Osim toga kad smo vec kod jezika,hrvatski knjizevni jezik bi trebao biti onakav kakvim se danas govori u Gradiscu.U tom govoru zastupljena je i dalmatinska ikavica,ter mnogo staroslavenskih rijeci danas iscezlih u nasem svakidasnjem govoru.Gradiscansko govoranje je riznica starohrvatskih rijeci ter izraza,i zalostno je sto smo slijepo slidili ideju da se nas knjizevni jezik priblizi srpskom.To je bila velika pogriska....
Evo malo gradiscanskog govora,jezik je prelijep,tako milozvucan i poseban:
Vlašić kritizira neuspjeh jezične ofenzive
Govorač Zelenih za naobrazbu, poslanik Joško Vlašić kritizira pred svim, da one dvojezične općine, ke nimaju zaposleno dvojezične čuvarničarke, na kraj dvih ljet moraju same nositi stroške asistenc-čuvarničarkov.
Polag Vlašića je jedan uzrok tomu, da pred oko 20 ljeti općine nisu zaposlile dvojezične čuvarničarke.
Skupno rješenje sa Savezom
Čuvarnica da je prvi korak u izobrazbi dice u Austriji. Izobrazba bi morala biti besplatna, uopće ako se potribuje odgoj u materinskom jeziku, tako Vlašić dalje.
Plaćanje čuvarničarkov da nije temeljna zadaća općin, Savez bi se u ovom pitanju morao uplesti, potribuje Vlašić.
Zeleni potribuju rješenje uloge Savjeta
Samo još pet dan je do izborov u Narodni tanač. U Gradišću se natiče osam strankov, ke dijelom imaju hrvatske kandidate.
Ča ovi kandidati velu o svojem programu u pogledu na narodne grupe, to ćemo predstaviti u dojdući dani.
Teme Austrijskoga Konventa realizirati
Kod Zelenih poslanica Terezija Stojšić jur 16 ljet dugo sidi u parlamentu, med drugim i u funkciji govoračice za manjine .
Ona potribuje da se rješu teme, ke su diskutirali pri Austrijskom Konventu kot na primjer realiziranje kolektivne tužbe, to znači da organizacije narodnih grup moru tružiti manjinska prava.
Subvencije zakonski osigurati
Nadalje kani Terezija Stojšić rješiti pitanje seoskih tablov, i to ne samo u Koruškoj nego i u Gradišću.
Daljnje potribovanje je zapis subvencijov za narodne grupe u zakon, kot i rješenje uloge Savjeta za narodne grupe.
Podupirati manjinske jezike
Polag Terezije Stojšić bi naime bilo potribno da Savjet bude jače prezentan u javnosti.
Zvana toga potribuje govoračica za manjine, da se modernizira manjinski školski zakon. Moderniji zakon da je potriban, pokidob da dandanas jeziki igraju sve važniju ulogu.
Počela kampanja cukroške
U Gradišću se je čer počela kampanja cukroške. Oko 800 seljakov ima ljetos na skoro 4000 hektarov posadjeno cukrošku. Urodja će ljetos biti za oko 20 procentov manja nego lani.
Ali zato je nešto viši udio cukora, veli potpredsjednik gradišćanskih cukroškarov, Štefan Karall iz Velikoga Borištofa.
Dvi fabrike predjelaju cukroške
Ljetošnja kampanja cukroške će vjerojatno biti s oko 90 do 100 dan duža neg lani, ar je Agrana po završetku lanjske kampanje zatvorila svoju fabriku cukora u Hohenau-u. To znači, da ćedu i skladišća cukroške u seli znamda biti brže puna i da ćedu se polaglje spraznjevati, sumlja Karall.
Oko 90 procentov gradišćanske cukroške se otprimi u tvornicu cukora u Leopoldsdorf, manji dio u Tulln, ovako Karall.
On i pozdravlja ujedinanje med cukroškari, Agranom i Austrijanskimi saveznimi željeznicami ÖBB o transportu cukroške iz južnoga Gradišća, naime da će se ona nadalje vlakom transportirati iz južnoga Gradišća, a ne teretnjaki.
Obrazi hrvatskih TV-emisijov
ORF Gradišće redovito emitira dva televizijske programe za Gradišćanske Hrvate: svaku nedilju "Dobar dan Hrvati", a četirekrat u ljetu većjezični magazin "Servus Szia Zdravo Del tuha". Emisije prezentira trojka hrvatskih moderatoric.
U slijedećem se moderatorke predstavljaju i daju mali uvid u ono, ča imaju osebujno rado:
Melanie Balasković
moja velika jakost - ambicija, entuzijazam, humor
moja najveća slabost - tvrdoglavost, nestrpljivost, perfekcionizam
ovakovim ljudem se divim - mojoj starojmajki Marici
čega se nikada ne kanim odreći - slobodno po Ferdlu: šnicla s rižom, pomesov i krumpirove salate
srićna sam, kad - vidim, kako izhadja sunce; me netko razveseli; s prijatelji ure dugo razgovaram, se smijem i se bedavim; spašavam svit; kujem plane; se zgubljam u lipi spominki; fantaziram o budućnosti ili jednostavno uživam moment
moja najdraža knjiga je - „Die Möwe Jonathan“ od Richarda Bacha & „Hallo Mister Gott, hier spricht Anna“ od Fynna
rado slušam - kako pada godina
neugodno zareklo mi se je - tako čega nij; meni se more samo tako zareć, da se moram o tom smijat
najdraže mjesto u Gradišću - vrt mojih starihstarjih u Čajti
životni moto - u svakoj minuti, u koj se jadaš, zamudiš 60 srićnih sekundov
Kristina Marold
moja velika jakost - veselje na komunikaciji
moja najveća slabost - nestrpljivost
ovakovim ljudem se divim - svim, ki se zalažu za samostalne, betežne i socijalno zapostavljene
čega se nikada ne kanim odreći - moje znatiželjnosti
srićna sam, kad - je pred svim moja obitelj zdrava
moja najdraža knjiga je - ja sam čuda pre znatiželjna da bi istu knjigu već krat čitala
rado slušam - tamburicu, Tonija Strickera, Neila Diamonda, Evu Mariju Marold
neugodno zareklo mi se je - nikada, ali jednoč sam pred kamerom skoro puknula od smiha
najdraže mjesto u Gradišću - u svakom kotaru imam najmanje troja
životni moto - pozitivan človik u svakoj teškoći vidi priliku
Viktorija Palatin
moja velika jakost - ovo neka drugi ocijenu
moja najveća slabost - ovo isto
ovakovim ljudem se divim - ki se nesebično zalažu za druge
čega se nikada ne kanim odreći - ljudi, u ke morem imati povjerenje
srićna sam, kad - imam ljude, ki imaju u mene povjerenje
moja najdraža knjiga je - svenek druga, pred kratkim su me oduševile pripovijetke Zorana Ferića
rado slušam - čisto različnu muziku i dobre glase
neugodno zareklo mi se je - to brzo zabim
najdraže mjesto u Gradišću - Pajngrt
životni moto - carpe diem
Vise na:
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/
-------------
Joj da je ovakav hrvatski knjizevni jezik kako bih bio sritan....