Inteligencija - mikro i makro perspektiva

[implosive]

Postoje ljudi sa nadprosječnom inteligencijom koji čine veliku štetu društvu.
Primjer su slavni zločinci kao što su:
Edmund Kemper: IQ 145, serijski ubojica, nekrofil
Charlene Gallego:IQ 160, sudjelovala u serijskim ubojstvima i držanju seks robova (sex slaves) zajedno sa svojim mužem
Jeffrey Dahmer:IQ 145, serijski ubojica, nekrofil, kanibal
Ted Bundy IQ 135, serijski silovatelj i zvjerski ubojica

Ovo su samo primjeri u sferi ekstrema ali ima veliki broj onih koji su uspješni u mondenim poslovima i devastirajući po svoju okolinu.

Procjena inteligencije je rađena po standardiziranim testovima i tu se nalazi potencijalan problem.
Ti testovi se svode na matematički princip rješavanja problema. Kao da su namjenjeni kompjuteru.
Ali kompjuterima trebaš dati sve parametre koji sudjeluju u problemu da bi riješio problem. To je nemoguće jer za prepoznavanje svih parametara i njihovih interakcija koji se odvijaju u procesu treba nešto više od efikasnosti kompjutera.
Ono što možemo je najbolji mogući rad sa informacijama koje imamo. Mislim da bi to trebao biti presudni kriterij za procjenu inteligencije.
Zločinci koje sam naveo nisu odrasli negdje u prašumi, izolirani od informacija. Njihova inteligencija je mogla povezat njihova djela sa smislom i posljedicama na okolinu u kojoj žive. Smisao je da radiš nešto što čini ljude nesretnima a posljedica je činjenica da su nesretni ljudi skloni agresiji i raznim društveno štetnim devijacijama koje se šire kao bolest u tvojoj životnoj okolini. Misliš da ćeš biti pošteđen bolesti ako se pojavi?

Zar ne bi bilo smislenije procjenjivat inteligenciju barem u mikro i makro perspektivi? Teško mi je prihvatiti da je netko nadprosječno inteligentan a njegova inteligencija ne podrazumijeva jednostavnu matematiku množenja nesretnih ljudi koji stvaraju nesretno društvo u kojem i tebi raste rizik da budeš žrtva nasilja.

Što vi mislite o tome?

[Ljubazna osoba]

implosive kaže:

Postoje ljudi sa nadprosječnom inteligencijom koji čine veliku štetu društvu.
Primjer su slavni zločinci kao što su:
Edmund Kemper: IQ 145, serijski ubojica, nekrofil
Charlene Gallego:IQ 160, sudjelovala u serijskim ubojstvima i držanju seks robova (sex slaves) zajedno sa svojim mužem
Jeffrey Dahmer:IQ 145, serijski ubojica, nekrofil, kanibal
Ted Bundy IQ 135, serijski silovatelj i zvjerski ubojica

Ovo su samo primjeri u sferi ekstrema ali ima veliki broj onih koji su uspješni u mondenim poslovima i devastirajući po svoju okolinu.

Procjena inteligencije je rađena po standardiziranim testovima i tu se nalazi potencijalan problem.
Ti testovi se svode na matematički princip rješavanja problema. Kao da su namjenjeni kompjuteru.
Ali kompjuterima trebaš dati sve parametre koji sudjeluju u problemu da bi riješio problem. To je nemoguće jer za prepoznavanje svih parametara i njihovih interakcija koji se odvijaju u procesu treba nešto više od efikasnosti kompjutera.
Ono što možemo je najbolji mogući rad sa informacijama koje imamo. Mislim da bi to trebao biti presudni kriterij za procjenu inteligencije.
Zločinci koje sam naveo nisu odrasli negdje u prašumi, izolirani od informacija. Njihova inteligencija je mogla povezat njihova djela sa smislom i posljedicama na okolinu u kojoj žive. Smisao je da radiš nešto što čini ljude nesretnima a posljedica je činjenica da su nesretni ljudi skloni agresiji i raznim društveno štetnim devijacijama koje se šire kao bolest u tvojoj životnoj okolini. Misliš da ćeš biti pošteđen bolesti ako se pojavi?

Zar ne bi bilo smislenije procjenjivat inteligenciju u mirko i makro perspektivi? Teško mi je prihvatiti da je netko nadprosječno inteligentan a njegova inteligencija ne podrazumijeva jednostavnu matematiku množenja nesretnih ljudi koji stvaraju nesretno društvo u kojem i tebi raste rizik da budeš žrtva nasilja.

