Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika > Svijet

Svijet Zbivanja u svijetu

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.02.2010., 16:07   #1361
Gotovo polovica građana Srbije koji vjeruju da će njihova zemlja postati članica Europske unije za manje od pet godina suočit će se s razočaranjem: u najboljem slučaju Srbija bi u Uniju mogla tek 2018. godine, prenosi dnevnik "Danas" pozivajući se na analizu objavljenu na portalu njemačke medijske kuće WAZ i bruxelleskog magazina "EUobservera" (waz.euobserver.com).

U analizi "Velika iluzija Srbije o pristupanju" ističe se kako Srbija ne može postati kandidat za članstvo u Europskoj uniji prije 2011. godine. Ocjenjuje se da bi, bez otegotnih političkih čimbenika, pregovori o pristupanju mogli početi 2012. i završiti 2016. s ulaskom Srbije u Uniju 2018. godine. No dodaje se da je, uzimajući u obzir očekivane komplikacije, 2020. mnogo realnija prognoza.

Zahtjev za kandidaturu Srbija je podnijela u prosincu 2009. no on neće biti razmatran sve dok ta država ne bude potpuno surađivala s Haaškim sudom, tj. dok negdašnji vojni vođa bosanskih Srba optužen za pokolj u Srebrenici Ratko Mladić ne bude u haaškom zatvoru.

U tekstu se navodi kako do sada nijedna država članica nije uvjetovala kandidaturu Srbije priznanjem neovisnosti Kosova te dodaje da je ipak jasno da Srbija, želi li postati kandidatkinja za EU, mora biti konstruktivnija kad je riječ o Kosovu s obzirom na to da se sve odluke o proširenju Unije donose konsenzusom.


Čak i ako Srbija uspije ići kroz pregovore i bez konačnog rješenja za status Kosova, da države Unije koje priznaju kosovsku neovisnost neće dati zeleno svjetlo za pristupanje sve dok se ne postigne dogovor o Kosovu.

Nitko u EU nije spreman priznati drugi Cipar, zaključuje se u analizi.
ex Medeni is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2010., 16:23   #1362
Već sam rekao, Srbija i Hrvatska ulaze zajedno 2014.,što će biti trijunf Britanske politike...

Idiotsko suđenje za "prekomjerno granatiranje Knina", farsa sa topničkim dnevnicima, i SLovenski cirkus od blokade su samo sredstva u ovome cilju...
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2010., 16:34   #1363
Quote:
Medeni kaže: Pogledaj post
Gotovo polovica građana Srbije koji vjeruju da će njihova zemlja postati članica Europske unije za manje od pet godina suočit će se s razočaranjem: u najboljem slučaju Srbija bi u Uniju mogla tek 2018. godine, prenosi dnevnik "Danas" pozivajući se na analizu objavljenu na portalu njemačke medijske kuće WAZ i bruxelleskog magazina "EUobservera" (waz.euobserver.com).

U analizi "Velika iluzija Srbije o pristupanju" ističe se kako Srbija ne može postati kandidat za članstvo u Europskoj uniji prije 2011. godine. Ocjenjuje se da bi, bez otegotnih političkih čimbenika, pregovori o pristupanju mogli početi 2012. i završiti 2016. s ulaskom Srbije u Uniju 2018. godine. No dodaje se da je, uzimajući u obzir očekivane komplikacije, 2020. mnogo realnija prognoza.

Zahtjev za kandidaturu Srbija je podnijela u prosincu 2009. no on neće biti razmatran sve dok ta država ne bude potpuno surađivala s Haaškim sudom, tj. dok negdašnji vojni vođa bosanskih Srba optužen za pokolj u Srebrenici Ratko Mladić ne bude u haaškom zatvoru.

U tekstu se navodi kako do sada nijedna država članica nije uvjetovala kandidaturu Srbije priznanjem neovisnosti Kosova te dodaje da je ipak jasno da Srbija, želi li postati kandidatkinja za EU, mora biti konstruktivnija kad je riječ o Kosovu s obzirom na to da se sve odluke o proširenju Unije donose konsenzusom.


