stakorima, no isti bi slucaj bio i sa drugim pticama da zive u gradovima.

[Sinbad]

Izgleda da se gradi još jedan park kod Zadra, u mjestu Jasenice. Gradit će se u više faza, na kraju će imati snagu od 59 MW. Do kraja ove godine izgradit će se prva faza snage 15 MW.

Cijeli članak: http://www.poslovni.hr/32646.aspx

[AxMi-24]

Sinbad kaže:

Sama energetska infrastruktura se baš ne gradi zbog stvaranja profita, već kao nužan preduvjet za razvoj modernog društva. Velik broj zemalja se obvezao ispuniti uvjete Kyoto protokola, to sigurno neće moći uz podizanje novih termoelektrana. Stoga je subvencija energije dobivene iz vjetra potpuno razumljiva. Svođenje energetike na puku ekonomiju je neisprano, ona je puno više od toga, sadrži mnogo aspekata od ekolških pa sve do npr. sigurnosnih. O drugim problemima vjetroelektrana, poput stabilnosti sustava i okupacije prostora se naravno može raspravljati.

Upravo zato i nema smisla ih gradit. Zagađuju više nego nuklearke i hidroelektrane (a bome i više od plinskih i modernih termo elektrana (da čak i od nekih na ugljen pod uvjetom da se koristi PFBC tehnika i relativno čisti ugljen)). Ali opet se rulja pali na njih. Vidi kako su čiste...

Naravno nikog nije briga to da su u Danskoj gubitci u mreži narasli preko 50% zbog svih tih vjetrenjača (U švedskoj di ih je relativno malo su gubitci narasli 20%) i to je u zemljama koje imaju relativno modernu i kvalitetnu infrastrukturu. Tamo di je stvar u lošijem stanju još će veći gubitci biti. A da ne govorim o genijalnosti toga da moraš onda nuklearkom ili termo elektranom parirat svim oscilacijama koje vjetrenjače naprave.

Ali jebiga što se brinut o stvarnosti kad se može poklopit ušima i vikat da su vjetrenjače i solarne čelije zelene...

[AxMi-24]

Sinbad kaže:

Izgleda da se gradi još jedan park kod Zadra, u mjestu Jasenice. Gradit će se u više faza, na kraju će imati snagu od 59 MW. Do kraja ove godine izgradit će se prva faza snage 15 MW.

Cijeli članak: http://www.poslovni.hr/32646.aspx

A da odma pređu na solarne čelije? To će brže zagadit i zemlju i uništit turizam

[WINDMAN]

zivm u pagu i napravio sam vjetrenjacu i solarni grijac vode i zraka. lako vama blabetat o megavatima gigavatima i ostalom ali bas me zanima ko je napravio ne kupio, vjetrenjacu ili solarni grijac vode ili zraka??
ako vas zanima [email protected]

[AxMi-24]

WINDMAN kaže:

zivm u pagu i napravio sam vjetrenjacu i solarni grijac vode i zraka. lako vama blabetat o megavatima gigavatima i ostalom ali bas me zanima ko je napravio ne kupio, vjetrenjacu ili solarni grijac vode ili zraka??
ako vas zanima [email protected]

Solarni kolektori su dobri (sumnjam da tvoj postiže optimalnu efikasnost no pošto još nemaš pristup određenoj tehnologiji koja se trenutno razvija to i nije čudo).

Vjetrenjača je i dalje nakupina problema, napravio je ti sam ili ne.

[Trazim_auto]

Ako gledamo ekonomsku isplativost vjetrenjača, onda je tu još jedan bitan faktor:
- jesmo li u stanju sami proizvesti te vjetrenjače, ili ih moramo uvesti?

Zna li netko nešto o tome?

[Xerex]

Feuerfuchs kaže:

Buduci da vjetrovi odnosno oblaci dolaze s Atlantika neka lijepi cisti zrak iz NE putuje dragim susjedima.

Koji znanstvenik.

Jel' taj zli dim koji izlazi iz NE-a pun urana?