Što vi mislite o tome?

Mislim da filozofiras o inteligenciji na Psihologiji.
Inteligencija je skupni naziv za kognitivnu, to jest, intelektualnu sposobnost coveka. S obzirom da ni sami psiholozi nisu uspeli da se dogovore o tome, sta je to inteligencija, danas zato i ne postoji opste prihvacena definicija, mimo pojedinacnih teorija.

Inteligentni mogu da budu i ubice i psihopate, isto kao i doktori nauka, astronauti ili analfabete. Test inteligencije ne trazi od coveka osobine jednog kompjutera, niti se resenja zasnivaju na matematici, tu ti izgleda nisi bas obavesten o tome,o cemu govoris, jer je matematike kod testa inteligencije najmanje.

Testovi inteligencije ne MERE inteligenciju, nego se ona na osnovu rezultata teste, PROCENJUJE. Samim time je jasno, kolika je vrednost takvih testova, ali ljudi su zadovoljni i sa okvirnim rezultatima.

Tako test inteligencije sadrzi ispitivanje:
- Verbalne sposobnosti
- Numericke sposobnosti
- Figuralne/prostorne sposobnosti
- Sposobnosti pamcenja i izvodjenja zakljucaka

Nema tu nicega kompjuterizovanog, kako ti pogresno zakljucujes. Ili hoces da proniknes dublje u psihu masovnih ubica na ovoj osnovi koju bas i ne poznajes?

[john newman]

Ljubazna osoba kaže:

Mislim da filozofiras o inteligenciji na Psihologiji.
Inteligencija je skupni naziv za kognitivnu, to jest, intelektualnu sposobnost coveka. S obzirom da ni sami psiholozi nisu uspeli da se dogovore o tome, sta je to inteligencija, danas zato i ne postoji opste prihvacena definicija, mimo pojedinacnih teorija.

Inteligentni mogu da budu i ubice i psihopate, isto kao i doktori nauka, astronauti ili analfabete. Test inteligencije ne trazi od coveka osobine jednog kompjutera, niti se resenja zasnivaju na matematici, tu ti izgleda nisi bas obavesten o tome,o cemu govoris, jer je matematike kod testa inteligencije najmanje.

Testovi inteligencije ne MERE inteligenciju, nego se ona na osnovu rezultata teste, PROCENJUJE. Samim time je jasno, kolika je vrednost takvih testova, ali ljudi su zadovoljni i sa okvirnim rezultatima.

Tako test inteligencije sadrzi ispitivanje:
- Verbalne sposobnosti
- Numericke sposobnosti
- Figuralne/prostorne sposobnosti
- Sposobnosti pamcenja i izvodjenja zakljucaka

Nema tu nicega kompjuterizovanog, kako ti pogresno zakljucujes. Ili hoces da proniknes dublje u psihu masovnih ubica na ovoj osnovi koju bas i ne poznajes?

Bravo.

Nadodao bih samo ovo: Prisustvo poremećaja inteligencije sa vrijednostima IQ manjim od 70 od rođenja, ili ako su ti poremećaji nastali tokom razvoja inteligencije, onda se radi o mentalnoj retardaciji (oligofrenija), mentalna zaostalost, koja se dalje dijeli:[nedostaje izvor]

Laka mentalna retardacija (IQ je između 50-69)
Umjerena mentalna retardacija (IQ je između 35-49)
Teža mentalna retardacija (IQ je između 20-34)
Teška mentalna retardacija (IQ je ispod 20)

hr.wiki.

[implosive]

Ljubazna osoba kaže:

Mislim da filozofiras o inteligenciji na Psihologiji.
Inteligencija je skupni naziv za kognitivnu, to jest, intelektualnu sposobnost coveka. S obzirom da ni sami psiholozi nisu uspeli da se dogovore o tome, sta je to inteligencija, danas zato i ne postoji opste prihvacena definicija, mimo pojedinacnih teorija.

Inteligentni mogu da budu i ubice i psihopate, isto kao i doktori nauka, astronauti ili analfabete. Test inteligencije ne trazi od coveka osobine jednog kompjutera, niti se resenja zasnivaju na matematici, tu ti izgleda nisi bas obavesten o tome,o cemu govoris, jer je matematike kod testa inteligencije najmanje.