Čak i ako Srbija uspije ići kroz pregovore i bez konačnog rješenja za status Kosova, da države Unije koje priznaju kosovsku neovisnost neće dati zeleno svjetlo za pristupanje sve dok se ne postigne dogovor o Kosovu.

Nitko u EU nije spreman priznati drugi Cipar, zaključuje se u analizi.
Koga briga. Treba ziveti i preziveti,a kada se desi i ako se desi sigurno je da Srbiju nece sacekati Bog zna sta bolja vremena ulaskom u EU. Primeri su u okruzenju. Ako narod udje nespreman,nereformisan,neprilagodljiv,neobrazovan i sa pogresnim predstavama drustva kao do sada,onda mu se i nece isplatiti ulazak.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2010., 22:22   #1364
Protiv sam bilo kakvih super država,na način kako oni hoće funkcionirati,što UK štiti svoju funtu,EU funkcionira na jedan fašistički način, ulazak je neminovan i HR i srbiji tko će i kad je totalno nebitno,kad je toj tvorevini cilj brisanja nacija,običaja,valute,zakona svega što neku ozbiljniju zemlju čini nezavisnom.
tiberian is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2010., 03:39   #1365
Lookey jel imas ikakve podatke o prosjeku plaća u Srbiji ali po regijama, srdačan pozdrav.
Siberia Trans is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2010., 13:50   #1366
Quote:
Siberia Trans kaže: Pogledaj post
Lookey jel imas ikakve podatke o prosjeku plaća u Srbiji ali po regijama, srdačan pozdrav.
Postavicu proseke i to izracunate proseke od svih meseci tokom 2009.

Prosek plata u Srbiji tokom 2009. godine : 31733 (334 EUR)* Regije su okvirno odredjene cisto da se stekne predstava gde je sta i koliki je opseg plata

Centralna Srbija : 31930 (336 EUR)
Vojvodina : 31203 (328 EUR)

Grad Beograd : 39862 (420 EUR)

Vojvodina

Severno-backi okrug (Subotica) : 29318 (309 EUR)
Srednje-banatski okrug (Zrenjanin) : 30017 (316 EUR)
Severno-banatski okrug (Kikinda) : 29270 (308 EUR)
Juzno-banatski okrug (Pancevo) : 32125 (338 EUR)
Zapadno-backi okrug (Sombor) : 29383 (309 EUR)
Juzno-backi okrug (Novi Sad) : 33513 (353 EUR)
Sremski okrug (Sremska Mitrovica) : 28123 (296 EUR)

Zapadna Srbija

Macvanski okrug (Sabac) : 25998 (274 EUR)
Kolubarski okrug (Valjevo) : 27634 (291 EUR)
Zlatiborski okrug (Uzice) : 26848 (283 EUR)

Istocna Srbija

Podunavski okrug (Smederevo) : 30653 (323 EUR)
Branicevski okrug (Pozarevac) : 31432 (331 EUR)
Borski okrug (Bor) : 29340 (309 EUR)
Zajecarski okrug (Zajecar) : 24822 (261 EUR)

Sredisnja Srbija (Sumadija i Pomoravlje)

Sumadijski okrug (Kragujevac) : 28044 (295 EUR)
Pomoravski okrug (Jagodina) : 26605 (280 EUR)
Moravicki okrug (Cacak) : 26549 (280 EUR)
Raski okrug (Kraljevo) : 25837 (272 EUR)
Rasinski okrug (Krusevac) : 25288 (266 EUR)

Juzna Srbija

Nisavski okrug (Nis) : 26269 (277 EUR)
Toplicki okrug (Prokuplje) : 21217 (223 EUR)
Pirotski okrug (Pirot) : 22845 (240 EUR)
Jablanicki okrug (Leskovac) : 23691 (249 EUR)
Pcinjski okrug (Vranje) : 24495 (258 EUR)

