Grijanje na pelet

[Honcherous]

Dakle, uglavnom vi koji imate Centrometal pelet set "toplo" ga preporučujete i zadovoljni ste sve u svemu ?

da li sam u pravu ?

[dxer]

mito&corup kaže:

Malo gledam na youtube ovo http://www.youtube.com/watch?v=AbDMITAMLio

Bi se to moglo iskoristit na peći centralnog grijanja da ispušni plinovi dodatno zagrijavaju vodu sistema?

I ja sam si već o tome razmišljao, da se tako nešto omota na dimovodnu cijev od peći do dimnjaka. E, sad pitanje kako riješiti moguće pregrijavanje tj. preveliku temperaturu, ali to se sigurno da riješiti termostatskim ventilima.

[drPD]

dep kaže:

Ajd da i ja rečem koju, kad je čovjek već mene pital:

1. Ko što Ramzay reče: fleksa u ruke. Moja je peć gusnata Buderusica. Veeeelika od 50kw. Ima dugačko ložište, pa je plamenik montiran direktno na vrata. Vrata imaju pante, pa tu nisam imao problema. Montirao sam jedan pelet set i na manju peć, ali sam tu napravio distanc da ga odmaknem malo od vrata (oko15cm mislim). Taj distanc treba izolirati, jer se inače zagrijava senzor na ulazu za pelete u plamenik, pa elektronika baca grešku.

2. grije se 110 kvadrata na granici Gorskog Kotara i Like. Inače grije još 110 kvadrata u prizemlju, ali je taj prostor trenutno negrijan. Tu je naravno i bojler od 100l.

E sad, dok je bilo toplije, oko 5-10 stupnjeva, u spremnik bi ubacio 15 vreća (rukotvorina). Peć tada nisam otvarao 7 dana. Pepela nije bilo puno - oko pol kante od jupola. Rešetka plamenika je bila puna dreka, ali se nije gasio. 15 vreća - 15 dana. Čišćenje...3min.

Sad kako je zazimilo, tih 15 vreća traje 10-tak dana i nisam ju cijelo vrijeme otvarao.

Stan je dobro izoliran 8cm fasada stiropor, pod 5cm, plafon 15-20cm vune, stolarija drvena ne bog zna kakva.

Ako je ovo komu pomoglo, a meni drago.
Živili
ps. ja sam cijevćicu za mjerenje podtlaka ložišta svezal u uzal i ostavio da visi.

OK, uzmem fleksu u ruke i s njom radim ...

Pretpostavljam da se nešto proširuje. Ima li nešto na youtubeu?

Trošim 8,3 l Lože na dan bez PTV. PTV dođe dodatnih 2 l. Ukupno 10 l lože.

To je 20 kg/dan peleta.
Peć je ferroli gusnata 46kW - dugačko ložište - pa isto može na vrata direktno.

[ivek-k]

johnden kaže:

Ja sam se malo zanimao za pripomoći grijanja kolektorima. odustao sam jer se ne isplati ak nemaš dobru pripremu. Prvo, trebaš cjevaste kolektore jer pločasti najesen i u proljeće neće davati dovoljno. Drugo, trebaš stvarno mali milion kolektora, ispod 6 cjevastih nemaš se što razgovarat za grijanje prostora, i treće, kako ćeš sve te kolektore hladit u ljedi kad bude +40 na suncu? Trebaš malo veći bazen samo da bi u ljeti sustav štitio od zakuhavanja.

