Kemijski pokusi

[Allatus]

SKOLA99 kaže:

ljudi molim pomoć, kako vi čuvate eter, ja ne znam kako bi ga, i u šta, spremio da ne isparava tako jako?

Eter se čuva u hladnjaku, u kojem nema hrane naravno

[saavedra]

Splico92 kaže:

Hahaha malo te prcam Koji pokus radiš (ja sam kemičar pa me zanima)?

Alo momak kakav je to riječnik. Šalim se naravno . Ma napravio bih taj pokus samo onako, za sebe. Naime, zagrijavao bi srebrov nitrat i time dokazao postojanost dušikova(IV) oksida iliti dušikova dioskida koji bi pirolizom nastao. A znaš li gdje se može kupiti, tj. gdje mogu fizičke osobe kupiti srebrov(I) oksid po normalnim cijenama? Naime, i to je jedan pokus iz te nekakve zbirke pokusa pa bih možda radije taj napravio jer je NO2 otrovan plin. Kisik nije, a u oba dva pokusa samo piše da je cilj dokazati postojanosti plinova, bio to kisik ili NO2. Ja znam koji su to plinovi i njihova imena, ali bih htio napraviti pokus i vidjeti kako to izgleda itd., ti plinovi jer pokus daje puno riječi, kako se već kaže.

[Štreberica]

saavedra kaže:

Kisik nije, a u oba dva pokusa samo piše da je cilj dokazati postojanosti plinova, bio to kisik ili NO2. Ja znam koji su to plinovi i njihova imena, ali bih htio napraviti pokus i vidjeti kako to izgleda itd., ti plinovi jer pokus daje puno riječi, kako se već kaže.

Jasno ti je da kisik ne možeš izravno vidjeti, jelda (bezbojan je)? (No možeš npr. vidjeti mjehuriće ako ga uvodiš u vodu.) Što bi uopće značilo dokazati postojanosti plinova? Dokazati da ti plinovi postoje?

[saavedra]

Štreberica kaže:

Jasno ti je da kisik ne možeš izravno vidjeti, jelda (bezbojan je)? (No možeš npr. vidjeti mjehuriće ako ga uvodiš u vodu.) Što bi uopće značilo dokazati postojanosti plinova? Dokazati da ti plinovi postoje?

Pa znam, ali zapaljenom bi triješćicom dokazao postojanost kisika, a NO2 je lako uočiti jer je otrovan, zapravo kad malo bolje razmislim ne bih zbog otrovnosti uopće radio taj pokus, s NO2. Ali s kisikom bih jer nije otrovan. Samo ne znam gdje da nabavim srebrov oksid.

[Štreberica]

saavedra kaže:

Pa znam, ali zapaljenom bi triješćicom dokazao postojanost kisika, a NO2 je lako uočiti jer je otrovan, zapravo kad malo bolje razmislim ne bih zbog otrovnosti uopće radio taj pokus, s NO2. Ali s kisikom bih jer nije otrovan. Samo ne znam gdje da nabavim srebrov oksid.

Mjehuriće kisika možeš lijepo vidjeti već ako u običnu 3%-tnu otopinu vodikova peroksida (to se može ili se barem prije nekoliko mjeseci moglo jednostavno kupiti u ljekarni) ubaciš komadić krumpira (ili nakapaš tu otopinu na komad krumpira) ili malo krvi (ne nužno svoje ) (ili još neke jednostavno nabavljive tvari) - ako si brz s triješčicom, možda ga tako možeš i njome dokazati, iako je dosta nezgodno jer smeta što je to onda iznad vode pa ima i puno vlage. Znaš razliku između zapaljene i tinjajuće triješčice i kako iz zapaljene dobiti tinjajuću?

[saavedra]

Štreberica kaže:

Mjehuriće kisika možeš lijepo vidjeti već ako u običnu 3%-tnu otopinu vodikova peroksida (to se može ili se barem prije nekoliko mjeseci moglo jednostavno kupiti u ljekarni) ubaciš komadić krumpira (ili nakapaš tu otopinu na komad krumpira) ili malo krvi (ne nužno svoje ) (ili još neke jednostavno nabavljive tvari) - ako si brz s triješčicom, možda ga tako možeš i njome dokazati, iako je dosta nezgodno jer smeta što je to onda iznad vode pa ima i puno vlage. Znaš razliku između zapaljene i tinjajuće triješčice i kako iz zapaljene dobiti tinjajuću?

Normalno da znam razliku između tinjajuće i zapaljene triječice. Tinjajuća tinja a zapaljena gori . Ali ja bih to baš htio napraviti sa Ag2O jer bih baš pirolizom htio dobiti kisik i baš bih htio uzeti taj spoj, samo kao što sam već napomenuo ne mogu nigdje naći niti nabaviti.

