Pomozite, filozofija!

[Sigmund]

eva maria kaže:

htjela sam nesto o heideggeru, ali svi mi kazu da je jako tezak..nezz sta da radim

A između čega imaš priliku izabrati? I o kojem se faksu radi?

[peruana]

može ko pomoći oko pojmova bitak biće bivanje bit
i hegelova kritika kršćanstva
hvala!

[Sigmund]

peruana kaže:

može ko pomoći oko pojmova bitak biće bivanje bit
i hegelova kritika kršćanstva
hvala!

Gore lijevo imaš "pretraga foruma", pa upiši "bitak"

[milan1311]

Ima li ovde nešto o Tugendhatu i jezičkoanalitičkoj filozofiji? Hvala

[Alojzije]

Može li netko napisati neke etičke probleme/dvojbe kod Kanta?

[adella530]

tema: Heideggerova kritika metafizike, literatura: Bitak i vrijeme; zadatak: esej na zadatu temu, u eseju se naravno treba spomenuti temeljno pitanje-smisao bitka, do odgovora preko smisla tubitka, bla, bla, bla, sve to znam, al kako odpocet, da li je dovoljno reci kako heidegger smatra da se ne smijemo i ne mozemo zadovoljiti tradicionalnim shvacanjem metafizike po kojem se bitak poistovjecuje sa bicem i tretira na isti nacin kao bice, da je to temeljno pitanje kako ontologije tako i citave filozofije pa se oko njega ne moze spekulisat, da nemamo jasno odredenje smisla bitka, da treba odbaciti sve samorazumljive i nepropitane ideje o bitku, sve to mi je nekako premalo, trebam nesto konkretnije, nesto opsirnije, iskreno ni sama ne znam sta trebam ali ko moze neka pomaze, tema je tu!!! unaprijed hvala

[Aage]

Koji su jedni od poznatijih svjetskih metafizičara?
I zanima me, uopće, koliko jedan metafizičar pridonese svijetu, i način na koji to čini, nekom teorijom...?

[Sigmund]

Aage kaže:

Koji su jedni od poznatijih svjetskih metafizičara?
I zanima me, uopće, koliko jedan metafizičar pridonese svijetu, i način na koji to čini, nekom teorijom...?

Možda bi ovi mogli znati odgovor:
http://www.internationalassociationo...hysicians.com/

[Astrolab]

Volim filozofiju, posebice onu antičku, dakle, volio bih ako mi netko može poslati pdf verziju neke knjige koja prati istu... No nekih malo manje poznatih autora... preferiram rimsku!
Hvalaa

[Sigmund]

Astrolab kaže:

Volim filozofiju, posebice onu antičku, dakle, volio bih ako mi netko može poslati pdf verziju neke knjige koja prati istu... No nekih malo manje poznatih autora... preferiram rimsku!
Hvalaa

Napiši što te točno zanima i pošalji mi e-mail adresu na PP, pa ću ti poslati.

[locksley42]

Jedno logičko pitanje: u kakvom su odnosu pojmovi svjetlo i tama (suprotnom, protuslovnom ili odnosnom)?

[Sigmund]

locksley42 kaže:

Jedno logičko pitanje: u kakvom su odnosu pojmovi svjetlo i tama (suprotnom, protuslovnom ili odnosnom)?

U odnosno oprečnom.

[adella530]

moze li pomoc pls. kako se analiticka filozofija razlikuje od lingvisticke, simbolicke logike, filozofije jezika itd.?

[NekaMarina]

moze li mi netko pomoci sa razumijevanjem simbolickog poretka kod lacana (pogotvo dio o realnom) i razliku između de saussureove dihotomije označenik/označitelj i lacanove oznacitelj/oznacenik? pisem rad vezan uz semiotiku pa me ovo zanima...

[Hummingbird12]

trebala bi mi pomoć u vezi Hegela i njegove države. Objašnjenje moraliteta , apstraktnog prava, običajnosti , građanskog društva i države . Pišem ispit kojeg stalno padam a ne znam zašto pa sam možda nešto propustio.