S druge strane, ak ti neko to sve dobro posloži, investicija ti se brzo vrati, ali čuvaj se velikih fuš majstora koji znaju sve.

neznam o čemu pričaš ili nisi upučen ili je nekaj drugo. ramzay je pisao o krivulji vrenja vode s obzirom na pritisak. i ona je proporcionalna tj što je pritisak veči temperatura vrenja je viša.zato se i sistem solarne potpore tlači na 3bara i puni se solarnom tekućinom koja pri normalnim tlakom vrije na 200-220°c a dok se natlači na 3 bara temperatura vrenja je još i viša. s obzirom da pločasti kolektori dostižu tmax 180°c vakumski tmax 220-230°c a heat pipe cijevi t max 270-280°c znači da kod pravilnog instaliranog sistema netreba se bojati vrenja sistem. a kaj se tiče količine kolektora heat pipe kolektor 2x30 cijevi lani u veljači u SZ HR digao cas BS 500 kod temperature na -7 oko 14,30 na 85°c i isključio se

[Rijeka555]

ivek-k kaže:

neznam o čemu pričaš ili nisi upučen ili je nekaj drugo. ramzay je pisao o krivulji vrenja vode s obzirom na pritisak. i ona je proporcionalna tj što je pritisak veči temperatura vrenja je viša.zato se i sistem solarne potpore tlači na 3bara i puni se solarnom tekućinom koja pri normalnim tlakom vrije na 200-220°c a dok se natlači na 3 bara temperatura vrenja je još i viša. s obzirom da pločasti kolektori dostižu tmax 180°c vakumski tmax 220-230°c a heat pipe cijevi t max 270-280°c znači da kod pravilnog instaliranog sistema netreba se bojati vrenja sistem. a kaj se tiče količine kolektora heat pipe kolektor 2x30 cijevi lani u veljači u SZ HR digao cas BS 500 kod temperature na -7 oko 14,30 na 85°c i isključio se

Pozdrav,

Sve ovo vise pase na temi solarno ali...
Pri tlaku na koje tlacimo solarne sisteme (do cca 4 bar a ovisno o...) temperatura vrenja solarnog fluida (sto bi rekli "antifriza") je 120-150 ovisno tlaku (vise) i koncentraciji (manje).
Obzirom na temperature koje dostizu pojedine vrste kolektora (gore si naveo) U slucaju zastoja (nestanak struje, kvar pumpe, zastita instalacije, pregrijan spremnik) unutar kolektora DOLAZI do vrenja kad predje navedene temperature.
Zato i stavljamo ekspanzione a na sigurnjaku bi trebalo montirati crijevo koje ce fluid usmjeriti u kantu iz koje cemo poslije iznova natlaciti sistem.
Radom na stalnim temp iznad nekog x (ovisno o mediju) ili cescim kuhanjem dolazi do preranog "starenja" medija (antifriza) kojeg onda moramo promjeniti u manjem intervalu od preporucenog .
Dakle TREBA brinuti o rashladjivanju ljeti ako se sistem dimenzionira da zimi stalno daje dovoljno energije.
U cijelu ovu pricu ubaci podatak GDJE nam stoji sigurnjak u solarnim instalacijama (niiiiisko dole i daleko, predaleko od mjesta gdje je zakuhalo) i dodaj "nauk po Ramzayu" i njegovu pricu o gramu pare/litri vode i promisli gdje ce (i što ce) izaci iz cijevi na sigurnjaku.
Para neće .

Pozdrav

[davor1808]

ivek-k kaže:

neznam o čemu pričaš ili nisi upučen ili je nekaj drugo. ramzay je pisao o krivulji vrenja vode s obzirom na pritisak. i ona je proporcionalna tj što je pritisak veči temperatura vrenja je viša.zato se i sistem solarne potpore tlači na 3bara i puni se solarnom tekućinom koja pri normalnim tlakom vrije na 200-220°c a dok se natlači na 3 bara temperatura vrenja je još i viša. s obzirom da pločasti kolektori dostižu tmax 180°c vakumski tmax 220-230°c a heat pipe cijevi t max 270-280°c znači da kod pravilnog instaliranog sistema netreba se bojati vrenja sistem. a kaj se tiče količine kolektora heat pipe kolektor 2x30 cijevi lani u veljači u SZ HR digao cas BS 500 kod temperature na -7 oko 14,30 na 85°c i isključio se