[pripet86]

Allatus kaže:

Eter se čuva u hladnjaku, u kojem nema hrane naravno

Bolje ne, drži se u posebnim frižiderima unutar kojih nemože doć do iskrenja, a i nemoj zaboravit da je temperatura samozapaljenja etera oko 160°C tako da ga ona žaruljica u frižideru upali bez problema. Mala je mogućnost da će se nešto desit al nemoj zaboravit da eter samo izgleda nevino:
http://www.youtube.com/watch?v=pD4W_VMOVUM

saavedra kaže:

Normalno da znam razliku između tinjajuće i zapaljene triječice. Tinjajuća tinja a zapaljena gori . Ali ja bih to baš htio napraviti sa Ag2O jer bih baš pirolizom htio dobiti kisik i baš bih htio uzeti taj spoj, samo kao što sam već napomenuo ne mogu nigdje naći niti nabaviti.

Nabavi srebrov nitrat pa sam napravi oksid s natrijevim hidroksidom! Ako oćeš dobit kisik možeš grijat recimo kalijev permanganat ili kalijev nitrat.

[Štreberica]

saavedra kaže:

Normalno da znam razliku između tinjajuće i zapaljene triječice. Tinjajuća tinja a zapaljena gori

Upišu ljudi kemiju pa i završe pokoju godinu a da ne znaju pa moram provjeravati.
Dakle nisi uspio naručiti AgNO3?

Eter čak ni ne miriši nevino, na svu sreću

[saavedra]

Nisam nabavio AgNO3. Ja bih ljudi najradije srebrov(I)oksid, ali nigdje ga nema. Neka mi netko kaže gdje ga mogu nabaviti, ja, fizička osoba, po nekoj normalnoj cijeni. Gledam udžbenik za 7.r iz kemije, u radnoj je bilježnici točno napisan i opisan jedan pokus gdje se zagrijava Ag2O i piše da sve pokuse, pa i taj, mogu i učenici raditi kod kuće, uz kućnu radinost i kućne kemikalije. Onda me čudi da nitko ne zna gdje normalan čovjek može kupiti srebrov oksid po povoljnoj cijeni,naravno radi se o vrlo maloj količini, a u udžbeniku za 7.r OŠ je jasno naveden taj pokus i navedeno je da se svaki pokus u radnoj može izvesti uz kućnu radinost. . Da je to tako skupo i da ga baš nigdje ne mogu kupiti obični ljudi(amateri), valjda ne bi bilo u programu za 7.r.

[Štreberica]

saavedra kaže:

Ja bih ljudi najradije srebrov(I)oksid, ali nigdje ga nema.

Autor je možda bez razmišljanja prepisao (pra)stari pokus, možda se nekad davno mogao nabaviti (možda za potrebe bavljenja amaterskom analognom fotografijom ). Ili očekuju da rastavljate baterije - neki tipovi onih malih okruglih baterija (za satove i sl.) sadrže malu količinu Ag2O, takva baterija košta 30 kn u prodavaonici satova (vjerojatno manje ako ju možeš naći u nekoj većoj prodavaonici tehničke robe) ali ne bih preporučila da se time igraš bez pomoći odrasle osobe.

[saavedra]

Štreberica kaže:

Autor je možda bez razmišljanja prepisao (pra)stari pokus, možda se nekad davno mogao nabaviti (možda za potrebe bavljenja amaterskom analognom fotografijom ). Ili očekuju da rastavljate baterije - neki tipovi onih malih okruglih baterija (za satove i sl.) sadrže malu količinu Ag2O, takva baterija košta 30 kn u prodavaonici satova (vjerojatno manje ako ju možeš naći u nekoj većoj prodavaonici tehničke robe) ali ne bih preporučila da se time igraš bez pomoći odrasle osobe.

Eeeee, o tome sam upravo ja razmišljao. Samo, znaš li kako se može rastaviti ta bateriju, neki način da ju se otvori i od čeg se ona još sastoji, osim od Ag2O (ili je to jedini sastojak?)je li unutar nje neka kiselina ili nešto drugo, što bi možda bilo potencijalno opasna? Uglavnom, znaš li neke načine kako da ju se rastavi?

[Štreberica]

saavedra kaže:

Eeeee, o tome sam upravo ja razmišljao. Samo, znaš li kako se može rastaviti ta bateriju, neki način da ju se otvori i od čeg se ona još sastoji, osim od Ag2O (ili je to jedini sastojak?)je li unutar nje neka kiselina ili nešto drugo, što bi možda bilo potencijalno opasna? Uglavnom, znaš li neke načine kako da ju se rastavi?

Lužina je, trebala bi biti vezana u čvrstom stanju, no bolje da u ljekarni nabaviš one gumene rukavice po kunu (lateks rukavice, tj. ako nisi alergičan, vjerojatno nisi), jer ti Ag2O ako ništa drugo može barem ružno obojiti prste (i pazi na odjeću i sl.). Problem je otvoriti ju, ne znam je li skalpel dovoljno oštar za to (i bolje da se ne igraš, to je jako puno dobrih prilika da se porežeš).