Testovi inteligencije ne MERE inteligenciju, nego se ona na osnovu rezultata teste, PROCENJUJE. Samim time je jasno, kolika je vrednost takvih testova, ali ljudi su zadovoljni i sa okvirnim rezultatima.

Tako test inteligencije sadrzi ispitivanje:
- Verbalne sposobnosti
- Numericke sposobnosti
- Figuralne/prostorne sposobnosti
- Sposobnosti pamcenja i izvodjenja zakljucaka

Nema tu nicega kompjuterizovanog, kako ti pogresno zakljucujes. Ili hoces da proniknes dublje u psihu masovnih ubica na ovoj osnovi koju bas i ne poznajes?

Da li test inteligencije podrazumijeva povezivanje uzroka i posljedice?

[descender]

'Mikro perspektiva', ako se ovako ili(i) onako, na tren 'zanemari antropomorfizam'.

[gajto gazdanov]

hannah arendt prije pedesetak godina napisa knjigu koja na neki način dodiruje tvoju temu. knjiga se zove 'banalnost zla'. napisala ju je povodom suđenja adolfu eichmannu kojem je nazočila.

ako se složimo s njenim zaključcima koje malo slobodnije interpretiram, potencijalno svatko može biti zao što nema uopće veze s intelektualnim sposobnostima ili nesposobnostima.
jedina korelacija koja je meritum u tom smislu jest banalno u čovjeku. a banalno se u tom kontekstu može opisati kao nedostatak promišljanja o tome što zaista znači biti čovjek i kako se biva čovjekom. ona tvrdi da zlo čine pojedinci bez identiteta, bez motiva, bez svoga 'ja'. što bi rekao musil, ljudi bez svojstava. bezlično tijesto pak, elias canetti.

intelekt je kategorija potencijala i ne znači nužno, čak često i nije tako, njegovo korištenje.
heidegger kaže da u mišljenje dospijevaš kada si sam. oslonjen na sama sebe, okružen neznanjem (također malo slobodnija interpretacija). tako da zapravo ex nihilo nihil fit ne važi uvijek. čovjek naime nastaje u neznanju i ne postojanju sama sebe, da bi jednom bio, što je naravno sporna teza. i sasvim druga tema.
ljudi se uglavnom trude ne misliti, nego su oslonjeni na postojeća mišljenja, na mimesis. oportunost takve vrste ne traži veliki angažman. pa i nije nimalo neobično da pametan čovjek može negirati sama sebe, ne ostvarivati se, ii biti banalan i zao.

[descender]

Prije samoostvarenja i održanosti istog postojanim, potrebno ja na nečemu nekako definirati (samo)ostvarenje, banalnost, zlo, dobro, ispravno, neispravno... U zadanim, kliznim okvirima. Meritum je individua ili društvo, pitanje je. Ili najčešće možda nije. Nekakva simo-tamo skakalica unutar koprene sugestivno-autosugestivne iluzije, u korist ili službi vlastita samopstanka. Ne ubijati ljude. Dok nije proglašeno ratno stanje. Onda je must, or else - dužnost. Uvijek cijeniti tuđi (ljudski) život, nekoga tko šeće (i imovinu) peseka s dijamantnom ogrlicom, dok skapavajućem procjenitelju "dobra i zla", po odabranom mu stilu života crvići ispadaju iz uha, grickaju pozamašne 'inteligencije bogat mozak'. Ivan Pavlov............

[implosive]

gajto gazdanov kaže:

hannah arendt prije pedesetak godina napisa knjigu koja na neki način dodiruje tvoju temu. knjiga se zove 'banalnost zla'. napisala ju je povodom suđenja adolfu eichmannu kojem je nazočila.

ako se složimo s njenim zaključcima koje malo slobodnije interpretiram, potencijalno svatko može biti zao što nema uopće veze s intelektualnim sposobnostima ili nesposobnostima.
jedina korelacija koja je meritum u tom smislu jest banalno u čovjeku. a banalno se u tom kontekstu može opisati kao nedostatak promišljanja o tome što zaista znači biti čovjek i kako se biva čovjekom. ona tvrdi da zlo čine pojedinci bez identiteta, bez motiva, bez svoga 'ja'. što bi rekao musil, ljudi bez svojstava. bezlično tijesto pak, elias canetti.

intelekt je kategorija potencijala i ne znači nužno, čak često i nije tako, njegovo korištenje.
heidegger kaže da u mišljenje dospijevaš kada si sam. oslonjen na sama sebe, okružen neznanjem (također malo slobodnija interpretacija). tako da zapravo ex nihilo nihil fit ne važi uvijek. čovjek naime nastaje u neznanju i ne postojanju sama sebe, da bi jednom bio, što je naravno sporna teza. i sasvim druga tema.
ljudi se uglavnom trude ne misliti, nego su oslonjeni na postojeća mišljenja, na mimesis. oportunost takve vrste ne traži veliki angažman. pa i nije nimalo neobično da pametan čovjek može negirati sama sebe, ne ostvarivati se, ii biti banalan i zao.