Ideja je bila na spremnik ptv 100l i pufer 1000l staviti cijevi za cca 600l ili tako nešto

[ivek-k]

Rijeka555 kaže:

Pozdrav,

Sve ovo vise pase na temi solarno ali...
Pri tlaku na koje tlacimo solarne sisteme (do cca 4 bar a ovisno o...) temperatura vrenja solarnog fluida (sto bi rekli "antifriza") je 120-150 ovisno tlaku (vise) i koncentraciji (manje).
Obzirom na temperature koje dostizu pojedine vrste kolektora (gore si naveo) U slucaju zastoja (nestanak struje, kvar pumpe, zastita instalacije, pregrijan spremnik) unutar kolektora DOLAZI do vrenja kad predje navedene temperature.
Zato i stavljamo ekspanzione a na sigurnjaku bi trebalo montirati crijevo koje ce fluid usmjeriti u kantu iz koje cemo poslije iznova natlaciti sistem.
Radom na stalnim temp iznad nekog x (ovisno o mediju) ili cescim kuhanjem dolazi do preranog "starenja" medija (antifriza) kojeg onda moramo promjeniti u manjem intervalu od preporucenog .
Dakle TREBA brinuti o rashladjivanju ljeti ako se sistem dimenzionira da zimi stalno daje dovoljno energije.
U cijelu ovu pricu ubaci podatak GDJE nam stoji sigurnjak u solarnim instalacijama (niiiiisko dole i daleko, predaleko od mjesta gdje je zakuhalo) i dodaj "nauk po Ramzayu" i njegovu pricu o gramu pare/litri vode i promisli gdje ce (i što ce) izaci iz cijevi na sigurnjaku.
Para neće .

Pozdrav

zbog toga što si sam naveo u solarni sistem ne stavljamo glikol(antifriz) zbog niske temperature vrenja već solarnu tekučinu kod koje je temperatura vrenja puno veča. i tu još dolazi do izražaja heat pipe cijevi jer kad dolazi do pregrijavanja ispari mala količina tekučine cca 2-3 decilitra max dok kod kolektora isteče i prek litre. a kaj se tiče zastoja po ljeti je to gotovo svaki dan jer solarna regulacija ovisno o zadanoj Tmax isključuje regulaciju kad temperatura u spremniku prelazi Tmax. sad neke regulacije imaju opciju cirkulacije svakih 15 min bez obzira na temperaturu u spremniku ali samo toliko da tekućina procirkulira da nebi došlo do vrenja. za veču sigurnost možete na solarni lončić montirati bakrenu cijev da isparanje iz sistema prebacite u posudu kao kod pećenja rakije samo u tom slučaju mora biti otvoren ventil ispod lončiča

[Rijeka555]

ivek-k kaže:

zbog toga što si sam naveo u solarni sistem ne stavljamo glikol(antifriz) zbog niske temperature vrenja već solarnu tekučinu kod koje je temperatura vrenja puno veča. i tu još dolazi do izražaja heat pipe cijevi jer kad dolazi do pregrijavanja ispari mala količina tekučine cca 2-3 decilitra max dok kod kolektora isteče i prek litre. a kaj se tiče zastoja po ljeti je to gotovo svaki dan jer solarna regulacija ovisno o zadanoj Tmax isključuje regulaciju kad temperatura u spremniku prelazi Tmax. sad neke regulacije imaju opciju cirkulacije svakih 15 min bez obzira na temperaturu u spremniku ali samo toliko da tekućina procirkulira da nebi došlo do vrenja. za veču sigurnost možete na solarni lončić montirati bakrenu cijev da isparanje iz sistema prebacite u posudu kao kod pećenja rakije samo u tom slučaju mora biti otvoren ventil ispod lončiča

