Priprema zemlje za vrt

[Vlaj Nađoš]

Molim one koje imaju iskustva u pripremi zemlje za uzgoj povrća i začinskog bilja.
Imam zaraslu zemlju oko pola hektara koju hoću pripremiti za sadnju. Sada je to šikara nalik na džunglu. Sve je pod visokom travom i korovom preko glave, a ima i mladog drveća jer je šuma uz rub. Zemlja nije taknuta najmanje 20 godina. Kako je najbolje očistiti a da zemlja bude spremna za povrće. Preorati s traktorom ne dolazi u obzir jer je brdovito i traktor ne može u vrt jer je i cesta zarasla drvećem. Htio bih da kad isčupam korov i drveće mogu odmah saditi a ne čekati. Koji je najbolji način za to?

[DonDuck]

dobro štihanje... dobro gnojenje... pa kopanje

[msvijet]

Nadam se da nisam fulao temu jer nisam našao drugu

Ovako moja obitelj ima kraj kuće vrt i na jednoj strani imamo maleni plastenik u kojem uglavnom po zimi uzgajamo salatu koju jedemo najčesto nedjeljom.
Neznam vrste salata pa budem stavio sliku
http://www.agroburza.hr/wp-content/t...a3-280x213.jpg

Meni je dosadila ta salata, jel postoji koja druga zimska biljka koju bi mogli još saditi, jer mi plastenik ne grijemo ali ova šalata bez problema raste.
Nevolim baš jesti salatu iz staklenki tj volim sviježe ali hoču i nešto drugo.

[d@d@]

Izgleda kao endivija.

Sad idu proljetne salate: puterica, majska kraljica, lisnate salate
za iduću zimu probaj ljubljansku ledenku ili se poigraj s kojim od radića oni su fini u kombinaciji s grahom.

u stvari tu ti je katalog, pa pregledaj.
http://www.sjemenarna.hr/tl_files/ka...talog_2010.pdf

[msvijet]

d@d@ kaže:

Izgleda kao endivija.

Sad idu proljetne salate: puterica, majska kraljica, lisnate salate
za iduću zimu probaj ljubljansku ledenku ili se poigraj s kojim od radića oni su fini u kombinaciji s grahom.

u stvari tu ti je katalog, pa pregledaj.
http://www.sjemenarna.hr/tl_files/ka...talog_2010.pdf

Hvala inače za prolječe smo pripremili matovilac, samo još nije izrasel hvala na katalogu

[Vlaj Nađoš]

msvijet kaže:

Nadam se da nisam fulao temu jer nisam našao drugu

Ovako moja obitelj ima kraj kuće vrt i na jednoj strani imamo maleni plastenik u kojem uglavnom po zimi uzgajamo salatu koju jedemo najčesto nedjeljom.
Neznam vrste salata pa budem stavio sliku
http://www.agroburza.hr/wp-content/t...a3-280x213.jpg

Meni je dosadila ta salata, jel postoji koja druga zimska biljka koju bi mogli još saditi, jer mi plastenik ne grijemo ali ova šalata bez problema raste.
Nevolim baš jesti salatu iz staklenki tj volim sviježe ali hoču i nešto drugo.

Msvijet, fulao si temu i bolje otvori vlastitu pa nek tamo komentiraju

[diabolica]

Ovo nije endivija.
Vlaj. Prvo sve drveće poreži do kocena. Onda to sve zapali. Onda dovezi plug da na 50 cm da sve preore, onda potanjuraj, i onda možeš raditi što hoćeš. Ali tu ima više detalja. Recimo, ako nitko nije radio na tome, onda nema minerala, dakle trebaš obogatiti zemlju. Ja neznam točno koliko, ali trebalo bi rasprostriti stajski gnoj na to, i to danas stajski gnoj, sutra opet "zatvaranje", brazde - to znači da taj stajski gnoj mora ući u zemlju i biti sa njom prekriven, naši ljudi griješe što razbacaju gnoj i onda odu na gemišt i ne pojave se mjesec dana na njivi.
OK nema traktora, onda sve kao i prije, i onda uzmi jedan GLIFOSFAT herbicid, sve pošpricaj protiv korova 10 do 15 dana prije nego što radiš na zemlji. Taj uništava sve, u različitim dozama za različite korove ( on se po prirodi razgrađuje u dodiru sa zemljom i aktivira se samo kad je u dodiru sa biljem), i nakon toga posudi motokultivator i ručno sve prođi. To je jedno 1 dan i 20 litri supera, ideš gore dolje dok ne počneš frezati samo na čistoj zemlji. Usput izbacuješ sve korijene korova (busene trave, agacije i sl. ) koje nađeš.

