Višeznačnost (polisemija)

[dragone]

1. opasan pas i 2. opasan pâs



Ne bih htjela opisivati značenje nego stavit naglaske, no ne znam
idem pitat na pdf naglasci... savjet

EVO VESELJA

cirith kaže:

ȍpāsan pȁs i ȍpasān pȃs

[Kloning]

HawkStr kaže:

Ma daaj nemoj cjepidlačit Nisam znao da za poljski, a za ruski mi se nije dalo prebacivacivat lat / ćir. Dobro da nisam napisao po Vuku "pagoda"

Koliko ja znam, u ruskom postoji riječ "пагода" - to je zgrada u posebnom azijskom stilu.

[Shain]

HawkStr kaže:

Ne znam kao se bi moglo 'vrijeme' mijenjati. Moglo bi se uzet rusko 'pogoda' (...)

benny kaže:

"Pogoda" je poljski, a ruski je "погода".

HawkStr kaže:

Ma daaj nemoj cjepidlačiti. Nisam znao da za poljski, a za ruski mi se nije dalo prebacivacivat lat./ćir. Dobro da nisam napisao po Vuku "pagoda".

Kloning kaže:

Koliko ja znam, u ruskom postoji riječ "пагода" - to je zgrada u posebnom azijskom stilu.

Ruski погода i hinduski pagoda različitog su porijekla i značenja.

Погода (vrijeme) nastala je od prefiksa po i goda i prvotno je značila "lijepo vrijeme". S tim je u vezi naša riječ nepogoda.

Pagoda (hinduistički i kineski hram) nastala je od staroindijskoga bhagavati, što je značilo "sveta kuća".

[HawkStr]

Shain kaže:

Ruski погода i hinduski pagoda različitog su porijekla i značenja.

Погода (vrijeme) nastala je od prefiksa po i goda i prvotno je značila "lijepo vrijeme". S tim je u vezi naša riječ nepogoda.

Pagoda (hinduistički i kineski hram) nastala je od staroindijskoga bhagavati, što je značilo "sveta kuća".

Pa znamo to... valjda. Zato sam se i zezao. Uzmeš "pogoda" kao zamjenu za "vrijeme" - liči na "pogodak", uzmeš po vuku "pagoda" (jer se tak izgovara) opet ne ide... I kako sad za svakog pojma izmišljati zasebnu riječ a da se ne podudara s nekom drugom.

[tabanšaban]

dragone kaže:

1. opasan pas i 2. opasan pâs



Ne bih htjela opisivati značenje nego stavit naglaske, no ne znam
idem pitat na pdf naglasci... savjet

EVO VESELJA

4 u 1

par (2 / neki će reć nekoliko nečeg)

par (muškarac i žena)

[aleksakus]

НАЧИН 1. виg, облик остваривања или тока нечеrа, виg извршења
неке раgње; метоg paga, поступак при вршењу нeког посла,
при остваривању нечеrа: "'" казивања, "'" кретања, "'" производње,
"'" рада; "'" писања, "'" сликањa
Može li neko ovo bliže da mi objasni?

Život:
Šta podrazumevamo pod životom kada nas neko pita kako smo zadovoljni našim životom?
Postoje razne definicije života u stranim rečnicima i lako se čovek zbuni.
Ljudi generalizuju jedno od značenja - period od rođenja do smrti. Međutim kad kažemo da je neko rizikovao život ili izgubio život onda bi trebalo da znači biološko postojanje a ne gore navedeno.
Takođe poslovni, privatni ili društveni život - da li govorimo o načinu života odnosno o ljudskim aktivnostima? Da li neko ima stručan da ovo razjasni?

[Shain]

Mnogim se riječima značenja raščlanjuju i nastaju nova, bliža ili dalja. Radi se o polisemiji ili višeznačnosti: obilježju prema kojemu je riječi ili jezičnom obliku svojstveno više značenja, a ne samo jedno.

Vidi link iz enciklopedije.