[AxMi-24]

Trazim_auto kaže:

Ako gledamo ekonomsku isplativost vjetrenjača, onda je tu još jedan bitan faktor:
- jesmo li u stanju sami proizvesti te vjetrenjače, ili ih moramo uvesti?

Zna li netko nešto o tome?

Ekonmska isplativost postoji samo ako ti paše da subvencioniraš vjetrenjače kroz porez. I ako ne misliš da je ekologija nešto o čemu se treba brinut.

[nn-st1]

Trazim_auto kaže:

Ako gledamo ekonomsku isplativost vjetrenjača, onda je tu još jedan bitan faktor:
- jesmo li u stanju sami proizvesti te vjetrenjače, ili ih moramo uvesti?

Zna li netko nešto o tome?

nismo. doduše, končar radi na tome, ali i čak kad ih i uspije napraviti, neće ih moći plasirati na tržište jednostavno zato što je nov, pa se ne može nositi s konkurencijom koja ima dogogodišnja iskustva..


ps
inače, dobro ti je pitanje, možda ti opširnije odgovorim kad budem iimao volje..

[Sinbad]

Upravo zato i nema smisla ih gradit. Zagađuju više nego nuklearke i hidroelektrane (a bome i više od plinskih i modernih termo elektrana (da čak i od nekih na ugljen pod uvjetom da se koristi PFBC tehnika i relativno čisti ugljen)).

Na temelju čega to tvrdiš? Najveća kontoroverza vezana za vjetrenjače je ona sa pticama, a to je prenapuhano do nevjerovatnih razmejra. Nekima mogu smetati puteljci koji se grade da bi im se moglo pristupiti, i na kraju krajeva i postaviti. Omjer dobivene i uložene energ. u njihovu izgradnju kreće se od 18 za starije modele pa sve do 36 za najnovije primjerke, što govori da su energetski itekako isplative.

Naravno nikog nije briga to da su u Danskoj gubitci u mreži narasli preko 50% zbog svih tih vjetrenjača (U švedskoj di ih je relativno malo su gubitci narasli 20%) i to je u zemljama koje imaju relativno modernu i kvalitetnu infrastrukturu. Tamo di je stvar u lošijem stanju još će veći gubitci biti. A da ne govorim o genijalnosti toga da moraš onda nuklearkom ili termo elektranom parirat svim oscilacijama koje vjetrenjače naprave.

Nisu mi poznati ovi podatci. Možeš dati izvor na internetu koji daje te informacije. Pod tim 50 i 20% misliš na porast gubitaka ili na apsolutne gubitke?

[AxMi-24]

Sinbad kaže:

Na temelju čega to tvrdiš? Najveća kontoroverza vezana za vjetrenjače je ona sa pticama, a to je prenapuhano do nevjerovatnih razmejra. Nekima mogu smetati puteljci koji se grade da bi im se moglo pristupiti, i na kraju krajeva i postaviti. Omjer dobivene i uložene energ. u njihovu izgradnju kreće se od 18 za starije modele pa sve do 36 za najnovije primjerke, što govori da su energetski itekako isplative.

Ovdje imaš pun za pročitat o tome. To je studij napravljen od strane EU komisije. Dakle radi se o pravom znanstvenom radu (iako je layout blago jadan).

Sinbad kaže:

Nisu mi poznati ovi podatci. Možeš dati izvor na internetu koji daje te informacije. Pod tim 50 i 20% misliš na porast gubitaka ili na apsolutne gubitke?

Za ovo nemam pošto se radi o tehničkim novinama koje izlaze u švedskoj i nemaju sve članke publicirane na netu, a i sumnjam da računi koji stižu ljdima (starci moraju plaćat 200SEK više ove godine za gubitke u mreži)) postoje na netu.

[Luftwaffe]

Mala kućna vjetroelektranaslika -iskorištavam buru, jugo...radi !

[AxMi-24]

Luftwaffe kaže:

Mala kućna vjetroelektranaslika -iskorištavam buru, jugo...radi !

Kakve to veze ima sa ekologijom? Rade i solarne čelije pa opet zagađuju hrpu dok ih se napravi (radim na poluvodičkom institutu tako da znam o čemu pričam )