Top 20 opstina sa najvecim zaradama u 2009. godini

1. Beograd - Novi Beograd : 49107 (517 EUR)
2. Beograd - Lazarevac : 45257 (476 EUR)
3. Beograd - Surcin : 42839 (451 EUR)
4. Beograd - Stari Grad : 42265 (445 EUR)
5. Lajkovac (Kolubarski okrug) : 42220 (444 EUR)
6. Beograd - Vracar : 42098 (443 EUR)
7. Beograd - Palilula : 41783 (440 EUR)
8. Kosjeric (Zlatiborski okrug) : 41238 (434 EUR)
9. Beograd - Savski Venac : 40503 (426 EUR)
10. Beograd - Zemun : 39213 (413 EUR)
11. Apatin (Zapadno-backi okrug) : 38436 (405 EUR)
12. Vrsac (Juzno-banatski okrug) : 37146 (391 EUR)
13. Beocin (Juzno-backi okrug) : 37041 (390 EUR)
14. Novi Sad (Juzno-backi okrug) : 36500 (384 EUR)
15. Beograd - Obrenovac : 36136 (380 EUR)
16. Pozarevac (Branicevski okrug) : 35907 (378 EUR)
17. Pecinci (Sremski okrug) : 35289 (372 EUR)
17. Senta (Severno-backi okrug) : 34409 (362 EUR)
18. Beograd - Zvezdara : 34357 (362 EUR)
19. Pancevo (Juzno-banatski okrug) : 34071 (359 EUR)
20. Smederevo (Podunavski okrug) : 33115 (349 EUR)

Top 20 opstina sa najnizim zaradama u 2009. godini

1. Bela Palanka (Pirotski okrug) : 13357 (141 EUR)
2. Vladicin Han (Pcinjski okrug) : 14941 (157 EUR)
3. Kursumlija (Toplicki okrug) : 15852 (167 EUR)
4. Svrljig (Nisavski okrug) : 16625 (175 EUR)
5. Gadzin Han (Nisavski okrug) : 17069 (180 EUR)
6. Blace (Toplicki okrug) : 17795 (187 EUR)
7. Raca (Sumadijski okrug) : 17996 (189 EUR)
8. Nis - Palilula (Nisavski okrug) : 18174 (191 EUR)
9. Nis - Pantelej (Nisavski okrug) : 18175 (191 EUR)
10. Bojnik (Jablanicki okrug) : 18393 (194 EUR)
11. Knjazevac (Zajecarski okrug) : 18977 (200 EUR)
12. Babusnica (Pirotski okrug) : 19376 (204 EUR)
13. Vlasotince (Jablanicki okrug) : 19841 (209 EUR)
14. Arilje (Zlatiborski okrug) : 20025 (211 EUR)
15. Malo Crnice (Branicevski okrug) : 20532 (216 EUR)
16. Plandiste (Juzno-banatski okrug) : 20624 (217 EUR)
17. Brus (Rasinski okrug) : 20806 (219 EUR)
18. Aleksandrovac (Rasinski okrug) : 20888 (220 EUR)
19. Topola (Sumadijski okrug) : 21170 (223 EUR)
20. Bosilegrad (Pcinjski okrug) : 21432 (226 EUR)

* - uzeto u obzir srednje kretanje kursa evra tokom 2009. koje je otprilike iznosilo 95 din za 1 EUR
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat

Zadnje uređivanje Lookey : 10.02.2010. at 15:04.
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2010., 18:59   #1367
TNS medium Galup - opipavanje pulsa gradjana Srbije : Vecina u Srbiji za EU a protiv NATO

Quote:
BEOGRAD – Za pristupanje Evropskoj uniji na referendumu bi se izjasnilo 62 odsto građana Srbije, pokazuje istraživanje agencije TNS Medium galup.

Protiv pristupanja EU bilo bi, prema istom istraživanju, svega 22 odsto, a 16 odsto bi bilo neodlučno.

Protiv ulaska u NATO bio bi 61 odsto ispitanih, za 20 procenata, a neodlučnih je 19 odsto građana.

Demokratska stranka i dalje uživa najveće poverenje građana Srbije, i za nju bi, ukoliko bi danas bili održani parlamentarni izbori, glasalo 30,6 odsto birača,

Za demokratama, prema tom istraživanju, neznatno zaostaje Srpska napredna stranka, koju podržava 29,9 odsto anketiranih građana.