Evo ti različita značenja "načina" i "života" s HJP-a.

NAČIN

1. oblik, metoda i sl. na koji se neke stvari događaju ili su učinjene [način mišljenja; način života; na taj način; na sličan način; ni na koji način]

2. društveno ponašanje [ma, to nije način]

3. stil u literaturi, umjetnosti i dr. [na Picassov način]

4. gramatička kategorija, glagolska [zapovjedni način, pogodbeni način]


ŽIVOT

1.
a. stanje bića od rođenja do smrti, ukupnost funkcija individualizirane i organizirane tvari [vegetativni život; senzitivni život; racionalni život], opreka: smrt
b. postojanje, opstanak

2.
a. snaga, svježina, zdravlje
b. način življenja, životni uvjeti [kvalitetan život; kvaliteta života; život umjetnosti; lak/lagodan/težak/mukotrpan život]; izdržavanje, standard
c. živo biće, čovjek
d. u različitim igrama mogućnost ponovnog uključivanja i sudjelovanja nakon greške i privremenog gubljenja (svatko ima dva života) (u igri graničara, u kompjuterskim igrama i sl.)

3. etnološki: struk, dio tijela [oslabio sam u licu, ali nisam u životu; ovaj je loše građen: ima ženski život (široke bokove i sl.)]

4. ukupnost zakonitosti, pravila i neumitnosti u životu čovjeka

5. grana, oblast čovjekove i društvene djelatnosti [javni život]

6. preneseno, sadržaj življenja, ono što je najdraže čovjeku, životna sreća; uživanje

7. živost, izrazitost.

[HawkStr]

[QUOTE=Shain;62965755]

ŽIVOT

2. ...

d. u različitim igrama mogućnost ponovnog uključivanja i sudjelovanja nakon greške i privremenog gubljenja (svatko ima dva života) (u igri graničara, u kompjuterskim igrama i sl.)

Otkud to iskopa? Iliti "'ko s' toga sjeti!" :klap:

[Hekatonhir]

annekke kaže:

Kada jedna riječ ima dva ili više značenja, onda sva ta značenja imaju neku poveznicu. Ta značenja ne udaljavaju se previše... Dakle, jedna riječ-dva značenja=polisemija.

Homonimija; dvije potpuno različite riječi (npr. kos kao ptica kos kao pridjev)...potpuno drugo značenje.

tako sam ja shvatila....IAKO jedan od načina nastanka homonima je 'udaljavanjem od osnovnog značenja' pa sad tko će procijeniti jel se nešto dovoljno udaljilo da bude homonimija ili nedovoljno da bude polisemija :/
Za primjer homonima koji nastaju udaljavanjem od osnovnog značenja u udžbeniku je naveden; jagodica (kao voće) jagodica (kao vrh prsta)...iako se sad to čini istim primjerom kao i jezik jezik ....

očito je stvar u doživljaju.

Kroatističke su definicije homonimije i polisemije neprecizne. Ako pogledaš klasičan primjer homonimije, riječ kosa može imati tri značenja; prvo, drugo i treće. Primijeti da je svim riječima etimologija drukčija, što znači da su im korijen i osnova drukčiji.

U tome je razlika u odnosu na polisemiju. Uzet ćemo za primjer riječ brod, koja je izvorno označavala gaz, a onda i plovilo. Značenja se tu kroz povijest mijenjaju, ali etimologija ne. I to je ono što su u gramatikama trebali napisati.

[Shain]

U načelu je to tako:

- polisemija - termin za takve riječi istoga korijena
- homonimija - za riječi različita korijena.

Ali ima i napomena: "Homonimi mogu nastati još i semantičkim raspadanjem višeznačnih riječi." Npr.:

- oblačiti - stavljati odijelo ili dio odijela na tijelo
- oblačiti - prekrivati oblacima

- palac - dio ruke ili noge
- palac - poluga na točku koja spaja naplatak s glavčinom.

(Jasna Melvinger: Leksikologija, 1989.)