Pozdrav,

baci oko na karakteristike solarnih setova od ovih najvećih što se nude kod nas (nebitno ime ili marka). To što netko to naziva solarna tekućina, solar fluid, solarni medij, ili antifriz ti je isti qratz. Antifriz zato jer NE SMRZAVA na 0 i jer nije VODA. A svi osim povećane točke vreliša imaju i sniženu temperaturu smrzavanja.
Ali manimo se mi ćorava posla i vratimo priču na početak....
Moj sistem nije NITI JEDNOM a kamoli SVAKI ljetni dan otišao u zastoj zbog dostignute max temperature.. Zašto ? Jer ima rješeno hlađenje. Kad napuni 300 l otvara mu se mogućnost da se igra sa spremnikom od 800 litara.
Priča s početka dalje ide ovako. AKO IMAŠ sistem dimenzioniran da ti PREKO ZIME daje dovoljno tople vode IMAŠ problem ljeti AKO ne rješiš hlađenje na bilo koji način a vezano s brojem kolektora. Da bi zimi imao nonstop tople vode na raspolaganju moraš imati pun qratz kolektora a TADA imaš problem ljeti. USporedi samo vremensko trajanje osunčenja ljetni dan/zimski dan a ne uzmi u obzir kut. Imaš više nego duplo energije samo zbog dužine dana. Ponavljam: ako želiš imati dovoljno vode za grijanje zimi MORAŠ naći način da hladiš ta polja ljeti (bazen, ogromni spremnik, ispuštanje vode, zasjenjivanje ali MORAŠ). Uzdati se u programirani zastoj i tobožnje ne vrenje je suludo i nemoguće. Uostalom ebena pumpa štiti samu sebe preko elektronike i neće se aktivirati ako je izmjerena temperatura za njen gušt previsoka. A tada si upao u zatvorenu petlju. I naxebao....

pozdrav

[ivek-k]

Rijeka555 kaže:

Pozdrav,

baci oko na karakteristike solarnih setova od ovih najvećih što se nude kod nas (nebitno ime ili marka). To što netko to naziva solarna tekućina, solar fluid, solarni medij, ili antifriz ti je isti qratz. Antifriz zato jer NE SMRZAVA na 0 i jer nije VODA. A svi osim povećane točke vreliša imaju i sniženu temperaturu smrzavanja.
Ali manimo se mi ćorava posla i vratimo priču na početak....
Moj sistem nije NITI JEDNOM a kamoli SVAKI ljetni dan otišao u zastoj zbog dostignute max temperature.. Zašto ? Jer ima rješeno hlađenje. Kad napuni 300 l otvara mu se mogućnost da se igra sa spremnikom od 800 litara.
Priča s početka dalje ide ovako. AKO IMAŠ sistem dimenzioniran da ti PREKO ZIME daje dovoljno tople vode IMAŠ problem ljeti AKO ne rješiš hlađenje na bilo koji način a vezano s brojem kolektora. Da bi zimi imao nonstop tople vode na raspolaganju moraš imati pun qratz kolektora a TADA imaš problem ljeti. USporedi samo vremensko trajanje osunčenja ljetni dan/zimski dan a ne uzmi u obzir kut. Imaš više nego duplo energije samo zbog dužine dana. Ponavljam: ako želiš imati dovoljno vode za grijanje zimi MORAŠ naći način da hladiš ta polja ljeti (bazen, ogromni spremnik, ispuštanje vode, zasjenjivanje ali MORAŠ). Uzdati se u programirani zastoj i tobožnje ne vrenje je suludo i nemoguće. Uostalom ebena pumpa štiti samu sebe preko elektronike i neće se aktivirati ako je izmjerena temperatura za njen gušt previsoka. A tada si upao u zatvorenu petlju. I naxebao....

pozdrav

e sad trebam ja malu pomoć u podrumu imam peć na drva, sad bi instaliral još jednu sa plamenikom na piljevinu, ali nebi želio zatvarati ventile u slučaju da me nema kod kuće da si djeca mogu nakuriti. pitanje dali peći spoiti u paralelu ili u seriju s obzirom da u oba slučaja voda cirkulira kroz obje peći HVALA