To je 5000 m 2 . Buš se naradil ali se isplati kasnije. Prvu godinu možda malo ispustiš dušu ali se isplati.

[d@d@]

Ma ja mu se bojim tako nešto napisat jer nam nije rekao gdje mu je ta zemlja, jel u vlaškoj ili na kontinentu i kakva mu je to šuma.

Ako je u mom kvartu (Turopolje) to je papa - lova jer od hlada jedva da će mu nešto narast, a i tu mu onda trebaju smjernice.

Morao bi više podataka dat i ako je moguće slike, terena, kakav je i kako sjene ide to može i opisat.

[Devilcry2]

Ja obozavam kikiriki jel mislis da bi mogo narast tj niknut u hr..

[diabolica]

Pa najbolje je probati, pikneš u zemlju i vidiš da li raste

[Devilcry2]

jel bi mozda mogo kikiriki mozda narast tj. niknut u hr .. jel ga obozavam ... i htjeo bi znat sve o kikirikiju ???

[diabolica]

Google je odgovor za sve

[JoZ@]

Devilcry2 kaže:

Ja obozavam kikiriki jel mislis da bi mogo narast tj niknut u hr..

može
prije par g mam ga je posadila i niknul je

[Vlaj Nađoš]

d@d@ kaže:

Ma ja mu se bojim tako nešto napisat jer nam nije rekao gdje mu je ta zemlja, jel u vlaškoj ili na kontinentu i kakva mu je to šuma.

Ako je u mom kvartu (Turopolje) to je papa - lova jer od hlada jedva da će mu nešto narast, a i tu mu onda trebaju smjernice.

Morao bi više podataka dat i ako je moguće slike, terena, kakav je i kako sjene ide to može i opisat.

Zemlja je 6 km od Gline prema zapadu. Što se sijene tiće nije bitna nego se je šuma proširila na nekad obrađivanu zemlju. Teren je neravan, tj ima nekoliko udolina koje su pogodne za vrt, a brdovit dio je na nekim mjestima strm i nije pogodan za nikakvu sadnju, čak i vočnjak ne dolazi u obzir, a naravno ima i dijelova sa blažom kosinom.

Hvala diaboliku na savjetu za fizičke radove, ali HERBICIDI i ostala kemija ne dolaze u obzir jer hoću, organsku, ekološku, biodinamičku i sl. poljoprivredu tako da mi ostaje samo fizički sve to iščupati. Zato bi mi dobro došao savjet gdje mogu kupiti vile za iskopavanje korjena koje su okomite i hvatište je šire nego na običnim vilama.

[d@d@]

Panjeve sad možeš riješit ekološki tako da zabušiš rupe u srce ili ih sekirom načmi pa nasipaj organsko nešto: limunska kiselina, stara mast, ocat, soda bikarbona, sol .. sve će poslužit jer sad kad krene bujanje zaustavit će sokove i do jeseni će bit natruli.

Ali najlakši način je da nađeš nekog sa šumskim traktorom i da posudiš jedno ili dvo redni plug pa da ti to raskopaju.

Ova ideja s kikirikijem meni nije prošla, ali ja sam se igrala, imala sam gredicu i biljčice su bile jako lijepe ali to što sam iskopala je bilo veličine 1/3 kikirikija iz škarnicla. Moj poznanik u Međimurju to uredno uzgaja, a skoro u svakom većem dućanu u Austriji imate za kupit vrećice za hobiste.