Ovo je toliko predivno i razumno da je šah mat. Nauči me svojoj srategiji, please.

[omen4k]

implosive kaže:

Postoje ljudi sa nadprosječnom inteligencijom koji čine veliku štetu društvu.

To je manji dio inteligencije i povrsna ideologija za raju.

Dobro si uocio problematiku, uz dodatnu banalizaciju i tog sto se analizira.

[implosive]

omen4k kaže:

To je manji dio inteligencije i povrsna ideologija za raju.

Dobro si uocio problematiku, uz dodatnu banalizaciju i tog sto se analizira.

Ovo postaje zabavno.

[implosive]

Brother

[gajto gazdanov]

descender kaže:

Prije samoostvarenja i održanosti istog postojanim, potrebno ja na nečemu nekako definirati (samo)ostvarenje, banalnost, zlo, dobro, ispravno, neispravno... U zadanim, kliznim okvirima. Meritum je individua ili društvo, pitanje je. Ili najčešće možda nije. Nekakva simo-tamo skakalica unutar koprene sugestivno-autosugestivne iluzije, u korist ili službi vlastita samopstanka. Ne ubijati ljude. Dok nije proglašeno ratno stanje. Onda je must, or else - dužnost. Uvijek cijeniti tuđi (ljudski) život, nekoga tko šeće (i imovinu) peseka s dijamantnom ogrlicom, dok skapavajućem procjenitelju "dobra i zla", po odabranom mu stilu života crvići ispadaju iz uha, grickaju pozamašne 'inteligencije bogat mozak'. Ivan Pavlov............

priznajem da razumijevam samo neke dijelove.

implosive kaže:

Ovo je toliko predivno i razumno da je šah mat. Nauči me svojoj srategiji, please.

ne znam jel 'srategija' lapsus calami ili posljedica onoga što sam pisao?

[Chocobella]

implosive kaže:

Zločinci koje sam naveo nisu odrasli negdje u prašumi, izolirani od informacija. Njihova inteligencija je mogla povezat njihova djela sa smislom i posljedicama na okolinu u kojoj žive. Smisao je da radiš nešto što čini ljude nesretnima a posljedica je činjenica da su nesretni ljudi skloni agresiji i raznim društveno štetnim devijacijama koje se šire kao bolest u tvojoj životnoj okolini. Misliš da ćeš biti pošteđen bolesti ako se pojavi?

Zar ne bi bilo smislenije procjenjivat inteligenciju barem u mikro i makro perspektivi? Teško mi je prihvatiti da je netko nadprosječno inteligentan a njegova inteligencija ne podrazumijeva jednostavnu matematiku množenja nesretnih ljudi koji stvaraju nesretno društvo u kojem i tebi raste rizik da budeš žrtva nasilja.

Što vi mislite o tome?

Zlo oduvijek ide uz ruku sa visokom inteligencijom i velikom lukavošću/prepredenošću.
Ne poznajem zlu osobu, a da pritom nije bila nadprosječno inteligentna.

Moje mišljenje da inteligencija postaje mana u onom trenutku kada um zasjeni ljudskost.

Dio visoko inteligentnih ljudi ne uspije u životu jer se ne uspiju asimilirati u društvo zbog drugih nedostatka (nesocijalizacija)
Shodno tome, inteligencija nije nužan faktor za uspjeh u životu ili sretan život. Ali je jako dobar start za onog tko ju zna iskoristiti.

Kod inteligentnih ljudi, isto ko i kod onih manje inteligentnih...pitanje je da li čovjek ima u sebi posložene moralne vrijednosti koje nadvladavaju njegovu pamet.

Također, ima li u sebi sposobnost usmjeriti svoju frustriranost i stvari na koje ne može utjecati u pozitivnom smjeru ili će uzeti stvari/pravdu u svoje ruke i činiti zlo.