[ramzay]

https://www.forum.hr/showthread.php?t=171564&page=524

Tu sam nešto pisao o solaru u našim Turopoljskim uvjetima

[Rijeka555]

ivek-k kaže:

e sad trebam ja malu pomoć u podrumu imam peć na drva, sad bi instaliral još jednu sa plamenikom na piljevinu, ali nebi želio zatvarati ventile u slučaju da me nema kod kuće da si djeca mogu nakuriti. pitanje dali peći spoiti u paralelu ili u seriju s obzirom da u oba slučaja voda cirkulira kroz obje peći HVALA

Pozdrav,

Kod mene je naftarica backup za gornji kat. U prizemlju peleti s odvojenim krugovima za priz/kat , solarom, spremnikom stv i spremnikom topline. Peci paralela odvojene nepovratnim da mi nafta ne grije solarno kad punici zazimi .

Poz

[dep]

ramzay kaže:

Kako to onda radi , ta cjevćica mjeri tlak u ložištu ( dva tlaka ) i ako je donji premal kontroler smatra da su vrata otvorena , a ako je prevelik smatra da je upala cigla u dimnjak i u oba slučaja se plamenik gasi , ili ?????

Ja sam kontroler poslal na gemišt

[dep]

drPD kaže:

OK, uzmem fleksu u ruke i s njom radim ...

Pretpostavljam da se nešto proširuje. Ima li nešto na youtubeu?

Trošim 8,3 l Lože na dan bez PTV. PTV dođe dodatnih 2 l. Ukupno 10 l lože.

To je 20 kg/dan peleta.
Peć je ferroli gusnata 46kW - dugačko ložište - pa isto može na vrata direktno.

Za CM-ov pelet set koji ja imam potrebno je prorezati kvadratni otvor prema veličini prirubnice na plameniku. Znači, prvo nabaviš plamenik i onda odmjeriš koliki ti točno otvor treba. Kad to napraviš jednostavno sa četiri vijka pričvrstiš plamenik na vrata. Staviš elektroniku na peć, sonde poguraš u za to predviđenu rupu na peći, postaviš prekidač na vrata i spojiš struju.
Ako već nisi kupio pelet set, imaš nekih koje je moguće postaviti u postojeći otvor od uljnog plamenika, ali ne znam koji je to točno model.

Ako hoćeš mogu ti poslikat...
Ako si imalo spretan s alatom neće ti biti nikakav problem. Barem mislim tako.

[Lee Champa]

dxer kaže:

I ja sam si već o tome razmišljao, da se tako nešto omota na dimovodnu cijev od peći do dimnjaka. E, sad pitanje kako riješiti moguće pregrijavanje tj. preveliku temperaturu, ali to se sigurno da riješiti termostatskim ventilima.

Nema od toga velike koristi, ako misliš samo omotati cijev
Dodirna površina je vrlo mala-zanemariva!
Trebao bi omotati cijev na dimnjaču i sve to omotati plaštem i zabrtviti u koji treba uliti, npr transformatorsko ulje ili vodu

[ivek-k]

Rijeka555 kaže:

Pozdrav,

Kod mene je naftarica backup za gornji kat. U prizemlju peleti s odvojenim krugovima za priz/kat , solarom, spremnikom stv i spremnikom topline. Peci paralela odvojene nepovratnim da mi nafta ne grije solarno kad punici zazimi .

Poz

malo mo je problem spojiti u paralelu jer je majstor pre 20 godina tak spojil da je toplu vodu digel iz peći odmah u plafon a nema razmaka da tu spojim cijev. pitanje dali neko ima iskustva kaj se događa ako peć spojim u seriji. nema veze da se grije jedna peć drugom

[ramzay]

ivek-k kaže:

malo mo je problem spojiti u paralelu jer je majstor pre 20 godina tak spojil da je toplu vodu digel iz peći odmah u plafon a nema razmaka da tu spojim cijev. pitanje dali neko ima iskustva kaj se događa ako peć spojim u seriji. nema veze da se grije jedna peć drugom

Nebi trebalo biti problema ako se jedna peć grije sa drugom , s tim da moraš računati na povećane toplinske gubitke , jer ona grijana peć kroz svoju izolaciju grije prostor u kom se nalazi , a strujanjem kroz dimnjak grije dvorište.