[tomilak1]

piroliza se ne radi u eoruveti, nego u vatrostalnom lončiću

[tomilak1]

rub baterije je "pertlovan" i treba ga se odbrusiti, ili oturpijati, ali mislim da to srebro, odnosno njegov oksid neće biti čisti, bolja je varijanta piroliza AgNO3, samo oprez AgNO3, ili ti lat.lapis infernalis ili vulg,pakleni kamen dosta je opasan za kožu a posebno za sluzokožu, NO2 i NO, otrovni za pluća, dakle oprez.

[Štreberica]

tomilak1 kaže:

rub baterije je "pertlovan" i treba ga se odbrusiti, ili oturpijati, ali mislim da to srebro, odnosno njegov oksid neće biti čisti

Naravno da takav Ag2O neće biti čisti (sadržavat će barem još znatnu količinu ZnO, a valjda i svašta drugo u manjim udjelima), ali mogao bi biti dovoljno čist za ovu svrhu, ako je poanta u kisiku.

[saavedra]

Štreberica kaže:

Naravno da takav Ag2O neće biti čisti (sadržavat će barem još znatnu količinu ZnO, a valjda i svašta drugo u manjim udjelima), ali mogao bi biti dovoljno čist za ovu svrhu, ako je poanta u kisiku.

Da, to je to. A ništ onda ću uzet neki drugi spoj s kisikom i napravit pirolizu i dokazat kisik triješćicom(tinjajućom naravno ) Radit ću onaj pokus s otopinom vodikova peroksida i krumpirom il nešto slično.

[Štreberica]

saavedra kaže:

Radit ću onaj pokus s otopinom vodikova peroksida i krumpirom il nešto slično.

To bi za početak bilo najbolje (Jasno ti je, naravno, da se to onda ne zove piroliza, jer je piroliza razlaganje pri zagrijavanju, ali svakako jest nekakva liza.)

[Ana Jebenjina]

Evo jedna shema s upaljačem:

1. Lagano rastavite onaj prozirni upaljač jednostavni od 2kn. Iz njega izvadite kres i feder. Feder rastegnite i s njim zavežite i stegnite nekako onaj kres (kremen). Zagrijavajte negdje oko 15-ak sekundi dok se ne zažari u crvenu boju i onda bacite od pod i on jako prsne uz bljesak.

Taj kremen je pak piroforni metal (prema grč.:vatronoša), napravljen od metalnog praška s vrlo malim česticama i vrlo velikom specifičnom površinom, zbog čega je kemijski izrazito aktivan pa na blago povišenoj temperaturi oksidiraju i sami se zapale. Takvi su, u prvom redu, prašci lakih metala, ali i fini željezni prah dobiven redukcijom oksida, vodikom na niskoj temperaturi. Zato piroforne slitine željeza i cerija služe kao kamenčići za upaljače pod popularnim imenom kremen (kresivo, kres). Izravnije=> http://hr.wikipedia.org/wiki/Piroforni_metali .

Za kremen iz upaljača možda nije zgorega napomenuti da nema veze s mineralom kremenom koji je silicijev dioksid. Vidio sam već više puta da se ljudi zbune kad se dvije različite tvari isto ili slično zovu pa ih pobrkaju.

Kremen se pak može kupiti u skoro pa svakoj trafici (kiosku) i mjestima gdje se prodaje kućanska bijela tehnika, samo zatražite da vam je potreban za onaj kao nekakav starinski pištolj/upaljač za paljenje vatre na plinskom plameniku/štednjaku.

[Allatus]

pripet86 kaže:

Bolje ne, drži se u posebnim frižiderima unutar kojih nemože doć do iskrenja, a i nemoj zaboravit da je temperatura samozapaljenja etera oko 160°C tako da ga ona žaruljica u frižideru upali bez problema. Mala je mogućnost da će se nešto desit al nemoj zaboravit da eter samo izgleda nevino

Dobro, nećemo pretjerivati, šanse su gotovo nikakve da se zapali od žaruljice u hladnjaku , pogotovo ako se stavi što dalje od žarulje, a i ta žaruljica je aktivna samo dok se otvara. A sumnjam da ljudi imaju posebne hladnjake za eter kod kuće tako da je najbolje ga čuvati u običnom, uz oprez. Drugog načina nema da se sačuva uspješno, kod kuće naravno.

[saavedra]

Evo jedno pitanje za kemičare. Kada bismo bilo koji nitrat, koji je naravno topljiv u vodi, pomiješali s vodom ( natrijev nitrat npr.) i napravili proces kristalizacije iskristalizirao bi se natrij ili neki drugi metal i oslobodio bi se otrovan NO2. Je li opasno kristalizirati nitrate zbog dušikovog dioksida ili se on nekako otopi ili postane neškodljiv za zdravlje.. Možda bi to trebalo raditi uz npr. otvoren prozor, u prozračnoj prostoriji, s nekom zaštitom protiv udisanja...?