[astor pec]

Početna premisa postavljena je potpuno krivo. Prikazano je i nastavlja se voditi rasprava od polazišne točke zla koje se veže s inteligentnim pojedincima visokoga IQ, to je izopačeno prije svega, a zatim i nepromišljeno. Zašto? Pa zato jer je puno više inteligentnih ljudi koji nisu ubojice. Ubojice su drastična manjina. Ne smije se raditi separacija, a samime time i klasifikacija ljudi temeljem IQ kroz podložnost mentalnih bolesti, jer na njih nitko nije imun. Tema je intelektualno nepoštena.

Vidim, spominje se suđenje u Nurnbergu, što je zapravo krnje opisano i nabacano napisano bez ikakve niti, iako se pokušava nešto sročiti. Naime, psiholog Stanely Millgram je proučavao značaj autoriteta i podložnost izvršavanja zapovijedi i poštivanja hijerarhije izvršavanja naredbi. Većina je na suđenju u Nurnbergu izjavila da su 'izvršavali zapovijedi' autoriteta. To ne znači nužno da su te osobe zle, ali su definitivno poslušne i submisivne u autoritativnom režimu, kojemu se ne mogu usprotiviti, te smatraju da ne čine ništa loše. Isto tako, u ovu domenu zla spada i Stanford prison project i prof. Zimbardo.

Početna premisa ove teme trebala je biti; svi ljudi posjeduju oblik inteligencije, temeljem toga svi ljudi su i dobri i zli, jer dobro i zlo egzistira u ljudima.

Šteta što je tema pristrana, toliko pristrana da čak neki pojedinci pišu kako su isključivo visoko inteligentni ljudi zli, što je zapravo logička pogreška, sofističke prirode, jer protuargument tomu jest logičko; sva ljudska bića jesu Inteligentna.

[Ljubazna osoba]

astor pec kaže:

Šteta što je tema pristrana, toliko pristrana da čak neki pojedinci pišu kako su isključivo visoko inteligentni ljudi zli, što je zapravo logička pogreška, sofističke prirode, jer protuargument tomu jest logičko; sva ljudska bića jesu Inteligentna.

Cinjenica je da su psihopate inteligentni ljudi, mislim da je to zavelo postavljaca teme na pogresan put, jer je napravio gresku, da nije ukljucio moral u sastav inteligencije. Tu bi pronasao daleko vise odgovora na svoju temu u liku psihopatskog religioznog ludila, mislim na danasnje vreme, da se ne zapetljamo u srednji vek. Inteligentna osoba zna da prepozna krajnosti, psihopata, iako je inteligentan, to ne zna, jer mu nedostaje moralna komponenta.

[astor pec]

Činjenica jest da je izostavio neizostavno bitnu komponentu morala, i ja vjerujem da je to zato jer je zlo htio pravdati visokom inteligencijom. Što je u potpunosti krivo.

[Ljubazna osoba]

astor pec kaže:

Činjenica jest da je izostavio neizostavno bitnu komponentu morala, i ja vjerujem da je to zato jer je zlo htio pravdati visokom inteligencijom. Što je u potpunosti krivo.

Takav utisam imam i ja, a pogotovo mi smeta cinjenica da bas nista ne zna o testovima inteligencije i naziva ih matematickim i kompjuterizacijom coveka.

[RobouteGuiliman]

implosive kaže:

Postoje ljudi sa nadprosječnom inteligencijom koji čine veliku štetu društvu.
Primjer su slavni zločinci kao što su:
Edmund Kemper: IQ 145, serijski ubojica, nekrofil
Charlene Gallego:IQ 160, sudjelovala u serijskim ubojstvima i držanju seks robova (sex slaves) zajedno sa svojim mužem
Jeffrey Dahmer:IQ 145, serijski ubojica, nekrofil, kanibal
Ted Bundy IQ 135, serijski silovatelj i zvjerski ubojica

Neizmjerivo veću štetu društvu rade oni koji svoju inteligenciju koriste za manipuliranje tisućama ili pak milijunima zbog vlastite koristi - ideološki i duhovni vođe.

Pojedinci koje si naveo iako su notorni zbog svoje brutalne patologije nisu imali nekakav značajan negativan utjecaj na društvo, osim ako pod društvo misliš isključivo one koji su imali kontakt sa žrtvama što opet nije puno ljudi.

implosive kaže:

Ovo su samo primjeri u sferi ekstrema ali ima veliki broj onih koji su uspješni u mondenim poslovima i devastirajući po svoju okolinu.