[skyman]

Najjednostavnije peći u paralelu, četri ventila. Dva odvrnuta, dva zavrnuta-jedna peć u funkciji...dva zavrnuta, dva odvrnuta-druga peć u funkciji. Puno bolje nego u seriju radi očitih razloga, nedostatak je jedino što moraš okrenut ručice kad želiš određenu peć...ili dva troputna miš ventila, onda samo trebaš okrenut dva mala kotačića na jednu ili drugu stranu. Ako je to problem, dva troputna miš ventila i akutatori na miš ventilima, i onda iskemijaš jednostavno u kući da s pritiskom na gumb je jedna peć u funkciji ili druga.

Ili još napredniji sustav, dva termostata u seriji s termostatskim relejom na dva akutatora i miš ventila, tajmer za početno paljenje, eventualno foto-ćelija ako je peć na drva u igri i "eto" automatiziranog sustava s dvije peći.

[dadoposušje]

drPD kaže:

OK, uzmem fleksu u ruke i s njom radim ...

Pretpostavljam da se nešto proširuje. Ima li nešto na youtubeu?

Trošim 8,3 l Lože na dan bez PTV. PTV dođe dodatnih 2 l. Ukupno 10 l lože.

To je 20 kg/dan peleta.
Peć je ferroli gusnata 46kW - dugačko ložište - pa isto može na vrata direktno.

Okani se čoravih posla za preuredjenjem tih peći za pelete,nije moguče kvalitetno grijanje i čišćenje od pepela i katrana i nadlage na gusto rasporedjeno komore iznad lozišta,jedva uski kanali u komori,što ne paše grijanjem peletom ,inače imam Ferroli GGN 80 za lož grijanje,kojom trošim 25 lit lož ulja dnevno ,volumenom duplo manji od lozišta EKO CK P 60-90,kojim sada trošim 4 vreče peleta dnevno,a ostaje oko 5-6 kg peleta svakih potrošenim 420 kg peleta tjednim čišćenjem unutar kotla i pepeljara,i svakodnevnim čišćenjem rešetke od šljake.Za vaš slučaj,još gori ,neče biti potrošnja 20kg'dan,več 25-30,zbog zapušavanja pepelom i katrana po zidovima kroz komore i lozišta i više potrošnje peleta zbog kvaliteta ,to ja tvrdim kroz iskustva radom s kotlom,najbolje je ugraditi original Kotao FERROLI SFL S PELET-SET SUN P 12 ili drugi kotao za pelet CENTROMETAL ZA PELET,uvodeći paralelno spajanje u sistem grijanje i zatvaranja ventila od 2 ,tim manje brige za lakše čišćenje pepela,i moguće uključenje lož grijanje u slušaju blagih vremena po potrebi,kao kod me.

[stmat]

drPD kaže:

OK, uzmem fleksu u ruke i s njom radim ...

Pretpostavljam da se nešto proširuje. Ima li nešto na youtubeu?

Trošim 8,3 l Lože na dan bez PTV. PTV dođe dodatnih 2 l. Ukupno 10 l lože.

To je 20 kg/dan peleta.
Peć je ferroli gusnata 46kW - dugačko ložište - pa isto može na vrata direktno.

imaš i ferroli plamenik na pelet,

mislim da je do sad ugrađeno u hr pola CM pola ferroli plamenika.

[ramzay]

stmat kaže:

imaš i ferroli plamenik na pelet,

mislim da je do sad ugrađeno u hr pola CM pola ferroli plamenika.

Ja ne znam za trećeg