Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
21.11.2017., 15:34
|
#9661
|
TiTo
Registracija: Mar 2017.
Postova: 122
|
San je upravo postao java, šteta samo što je taj san bio kao da je izaša iz samoga horor filma :<
__________________
Osjećam se dva dana mlađi.
|
|
|
21.11.2017., 18:55
|
#9662
|
James Marshall Tito
Registracija: May 2009.
Lokacija: all along the watchtower
Postova: 33,088
|
Quote:
mauzer kaže:
San je upravo postao java, šteta samo što je taj san bio kao da je izaša iz samoga horor filma :<
|
I kakve to, kurac, veze ima s konjskim trkama?
__________________
I nerođena djeca su pederi!
|
|
|
21.11.2017., 21:10
|
#9663
|
Nescio sed fieri sentio
Registracija: Feb 2008.
Postova: 354
|
Quote:
Shain kaže:
Skok piše da se počmem, počimati, načimati, začimati govori pretežno u "zapadnim dijelovima", a zapadna je varijanta današnji hrvatski jezik. Odatle i riječ počimalja (djevojka koja u zboru počinje s pjevanjem).
Profesorica se zgražala kada bi tko napisao počam ili počamši ("planine se protežu počam od Broda sve do Požege", " počamši od 18. stoljeća" ...). Morali smo pisati počev ili počevši.
Mnogo je znala, ali je za počam rekla: "Ne znam kakav je to oblik. To nije ništa."
Sad vidim kod Skoka da se /m/ u počam javilo analogijom prema počmem, a nastalo je od "počan" (arhaični "particip preterita" od početi).
Kad Katičić upotrebljava počimati, trebao bi dosljedno pisati i počmem, počmeš, počam, počamši.
|
Nije odgovor na pitanje, nego neko moje razmišljanje. Uglavnom, ovako bih nekako postavio stvari. Najprije treba razlikovati ove nesvršene/svršene skupine:
1. skupina: prasl. *čęti (značenje lat. agere)
póčinjati (počimati?), početi
náčinjati (načimati?), načeti
2. skupina: hr. čin (značenje lat. facere)
počínjati počiniti
načínjati načiniti
Za prvu skupinu je karakteristično spomenuto m; ne znam je li to nekakav sufiks ili jednostavno analogija prema imati - imam, počimati - počimam.
Nagradno pitanje:
Što s počivati, počinuti?
|
|
|
23.11.2017., 11:26
|
#9664
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,113
|
Jedan si od kod nas malobrojnih koji obraćaju pažnju na akcente i kojima nije isto pòčinjati (započinjati) i počínjati (činiti, raditi).
Što se tiče počimati - kad kod istaknutog autora naiđem na neobičnu riječ, pročačkam da vidim o čemu se radi.
Katičić uzima riječ počimati, a ne počinjati, jer je (bila) govorno frekventnija u hrvatskim krajevima, iako je već stotinjak godina normativci pokušavaju eliminirati. Čak u Ciprinu i Klaićevu pravopisu piše:
- počinjati, počinjem, počinjući ( ne počimati...).
Quote:
fsdance kaže:
prasl. *čęti (značenje lat. agere)
|
U prezentu je od staroga počьnǫ nastalo počnem. U korijenu nema /m/, a nema ni fonološkog razloga da /n/ prijeđe u /m/ pa su normativci izabrali oblike počnem, počinjem < počinem, a ne počmem, počimam.
Počmem je po analogiji prema otmem, uzmem, nadmem.
|
|
|
07.01.2018., 10:28
|
#9665
|
Perverzni djevac
Registracija: Mar 2007.
Lokacija: Strawberry Fields / Penny Lane
Postova: 9,149
|
Jedan zanimljiv tekst o jezicnim navikama / razlikama izmedju Sjevera i Juga.
Quote:
U sjeni još jednog vječnog nogometnog derbija sjetio sam se događaja otprije desetak godina. Studentici iz Splita, dan prije utakmice prišla je grupica mladića, navijača Dinama, postavivši joj banalno pitanje: “Koliko je sati?”. Ona je naivno odgovorila onako kako joj je bilo prirodno – da je šest i po.
Uslijedile su psovke, uvrede, a pao je i pokoji udarac, jer je „tovarka“, a oni su „pravi zagrebački dečki“ i znaju da se u Zagrebu kaže samo „pola sedam“.