[Sigmund]

Hummingbird12 kaže:

trebala bi mi pomoć u vezi Hegela i njegove države. Objašnjenje moraliteta , apstraktnog prava, običajnosti , građanskog društva i države . Pišem ispit kojeg stalno padam a ne znam zašto pa sam možda nešto propustio.

Što hoćeš, da ti netko na forumu napiše skraćenu verziju Hegelove Filozofije prava u 5-6 rečenica, ili što?
Pokušaj s ovim:
http://www.scribd.com/doc/12795322/g...lozofije-prava

[Druid]

A baš to... Gledam i ne vjerujem.

[messi2]

Sad sam četvrti srednje i ove sam godine dobio filozofiju, ali kako nam je profesorica čudna ja pola toga što ona ispredaje uopće ne razumijem. Npr. ako bi netko mogao protumačiti ove tvrdnje:

Znanstveno praznovjerje, pseudo znanost pretpostavlja da je sloboda mogući objekt znanstvenog istraživanja (npr. psihologija).

Matematičke spoznaje neovisne su od realiteta. NJezini postulati su izvedeni iz mišljenja te stoga su ili nešto proizvoljno ili se mora postaviti neki apsolutni prag njihove istinitosti.

Ppojmovne pretpostavke znanosti su kauzalitet, beskonačnost i moralni relativizam. Svaki od ovih pojmova izlazi izvan granica znanosti jer nisu empirijske naravi.


I, na kraju:

Temeljni filozofski problemi uvijek ostaju. Oni se načelno mogu razriješiti ili logički kao tautologije ili empirijski kroz metode prirodnih znanosti.

Kako problemi i ostaju i mogu se razriješiti?

[dostojevska]

NekaMarina kaže:

moze li mi netko pomoci sa razumijevanjem simbolickog poretka kod lacana (pogotvo dio o realnom) i razliku između de saussureove dihotomije označenik/označitelj i lacanove oznacitelj/oznacenik? pisem rad vezan uz semiotiku pa me ovo zanima...

Lacan

Ulazak u simbolički poredak odvija se prvotno preko usvajanja jezika. Lacan bi rekao da subjekt „preuzima strukturu označitelja“, odnosno dijete nastoji sebe prikazati putem riječi i različitih lingvističkih konstrukcija.Za Lacana su ulazak u Simbolički poredak i ulazak u Edipov kompleks istovjetni. To je prijelaz iz „dijadnog“ odnosa u „trijadni“ odnos. Simbolički poredak nametnut je subjektu putem primarnog glavnog označitelja, kojeg Lacan naziva „Ime oca“. To nije konkretni otac nego otac kao simbolička funkcija koju on nosi u novonastalom trijadnom odnosu. Otac predstavlja Zakon, pravila, hijerarhiju i zabranu incesta. Njegovom pojavom dijete nužno počinje uviđati da je ono dio tek šireg obiteljskog i društvenog kruga.„Ime oca“ je primarno mjesto simboličke moći, koja je nužna za uspostavu subjekta. Funkcija „imena oca“ je dvostruka: zabranjujuća i produktivna – slično Foucaultovoj koncepciji moći.Ako se ovaj primarni označitelj ne uspostavi (Veliki Drugi) kao onaj koji strukturira subjekta jezika, tada njegovo mjesto zauzimaju imaginarne slike u obliku obmana i nastaje psihoza.

Podvrgavanjem simboličkom poretku dolazi do daljnjeg udaljavanja od “Realnog” jer označitelji stoje umjesto predmeta. Ovdje se ponovo javlja prohibitivno/produktivna dvojnost simboličkog poretka kroz jezik: podvrgavanje jest udaljavanje od Realnog, ali se time što nam „označitelji stoje umjesto predmeta“ – izbavljamo iz neugodnog položaja Swiftovih Liliputanaca (oni na leđima nose vreće pune predmeta što bi im mogli zatrebati u razgovoru, pa komuniciraju pokazivanjem predmeta).