[diabolica]

Glifosfat je totalni herbicid - to znači da sve uništava, ovisno o dozi, ne boj se, ne ostaje u zemlji već se u dodiru sa njom razgrađuje. Djeluje samo na biljku koja odumire i onda se raspada i hrani druge biljke.Čak neke biljke možeš saditi 5 dana nakon primjene glifosfata. A panjeve moraš počupati, jer inače iz korijena niču novi i tako u začarani krug.

Onda kreni u nabavku bala slame, ne sijena, jer u balama sijena imaš korova.Minimalno 20 cm mora biti slame na gredici, jer sve manje izraste brzo korov van. Biljke - ne sve- imaju u sebi programirani gen za nicanje, to znači da kad klijaju MORAJU izklijati bilo gdje gdje je svjetlo, i zato mora biti velika debljina stelje od slame da ne dopire svjetlost do klice.

[Vlaj Nađoš]

diabolica kaže:

Glifosfat je totalni herbicid - to znači da sve uništava, ovisno o dozi, ne boj se, ne ostaje u zemlji već se u dodiru sa njom razgrađuje. Djeluje samo na biljku koja odumire i onda se raspada i hrani druge biljke.Čak neke biljke možeš saditi 5 dana nakon primjene glifosfata. A panjeve moraš počupati, jer inače iz korijena niču novi i tako u začarani krug.

Onda kreni u nabavku bala slame, ne sijena, jer u balama sijena imaš korova.Minimalno 20 cm mora biti slame na gredici, jer sve manje izraste brzo korov van. Biljke - ne sve- imaju u sebi programirani gen za nicanje, to znači da kad klijaju MORAJU izklijati bilo gdje gdje je svjetlo, i zato mora biti velika debljina stelje od slame da ne dopire svjetlost do klice.

Hvala na svjetu

[Marica Carica]

analiza uzorka zemlje na agronomskom fakultetu u ZG je do prije par godina bila oko 150kn. to ako mislis ciljano dodavati nesto, ne znam kolika je povrsina i koliko ti se isplati analiza.

za najzahtjevnije kulture je najbolji navodno prirodni "konjski" gnoj.
postoje i prirodne vrste (tekuceg) gnoja koje se spravljaju od koprive, preslice i slicno. vrlo dobre, efikasne, jeftine za napraviti a treba samo malo truda. ili iz roga.

sve, kao i ovo zastiranje slamom, je u osnovama prirodne bioloske obrade tla. uglavnom vrlo jednostavno samo se covjek treba naviknuti na drugaciji nacin "vrtlarenja".

knjiga imas milion na tu temu
a i u povijesnim knjigama ima kako su se ljudi sa tog podrucja "borili" sa zemljom nakon WW II., kako su ponovno uspostavljali poljoprivredu, koje su greske radili i slicno
ako te zanima pitaj pa posaljem link

[countrywoman]

Marica Carica kaže:

a i u povijesnim knjigama ima kako su se ljudi sa tog podrucja "borili" sa zemljom nakon WW II., kako su ponovno uspostavljali poljoprivredu, koje su greske radili i slicno
ako te zanima pitaj pa posaljem link

mene ovo bas zanima, molim link.
hvala!

[Vlaj Nađoš]

Marica Carica kaže:

analiza uzorka zemlje na agronomskom fakultetu u ZG je do prije par godina bila oko 150kn. to ako mislis ciljano dodavati nesto, ne znam kolika je povrsina i koliko ti se isplati analiza.

za najzahtjevnije kulture je najbolji navodno prirodni "konjski" gnoj.
postoje i prirodne vrste (tekuceg) gnoja koje se spravljaju od koprive, preslice i slicno. vrlo dobre, efikasne, jeftine za napraviti a treba samo malo truda. ili iz roga.

sve, kao i ovo zastiranje slamom, je u osnovama prirodne bioloske obrade tla. uglavnom vrlo jednostavno samo se covjek treba naviknuti na drugaciji nacin "vrtlarenja".

knjiga imas milion na tu temu
a i u povijesnim knjigama ima kako su se ljudi sa tog podrucja "borili" sa zemljom nakon WW II., kako su ponovno uspostavljali poljoprivredu, koje su greske radili i slicno
ako te zanima pitaj pa posaljem link

Naravno da me zanima. Molio bi imena knjiga i linkove, pogotovo one na hrvatskom.