Frtalji i trifrtalji
Svatko tko se doseli u Zagreb iz južnijih krajeva ubrzo shvati logiku polovice sata. Umjesto „prethodni sat + i po(l)“ u Zagrebu i drugim sjevernim krajevima kaže se „pola + sljedeći sat“. Ali kad se krene u manje odsječke (tj. frtalje) mnogi ni nakon desetljećâ provedenih ovdje ne proniknu u potpunosti u tu logiku. Etimološki, stvar je prilično jasna: frtalj dolazi od njemačkoga „viertel“, tj. „četvrt“. Premda može značiti i gradsku četvrt (stari Zagrepčani znaju reći da netko „živi v našem frtalju“), češća je njegova vremenska upotreba. Dakle, „frtalj sedam“ možemo na hrvatski prevesti kao „četvrt sedam“ i stvari bi trebale postati jasne (četvrt je polovica polovice, pola od 30 minuta je 15 minuta, dakle 6:15). Ili?
Iz nekog razloga, mnogi će „frtalj/četvrt sedam“ shvatiti kao 6:45. Dugo vremena mi je izmicala ta logika, sve dok nisam shvatio osnovnu pogrešnu premisu koja stoji u pozadini. Premda s „pola sedam“ naizgled nema nikakvih praktičnih poteškoća, ta je sintagma zapravo dvoznačna. Oni koji „frtalj sedam“ shvaćaju kao 6:45 odabiru drugačije shvaćanje od nas ostalih. Za njih sintagma „pola sedam“ ima značenje „pola (sata do) sedam“ pa je onda sasvim jasno i da „frtalj sedam“ vide kao „četvrt (sata do) sedam“. I eto nam 6:45.
Romanski i germanski sustav gledanja na sat
Ukratko, dok u južnom dijelu Hrvatske vrijedi romanski sustav gledanja na sat, gdje se do polovice sata referira na prethodni (6:20 = šest i dvadeset), a nakon polovice na sljedeći (6:40 = dvadeset do sedam), u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sustav je preuzet iz njemačkoga, gdje se, čim prođe puni sat, on zanemaruje i pogled upravlja prema idućem. U praksi se to ipak svodi na 4 glavne referentne točke, jer bi ipak bilo previše upotrebljavati na primjer „zehcl sedam“ za 6:10. To se rješava mnogo praktičnijim „pet do frtalj 7“. 🙂
Nažalost, sistem postaje sve manje transparentan i napretkom tehnike, budući da je prilagođen analognim satovima. No, sada kada znate algoritam, više vam se ne bi smjeli dogoditi upitnici nad glavom kad vam frend veli da je čvenk u „pet do trifrtalj 10“. Ako su purgeri na moru skužili da je to „deset manje dvadeset“ (-10?), sjest će to i vama. Za svaki slučaj, pohranite si ovaj tekst u bookmarke.
https://anwa.com.hr/2013/12/04/frtal...nanju-vremena/
|
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...
|
|
|
09.01.2018., 22:47
|
#9666
|
Nescio sed fieri sentio
Registracija: Feb 2008.
Postova: 354
|
Quote:
FeetF1 kaže:
Jedan zanimljiv tekst o jezicnim navikama / razlikama izmedju Sjevera i Juga.
|
Zanimljiv tekst, ali (kako i piše u komentarima) objašnjenje o nedekliniranju brojeva ne stoji, to se odnosi samo na glavne brojeve, ne na redne. Riječ je o doslovnom prijevodu s njemačkog.
|
|
|
27.01.2018., 10:48
|
#9667
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,113
|
Od srh (bockanje ispod kože) genitiv je množine srha, a ne srsa.
Piše Josip Tabak ovako: "Ipak su je srsili probojni srsi čulnosti, drukčiji, oštriji, strašniji od srsa nježnosti..."
Zadrijemao je. Kao da je napisao "od orasa", "od siromasa".
|
|
|
04.02.2018., 19:49
|
#9668
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,084
|
Quote:
Shain kaže:
Od srh (bockanje ispod kože) genitiv je množine srha, a ne srsa.
Piše Josip Tabak ovako: "Ipak su je srsili probojni srsi čulnosti, drukčiji, oštriji, strašniji od srsa nježnosti..."