Nadalje, dijete je iz „punog“, imaginarnog posjedovanja protjerano u „prazni“ svijet jezika. Umjesto iluzije posjedovanja stvari u njihovoj punini, dijete se kreće od označitelja do označitelja u beskrajnom lancu jezika. OTKUD TO KRETANJE? Ovo potencijalno beskrajno kretanje od označitelja do označitelja potiče NESVJESNA ŽUDNJA koja nastaje iz odsutnosti nečega što subjekt uporno nastoji nadomjestiti (a to je osjećaj jedinstva i sigurnosti).

Jedan označitelj podrazumijeva drugi, a ovaj naredni i tako u nedogled. Time više nema spokoja u jednom predmetu, nema smirenja jer nema konačnog značenja – dolazi do “žrtvovanja označenog”.

Ulaskom u simbolički poredak metaforički svijet zrcala ustupio je mjesto metonimijskom svijetu jezika. „Jezik je ono što ispražnjava biće u žudnju!“. No, mi i dalje zadržavamo sliku sebe kao jedinstva koja je iluzorna, a putem jezika nikada ne možemo postići to jedinstvo.

U procesu govora i pisanja subjekt iskaza i subjekt iskazivanja se naoko stapaju u neku vrstu približnog jedinstva. Mi ih ne razlikujemo dok govorimo ili pišemo – ali to je jedinstvo imaginarno.

Stvarna osoba nikada ne može potpuno predočiti sebe onim što govori. Nema znaka kojim bih mogao sumirati vlastito biće. Mogu se zamisliti kao nekakvo imaginarno jedinstvo, ali sam kao Realan uvijek odsutan – umjesto mene kao bića uvijek stoji riječ koja nikada nije primjerena meni.

Zamjenica “Ja” (kao prazan označitelj) stoji uvijek umjesto subjekta koji vječito izmiče, isklizava iz mreže svakog pojedinog djelića jezika. Stoga Lacan preinačuje Descartesovo „Mislim, dakle jesam“ u „NISAM ONDJE GDJE MISLIM, A MISLIM ONDJE GDJE NISAM“

DeSaussure

Jezik nije taj koji jednostavno odražava prirodu i stvarnost nego je arbitraran sustav označivanja. Jezik je taj koji proizvodi „učinak“ realnosti. Da bismo ideju o arbitrarnosti jezika pojasnili moramo se „vratiti“ na kraj 19. stoljeća i početak strukturalne lingvistike tj. do njenog začetnika Ferdinanda DeSaussure‐a.

Ovaj autor drži kako je osnovna jedinica jezika znak, koji se može zamisliti kao kružnica i podijeliti na dva dijela: na označitelja (zvučnu sliku ili riječ) i označeno (pojam na koji se označitelj odnosi, tj. njegovo značenje). Dakle, označitelji se prvenstveno odnose na pojmove a ne izravno na stvari. Po DeSaussure‐u, taj odnos između označitelja i označenog je arbitraran, što dokazuju različiti jezici koji koriste različite označitelje za isto označeno. Općenito, koja će se stvar kako nazivati stvar je dogovora tj. povijesnog procesa označivanja. No, riječ ne stječe svoje značenje time da se „prikači“ za svoj objekt (kao npr. bedž ili mrlja na repu mačke). Riječ nema nikakvu funkciju ako nije dio razlikovnog sustava. Tek onda kad se riječi postave u međusobni odnos razlikovanja s drugim riječima, tek tada dobijaju značenje.

[dostojevska]

NekaMarina kaže:

moze li mi netko pomoci sa razumijevanjem simbolickog poretka kod lacana (pogotvo dio o realnom) i razliku između de saussureove dihotomije označenik/označitelj i lacanove oznacitelj/oznacenik? pisem rad vezan uz semiotiku pa me ovo zanima...

Nadam se da ce ti napisano u prethodnom postu pomoci