Ili ovo:

"Jedan od načina tvorbe homonima upravo je raspad višeznačnosti." Npr.:

- jagodica - mala jagoda
- jagodica - vrh prsta.

(Dragica Dujmović-Markusi: "FON-FON 4", 2007.)

[Hekatonhir]

Ma znam, imaš ovdje raspravu o terminologiji, pročitaj je ako nisi. Nastanak polisemije i homonimije obrađuje se na drugoj stranici rada (i dalje). No svejedno mi sve to izgleda konfuzno pa za školske potrebe nastojim unijeti reda.

[Hekatonhir]

Jedno si značenje preskočio, Shaine. Jesi li gledao Boška Buhu?

"Život" je ondje sol.

[Shain]

U Lici je zabilježeno da se dojke nazivaju život, u Dubrovniku želudac, u narodnoj književnosti spolni organ. Ima toga još.

Ono gore je s HJP-a.

[Essegg]

Imam dojam da hrvatski ima puno veći problem s ovim nego srpski... evo još jedan primjer: zrak-zraka... Fali mi zraka.

Mislim, mene osobno to iritira, možda je ostalim ljudima ok, meni je čisto nelogično. Novu riječ nije problem izmisliti. Ono, stvarno. Pa i da je posuđenica, ne vidim nikakav problem. Arija - zraka. Voila.

[Hekatonhir]

Essegi kaže:

Mislim, mene osobno to iritira, možda je ostalim ljudima ok, meni je čisto nelogično. Novu riječ nije problem izmisliti.

Čemu? Ima li ta nova riječ novo značenje? Nema. Nepotrebna je, jezik je sam eliminira jer ima mehanizme za čišćenje i održavanje. Posebna intervencija izvana uopće nije potrebna.

To što "tebe osobno" - debilna li izraza! - iritira ili ti fali nije razlog za stvaranje zbrke. Jezik je ekonomičan. Što je tu "čisto nelogično"?

[nudistica]

KRIN1 kaže:

najgore je novokomponirano mijenjanje naglaska,
pa do sada postane dosada,
...

užasi

Da, velika je dosada stalno ispravljati novokomponirane

leo4 kaže:

Gore – (planine)
Gore – (kad su šume (npr) u plamenu)
Gore – (visoko gore)
Gore – (biti će još gore)

Drugačije se naglašavaju, u govoru se razlike mogu čuti...

[Essegg]

Hekatonhir kaže:

Čemu? Ima li ta nova riječ novo značenje? Nema. Nepotrebna je, jezik je sam eliminira jer ima mehanizme za čišćenje i održavanje. Posebna intervencija izvana uopće nije potrebna.

To što "tebe osobno" - debilna li izraza! - iritira ili ti fali nije razlog za stvaranje zbrke. Jezik je ekonomičan. Što je tu "čisto nelogično"?

Molim?

Ne znam o čemu govoriš, ali ono što ja želim reći je da je BESMISLENO da dvije iste riječi(koje označavaju različite stvari) postoje u jeziku jer stvaraju zbrku i kaos. I otežavaju komunikaciju. A zašto? Jer je teško izmisliti novu riječ. Jebeni science-fiction.

[Hekatonhir]

nudistica kaže:

Drugačije se naglašavaju, u govoru se razlike mogu čuti...

To su heterografi, heterofonski homogrami (raznozvučne istoslovnice). Riječi koje imaju jednak grafemski
slijed, a različit prozodemski slijed.

[Hekatonhir]

Essegi kaže:

(...) A zašto? Jer je teško izmisliti novu riječ. Jebeni science-fiction.

A zašto bi je trebalo izmišljati? Ne razumijem.

Putem smo se negdje razišli.

[Hekatonhir]

Mislio sam da ću do jutra dobiti primjere toga da riječi "stvaraju zbrku i kaos" te "otežavaju komunikaciju". Kad ono ništa.

Essegi, kad si zadnji put bio u dvojbi zato što npr. "gore gore gore"? Koliko se to često događa?