Zadrijemao je. Kao da je napisao "od orasa", "od siromasa".
|
Nije zadrijemao, nego se ne drži pravila kao pijan plota. Igra se jezikom, oponaša englesku aliteraciju: ... yet pierced again with piercing thrills of sensuality, different, sharper, more terrible than the thrills of tenderness. Uostalom, ako u Vjesniku iz 2006. imamo srse... Ukratko, Tabaku ne pakovati! Njemu se možemo i ti i ja samo diviti - znao je o hrvatskome, a o drugim jezicima da i ne govorimo, više nego ti i ja zajedno. Pa da nas se još i stotinu okupi.
|
|
|
05.02.2018., 11:10
|
#9669
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,113
|
Quote:
MmeTipfeler kaže:
Nije zadrijemao, nego se ne drži pravila kao pijan plota. Igra se jezikom, oponaša englesku aliteraciju: ... yet pierced again with piercing thrills of sensuality, different, sharper, more terrible than the thrills of tenderness.
|
Vidim da detaljno pamtiš školsku lektiru.
Uživanje je čitati Tabaka. Upravo sam se zato trgnuo kad sam vidio "srsa". Ako je to fonostilem, jednim slovcem minimalno je dobio, a na gramatici je izgubio. Skuplja pita nego tepsija.
|
|
|
05.02.2018., 16:10
|
#9670
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,084
|
Quote:
Shain kaže:
Vidim da detaljno pamtiš školsku lektiru.
|
Školsku lektiru? Pa nisam to čitala kao školsku lektiru.
Quote:
Uživanje je čitati Tabaka. Upravo sam se zato trgnuo kad sam vidio "srsa". Ako je to fonostilem, jednim slovcem minimalno je dobio, a na gramatici je izgubio. Skuplja pita nego tepsija.
|
Dobio je puno, samo to ne umije svatko cijeniti, a pogotovo nije zaslužio da ga se stavlja na temu o nepismenosti. Na Čašici bi, recimo, isto tako sasvim dobro funkcionirao.
|
|
|
05.02.2018., 18:10
|
#9671
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,113
|
Quote:
MmeTipfeler kaže:
a pogotovo nije zaslužio da ga se stavlja na temu o nepismenosti. Na Čašici bi, recimo, isto tako sasvim dobro funkcionirao.
|
Njegov će lik i djelo to izdržati. Caesar non supra grammaticos.
|
|
|
05.02.2018., 20:46
|
#9672
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,084
|
Quote:
Shain kaže:
Njegov će lik i djelo to izdržati. Caesar non supra grammaticos.
|
Hoće, dakako. Takvih kao što je bio on ne uspijevaju se dotaknuti pikzibneri. Svejedno, pretpostavljam da ti je poznata i ona ne sutor ultra crepidam. Prevodilac je umjetnik. Gramatička cjepidlaka uvijek ostaje obrtnik.
|
|
|
18.03.2018., 15:28
|
#9673
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2009.
Postova: 333
|
Je li pridjev znanstven nastao nekom ludom srećom iz znanosti ili je preuzet takav? Nekako mi se puno vjerojatnijim čini forma znanosni ako bi bio tvoren od znanosti.
Također, se može netko sjetiti primjera u kojem se ubacuje nepostojano a u pridjev tvoren od neke ženske imenice kao što je stranački od stranka? Isto tako ima li razloga da nije strankovni? Čini se nekako normalnijim, kao i banka-bankovni.
|
|
|
21.03.2018., 11:21
|
#9674
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,113
|
Quote:
tupavi kaže:
Je li pridjev znanstven nastao nekom ludom srećom iz znanosti ili je preuzet takav? Nekako mi se puno vjerojatnijim čini forma znanosni ako bi bio tvoren od znanosti.
Također, može li se netko sjetiti primjera u kojem se ubacuje nepostojano a u pridjev tvoren od neke ženske imenice kao što je stranački od stranka?
Isto tako ima li razloga da nije strankovni? Čini se nekako normalnijim, kao i banka-bankovni.
|
U našim starim rječnicima zabilježena je riječ znanstvo i od nje je poteklo znanstveni.
*Znanosno i *strankovno tvorbeno su moguće, ali se nisu ostvarile.