Sve ostale parlamentarne stranke uživaju daleko manje poverenje građana: za Srpsku radikalnu stranku glasalo bi 8,3 odsto ispitanih, za Socijalističku partiju Srbije 6,7, a Demokratsku stranku Srbije 6,2 odsto.

Za Liberalno-demokratsku partiju glasalo bi 4,3 odsto, za Partiju ujedinjenih penzionera Srbije 3,2 procenta, G17 plus 3,0, Socijaldemokratsku partiju Srbije 2,3, Novu Srbiju 1,5 i Jedinstvenu Srbiju 1,3 odsto ispitanika.

Istraživanje je pokazalo, takođe, da se materijalna situacija polovine građana Srbije pogoršala u odnosu na pre godinu dana, dok je poboljšanje zabeleženo kod osam odsto ispitanika.

Građani Srbije, u poređenju sa građanima drugih zemalja, iskazuju realizam, a većina ne očekuje pogoršanje materijalnih prilika: 44 odsto ispitanika odgovorilo je da smatra će materijana situacija njihovog domaćinstva ostati ista u narednih godinu dana, 17 odsto ispitanika očekuje uglavnom bolju materijalnu situaciju, a 23 odsto strahuje od pogoršanja.

Spremnost na privrednu inicijativu, međutim, iskazuje svega 16 odsto punoletnih građana, što je najslabiji rezultat od 2005. godine, od kada TNS Medium Galup prati spremnost ljudi na nove poslovne poduhvate.

Istraživanje je sprovedeno od 28. januara do 2. februara na uzorku od 1.200 ispitanika, metodom neposrednog intervjua.
http://www.politika.rs/rubrike/vesti...v-NATO.lt.html
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2010., 19:03   #1368
Quote:
Tanjug
14:05
SRBIJA DAJE DESET PUTA MANJE OD PROSEKA U EVROPI ZA ZAŠTITU SREDINE

BEOGRAD – Direktorka Fonda za zaštitu životne sredine Srbije Željka Jurakić izjavila je danas da Srbija za zaštitu životne sredine izdvaja i deset puta manje novca nego što je evropski prosek.

Jurakićeva je na okruglom stolu „Finansije i životna sredina”, u Privrednoj komori Srbije kazala da zemlje Evropke unije izdavajaju u proceku dva do tri odsto Bruto društvenog proizvoda.

„Kada je u pitanju Srbija, stanje je nezavidno.Neke procene pokazuju da se izdvaja od 0,2 do 0,3 odsto BDP, a poslednjih godinu dana i manje”, kazala je ona.

Jurakićeva je kazala da nemaju podatke koliko novca za zaštitu životne sredine izdvaja industrija, navodeći da će u narednom periodu napraviti takozvanu zelenu knjigu i da će ići od preduzeća do preduzeća kako bi imali realno stanje.

Ona je kazala da će osnovi teret biti na industriji koji će morati da izdvaja značajna sredstva za zaštitu životne sredine, ali i ekobiznisu, koji će direktno raditi na zaštiti životne sredine.

Jurakićeva je najavila i da će se sutra na vladi razmatrati uredba na osnovu koje će se plaćati naknada za sve vrste ulja, osim jestivih, mazive, za akumulatore i baterije i podsetila da su do sada u okviru podzakonsmih akata donete uredbe koje su se odnosile na gume i reciklirane otpadne gume.
http://www.politika.rs/vesti/najnovi...ndex.1.lt.html
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2010., 04:22   #1369
Quote:
Medeni kaže: Pogledaj post
Gotovo polovica građana Srbije koji vjeruju da će njihova zemlja postati članica Europske unije za manje od pet godina suočit će se s razočaranjem: u najboljem slučaju Srbija bi u Uniju mogla tek 2018. godine, prenosi dnevnik "Danas" pozivajući se na analizu objavljenu na portalu njemačke medijske kuće WAZ i bruxelleskog magazina "EUobservera" (waz.euobserver.com).