Primjeri ekstremne patologije, ali niti jedan od navedenih nije bio uspješan u modernim poslovima.

implosive kaže:

Procjena inteligencije je rađena po standardiziranim testovima i tu se nalazi potencijalan problem.
Ti testovi se svode na matematički princip rješavanja problema. Kao da su namjenjeni kompjuteru.

Ljudski mozak je kompjuter.

implosive kaže:

Zločinci koje sam naveo nisu odrasli negdje u prašumi, izolirani od informacija. Njihova inteligencija je mogla povezat njihova djela sa smislom i posljedicama na okolinu u kojoj žive.

Nisu, ali su odrasli u izrazito disfunkcionalnim domovima izolirani od bilo kakvog razumijevanja ili pozitivnog učvršćivanja, redovito izlagani nasilju kao svjedoci ili kao žrtve i upravo zbog odrastanja u takvom domu njima je nasilje sasvim smisleno. Inteligencija im samo omogućava da uspješnije izvode i elokventnije racionaliziraju svoje nasilno ponašanje.

implosive kaže:

Smisao je da radiš nešto što čini ljude nesretnima a posljedica je činjenica da su nesretni ljudi skloni agresiji i raznim društveno štetnim devijacijama koje se šire kao bolest u tvojoj životnoj okolini. Misliš da ćeš biti pošteđen bolesti ako se pojavi?

Ovo zvuči kao potpuno arbitrarni zaključak koji ustvari nema smisla, jedna velika nesreća ne pretvara ljude u sadističke psihopate.

Ono što takvi pojedinci (serijski ubojice) imaju zajedničko je da su narcisoidni, odnosno da im nije važno ništa osim zadovoljavanja vlastitih seksualnih impulsa. Oni sebe doživljavaju nedodirljivima, najpametnijima, boljima od svakoga i potpuno nepogrješivima zbog čega nisu uopće sposobni koncipirati pojam posljedice svojih djela. U svojim glavama su oni bogovi, za njih ne postoje posljedice.

implosive kaže:

Teško mi je prihvatiti da je netko nadprosječno inteligentan a njegova inteligencija ne podrazumijeva jednostavnu matematiku množenja nesretnih ljudi koji stvaraju nesretno društvo u kojem i tebi raste rizik da budeš žrtva nasilja.

Biti visoko inteligentan ne znači biti imun na mentalne poremećaje, štoviše veću sklonost razvoju mentalnih poremećaja imaju upravo ljudi koji su više inteligentni.





Ljudi koji nisu izrazito visoko inteligentni generalno imaju veoma iskrivljeno razumijevanje pojma visoke inteligencije, doživljavaju ju poput trećeg oka koje otključava svo znanje svemira i očekuju od takve osobe da će se ponašati poput reinkaracije isusa i stephena hawkinga u jednome. Što naravno nije ni blizu istini jer se radi o dvosjeklom maču, a ne o nekakvom super daru.

[Leteća]

Chocobella kaže:

Zlo oduvijek ide uz ruku sa visokom inteligencijom i velikom lukavošću/prepredenošću.
Ne poznajem zlu osobu, a da pritom nije bila nadprosječno inteligentna.

Da je tako, tvoj bi IQ zasigurno bio na nivou jednog genija, no tvoji postovi zorno pokazuju da nije tako. Odnosno, sama opovrgavaš vlastitu 'teoriju'.

[RobouteGuiliman]

Sve što uključuje misaone procese ide uz ruku s visokom inteligencijom, neovisno o moralnim vrijednostima osobe.

Antisocijalno ponašanje (laički poznato kao "zlo") je primarno uvjetovano odgojem, a ne inteligencijom. Na svijetu je znatno više prosječno/ispodprosječno inteligentnih ljudi koji su "zli", samo što su oni zbog svoje niže inteligencije manje uspješni u svojim namjerama te samim time manje senzacionalni, često potpuno neprimjećeni.


Suprotno vjerovanju korisnika chocobella postoje brojna istraživanja vršena na zatvorskim populacijama koja pokazuju znatno višu zastupljenost ispodprosječno inteligentne populacije te znatno manju zastupljenost visokointeligentne populacije u odnosu na generalnu populaciju ergo "zlo" definitivno nije značajka visoke inteligencije.

Doduše i pojam visoke inteligencije iz vlastitog dojma je subjektivan, nekima i prosječno inteligentna osoba može ostaviti dojam genijalca dok će im osoba sa 150 IQa ostavljati dojam budale zbog prevelikog jaza u razumijevanju.