Evo ti nekoliko primjera kao stranka - stranački: djevojka - djevojački, Cerna - ceranski. Od tuđica: katedra - katedarski, šifra, šifarski.
|
|
|
28.04.2018., 00:26
|
#9675
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2008.
Postova: 4,273
|
je li riječ ''najprijateljskiji'' ispravna tj. koristi li se?
Na engleskom je to u kontekstu domestikacije životinja gdje se kaže ''the friendliest animals survive'' što obuhvaća i značenje prijateljstva, tolerancije pa čak i slatkog izgleda.
Dakle, zašto ne bi moglo biti prijateljsko ponašanje, pa se netko ponaša prijateljskije od nekog drugog, a netko najprijateljskije? A opet, komparativ i superlativ zvuče pomalo čudno. I ne samo da zvuče - meni i u značenju predstavljaju problem.
|
|
|
28.04.2018., 08:21
|
#9676
|
Četvrti Storuki
Registracija: May 2009.
Lokacija: Tartar, gdje drugdje?
Postova: 13,606
|
Imaš i superlativa poput "najhrvatskiji", koji također nisu osobito smisleni, logični, pravilni... - pa su svejedno u upotrebi. Izražajni razlozi, što ćeš. Toleriraju se ako su značenjski jasni, a pridonose i stilskoj obilježenosti, što autorima nije nebitno.
__________________
What the heck, Hek?!
|
|
|
28.04.2018., 09:54
|
#9677
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2008.
Postova: 4,273
|
Hm da. Znači, stvar izbora.
Hvala
|
|
|
09.05.2018., 19:52
|
#9678
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,084
|
Quote:
Flokithedog kaže:
Hm da. Znači, stvar izbora.
Hvala
|
Ne samo stvar izbora, nego i stvar značenja. Prema pravilu, kompariraju se samo opisni pridjevi, a prijateljski to nije. U principu. Često se, iz čiste lijenosti, upotrebljava u informatičkim tekstovima, primjerice, prijateljska aplikacija ( friendly application, a moglo bi se isto tako reći i 'jednostavna aplikacija'. Pizdariju kao što je 'najhrvatskiji', koju spominje Hekatonhir, smatram, a vjerujem da je i on smatra, zajebancijom na račun naše stvarnosti. Ne bi bilo na odmet da si navela kontekst, no u svakome slučaju postoji cijeli niz sinonima - naklonjen, prisan, srdačan, iskren, sklon, naklonjen, ljubazan... A svi se mogu komparirati.
|
|
|
09.05.2018., 20:19
|
#9679
|
Četvrti Storuki
Registracija: May 2009.
Lokacija: Tartar, gdje drugdje?
Postova: 13,606
|
Quote:
MmeTipfeler kaže:
Pizdariju kao što je 'najhrvatskiji', koju spominje Hekatonhir, smatram, a vjerujem da je i on smatra, zajebancijom na račun naše stvarnosti.
|
Načelno, da. Smatram je zajebancijom i na račun jezika, kad smo već kod toga. Ali ne diram je, stilizaciju teksta uglavnom prepuštam autoru. Kamo bismo dospjeli kad bismo svi pisali i govorili jednako, nikamo.
__________________
What the heck, Hek?!
|
|
|
09.05.2018., 21:55
|
#9680
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,084
|
Quote:
Hekatonhir kaže:
Načelno, da. Smatram je zajebancijom i na račun jezika, kad smo već kod toga. Ali ne diram je, stilizaciju teksta uglavnom prepuštam autoru. Kamo bismo dospjeli kad bismo svi pisali i govorili jednako, nikamo.
|
Slažem se, dakako. Samo što neki autori vrlo široko shvaćaju pojam 'stilizacija'. Svejedno.
Flokithedog zanimaju tekstovi vezani uz životinje, kućne ljubimce, konkretnije - pse. Njezin primjer the friendliest animals survive nipošto ne bih na hrvatskome izrazila kao "najprijateljskije životinje". Možda, najpitomije. Najmanje neprijateljski nastrojene ili raspoložene. Ukratko, preživljavaju ili opstaju životinje koje s ljudma imaju najmanje problema. Životinje koje ljudi u najmanjoj mjeri shvaćaju kao neprijatelja. Ili kao hranu.
No to već zahtijeva odmak od predloška.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:18.
|
|
|
|