U analizi "Velika iluzija Srbije o pristupanju" ističe se kako Srbija ne može postati kandidat za članstvo u Europskoj uniji prije 2011. godine. Ocjenjuje se da bi, bez otegotnih političkih čimbenika, pregovori o pristupanju mogli početi 2012. i završiti 2016. s ulaskom Srbije u Uniju 2018. godine. No dodaje se da je, uzimajući u obzir očekivane komplikacije, 2020. mnogo realnija prognoza.

Zahtjev za kandidaturu Srbija je podnijela u prosincu 2009. no on neće biti razmatran sve dok ta država ne bude potpuno surađivala s Haaškim sudom, tj. dok negdašnji vojni vođa bosanskih Srba optužen za pokolj u Srebrenici Ratko Mladić ne bude u haaškom zatvoru.

U tekstu se navodi kako do sada nijedna država članica nije uvjetovala kandidaturu Srbije priznanjem neovisnosti Kosova te dodaje da je ipak jasno da Srbija, želi li postati kandidatkinja za EU, mora biti konstruktivnija kad je riječ o Kosovu s obzirom na to da se sve odluke o proširenju Unije donose konsenzusom.


Čak i ako Srbija uspije ići kroz pregovore i bez konačnog rješenja za status Kosova, da države Unije koje priznaju kosovsku neovisnost neće dati zeleno svjetlo za pristupanje sve dok se ne postigne dogovor o Kosovu.

Nitko u EU nije spreman priznati drugi Cipar, zaključuje se u analizi.
Ma šta će nama Srbima punopravno članstvo u EU?
Pa to podrazumeva ustvari gomilu obaveza!
A mi smo još tako mali ..
Mi ćemo još duuugo uživati u ulozi švalera Unije,
nismo mi za muževe!

Ovo vam kaže jedan vrlo ozbiljan Srbin!
Soccer is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2010., 07:04   #1370
Quote:
Soccer kaže: Pogledaj post
Ma šta će nama Srbima punopravno članstvo u EU?
Pa to podrazumeva ustvari gomilu obaveza!
A mi smo još tako mali ..
Mi ćemo još duuugo uživati u ulozi švalera Unije,
nismo mi za muževe!

Ovo vam kaže jedan vrlo ozbiljan Srbin!
Necete biti jedini, ima nas vise .
glosa is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2010., 15:01   #1371
Vitalna statistika novembar 2009.

Zivorodjeni/umrli : 5756/8829 (-3073)

novembar 2008.

Zivorodjeni/umrli : 5400/8113 (-2713)

I-XI 2009. : 62413/92525 (-30112)

I-XI 2008. : 62110/91935 (-29825)

Raduje porast broja zivorodjenih cak i za ovoliko malo sto daje nadu da broj zivorodjenih predje 70 hiljada ove godine,ali je broj umrlih znacajno skocio. U decembru dolazi do korekcije broja zivorodjenih tokom godine kada je taj broj znatno veci od onoga realnog za taj mesec (obicno izadje oko 8 hiljada zivorodjenih i 11 hiljada umrlih). Procenjeni minus za kraj godine oko -34000.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 01:51   #1372
Katastrofalno stanje moj Lookeyu. Demografska katastrofa. Jedini izlazak iz takve situacije je poboljšanje gospodarske situacije.
Grunf is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 02:07   #1373
Quote:
Grunf kaže: Pogledaj post
Katastrofalno stanje moj Lookeyu. Demografska katastrofa. Jedini izlazak iz takve situacije je poboljšanje gospodarske situacije.
Stanje jeste katastrofa,ali svakako bolje nego lane,a pogotovo u odnosu na 2007. kada je bila prava katastrofa. Natalitet jos i ima sansu da se oporavi i ovim trendom bi za par godina mogao da premasi 10 promila (gledao sam malo podatke za neke istocnoevropske zemlje koje su sada deo EU,socioekonomsko stanje ima blagog uticaja na rast nataliteta),ali kako smanjiti ovaj mortalitet koji je bezmalo 14 promila. Interesantno je da je 2003. godine Srbija imala natalitet od 10.5 promila,a 2008. 9.42 promila. Najgore je bilo 2007.,kada je bilo 9.23 promila. Ove godine ce biti sigurno preko 9.5 promila,mozda i 9.6,sto i jedino i nije lose i u to realno treba polagati nade (opada broj staovnika,ali se broj zivorodjenih odrzava cak i uz blagi rast). Za vreme krize nije doslo do smanjenja broja zivorodjenih,a i to se ocekivalo.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat

Zadnje uređivanje Lookey : 12.02.2010. at 02:15.
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 02:48   #1374
Quote:
Lookey kaže: Pogledaj post
Stanje jeste katastrofa,ali svakako bolje nego lane,a pogotovo u odnosu na 2007. kada je bila prava katastrofa. Natalitet jos i ima sansu da se oporavi i ovim trendom bi za par godina mogao da premasi 10 promila (gledao sam malo podatke za neke istocnoevropske zemlje koje su sada deo EU,socioekonomsko stanje ima blagog uticaja na rast nataliteta),ali kako smanjiti ovaj mortalitet koji je bezmalo 14 promila. Interesantno je da je 2003. godine Srbija imala natalitet od 10.5 promila,a 2008. 9.42 promila. Najgore je bilo 2007.,kada je bilo 9.23 promila. Ove godine ce biti sigurno preko 9.5 promila,mozda i 9.6,sto i jedino i nije lose i u to realno treba polagati nade (opada broj staovnika,ali se broj zivorodjenih odrzava cak i uz blagi rast). Za vreme krize nije doslo do smanjenja broja zivorodjenih,a i to se ocekivalo.

Hrvatska je 2003. imala minus od oko 12.000 u prirodnom priraštaju. Trebalo je 7 godina da se taj minus smanji na oko 7.500 koliko je bio prošle godine, a trebat će još bar toliko da se dođe blizu nule. Vama će onda trebati dva desetljeća da dođete sebi.
Mortalitet vam je valjda jedan od većih u Europi. Npr. Slovenija ima natalitet malo iznad 10 promila i pozitivni prirodni priraštaj, sve zato jer imaju relativno mali mortalitet. Mislim da je to u najvećoj mjeri povezano sa stanjem gospodarstva pojedine države.
Grunf is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 02:48   #1375
Podaci o broju zivorodjenih i umrlih (izvor Republicki zavod za statistiku)

zivorodjeni/umrli (stopa nataliteta/stopa mortaliteta)

1998. : 76330/99376 (10.09/13.13)
1999. : 72222/101444 (9.58/13.45)
2000. : 73764/104042 (9.81/13.84)
2001. : 78435/99008 (10.45/13.20)
2002. : 78101/102785 (10.41/13.70)
2003. : 79025/103946 (10.56/13.90)
2004. : 78186/104320 (10.48/13.98)
2005. : 72180/106771 (9.74/14.41)
2006. : 70997/102884 (9.58/13.88)
2007. : 68102/102805 (9.23/13.93)
2008. : 69083/102711 (9.42/14.00)

Ovo su podaci koji ne pokrivaju raaseljene sa Kosova vec se odnose samo na rezidentnu populaciju. Konkretno,2008. je bilo 69857 zivorodjenih,ali tih 800tinjak beba ne ulazi u obracun za stope nataliteta.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat

Zadnje uređivanje Lookey : 12.02.2010. at 02:59.
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 03:02   #1376
Quote:
Grunf kaže: Pogledaj post
Hrvatska je 2003. imala minus od oko 12.000 u prirodnom priraštaju. Trebalo je 7 godina da se taj minus smanji na oko 7.500 koliko je bio prošle godine, a trebat će još bar toliko da se dođe blizu nule. Vama će onda trebati dva desetljeća da dođete sebi.
Mortalitet vam je valjda jedan od većih u Europi. Npr. Slovenija ima natalitet malo iznad 10 promila i pozitivni prirodni priraštaj, sve zato jer imaju relativno mali mortalitet. Mislim da je to u najvećoj mjeri povezano sa stanjem gospodarstva pojedine države.
Sve zavisi od socioekonomskih trendova ali i svesti ljudi. Visok mortalitet je odraz nedovoljno edukovanog i poprilicno nesamosvesnog drustva kao i odraz jako lose socijalne i zdravstvene politike sa druge strane. To su problemi mortaliteta. Natalitet bi ukoliko ne dodje do ozbiljnijih turbulencija u drustvu trebalo da nastai sa oporavkom,ali bi se trebalo pozabaviti i problemom mozda najviseg mortaliteta u Evropi.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 13:58   #1377
Quote:
Lookey kaže: Pogledaj post
Sve zavisi od socioekonomskih trendova ali i svesti ljudi. Visok mortalitet je odraz nedovoljno edukovanog i poprilicno nesamosvesnog drustva kao i odraz jako lose socijalne i zdravstvene politike sa druge strane. To su problemi mortaliteta. Natalitet bi ukoliko ne dodje do ozbiljnijih turbulencija u drustvu trebalo da nastai sa oporavkom,ali bi se trebalo pozabaviti i problemom mozda najviseg mortaliteta u Evropi.
isuse, pa vi imate koma viskog mortalitet!! kriste!
ex Medeni is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 14:17   #1378
Quote:
Lookey kaže: Pogledaj post
Podaci o broju zivorodjenih i umrlih (izvor Republicki zavod za statistiku)

zivorodjeni/umrli (stopa nataliteta/stopa mortaliteta)

1998. : 76330/99376 (10.09/13.13)
1999. : 72222/101444 (9.58/13.45)
2000. : 73764/104042 (9.81/13.84)
2001. : 78435/99008 (10.45/13.20)
2002. : 78101/102785 (10.41/13.70)
2003. : 79025/103946 (10.56/13.90)
2004. : 78186/104320 (10.48/13.98)
2005. : 72180/106771 (9.74/14.41)
2006. : 70997/102884 (9.58/13.88)
2007. : 68102/102805 (9.23/13.93)
2008. : 69083/102711 (9.42/14.00)

Ovo su podaci koji ne pokrivaju raaseljene sa Kosova vec se odnose samo na rezidentnu populaciju. Konkretno,2008. je bilo 69857 zivorodjenih,ali tih 800tinjak beba ne ulazi u obracun za stope nataliteta.
Ispravka za 2007. : ne treba da stoji 68102 vec 67483 zivorodjenih,i natalitetna stopa od 9.17 promila. Ono sto dopunjuje broj do 68102 su zivorodjeni od raseljenih sa Kosova. To je kad nemate blagovremene i prave informacije o podacima kojima raspolazete
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2010., 18:28   #1379
Evo za jos neke godine - Srbija bez Kosova

1951. 145197/80034 (24.02/13.24)
1961. 115222/57990 (17.23/8.67)
1971. 104070/65872 (14.36/9.09)
1981. 103407/78086 (13.37/10.09)

1990. 90467/85515 (11.95/11.30)
1991. 90378/89072 (11.93/11.76)
1992. 86877/93475 (11.49/12.36)
1993. 87931/95121 (11.64/12.59)
1994. 85292/93011 (11.30/12.32)
1995. 86236/93933 (11.44/12.46)
1996. 82548/98370 (10.98/13.09)
1997. 79716/98068 (10.62/13.07)
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat

Zadnje uređivanje Lookey : 13.02.2010. at 18:46.
Lookey is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2010., 21:41   #1380
Quote:
Lookey kaže: Pogledaj post
Evo za jos neke godine - Srbija bez Kosova

1951. 145197/80034 (24.02/13.24)
1961. 115222/57990 (17.23/8.67)
1971. 104070/65872 (14.36/9.09)
1981. 103407/78086 (13.37/10.09)

1990. 90467/85515 (11.95/11.30)
1991. 90378/89072 (11.93/11.76)
1992. 86877/93475 (11.49/12.36)
1993. 87931/95121 (11.64/12.59)
1994. 85292/93011 (11.30/12.32)
1995. 86236/93933 (11.44/12.46)
1996. 82548/98370 (10.98/13.09)
1997. 79716/98068 (10.62/13.07)
Od 1992. pocinje pad...

Jel postoji podatak koliko mladih ljudi je otislo devedesetih?

Jos smo i dobri s obzirom kolika mlada populacija je emigrirala...
__________________
Pravila za oblikovanje potpisa
PFC is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:04.