Prezimena (također i imena: prelaz s narodnih na kršćanska imena)

[Dilberth]

Liudewitus kaže:

Samo provjeravam. Dakle, slažemo da da su narječja unutar jezika mogla nastati s vremenom, kao posljedica zemljopisne, političke i crkvene razdvojenosti pripadnika jednog naroda, u ovom slučaju hrvatskog.

Volio bih da se slozimo da je ovo lupetanje samo daljnje trolanje koje ne sluzi nicemu.

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Misliš li da su Franci i Mađari određivali granice prema prema "mutavom a"?
Btw. upravo sam naišao na podatak da je najveća 'gustoća' prezimena Horvat u Hrvatskoj - u Međimurju, dok je u Sloveniji daleko najviše Horvata u Prekomurju. To nije slučajno, budući da su ti krajevi bili pod izravnom mađarskom administracijom i sa značajnim postotkom Mađara.
A tko su bili oni drugi, moj Dilberte?

Pazi, imamo jedinstvenu državu u razdoblju 10-13 st. (sredina).
Zatim imamo 2 administracije/autonomije, ali u kojima je ona "donja" podložna onoj gornjoj (nekad samo de iure, no svejedno, krovna administracija postoji).
Onda imamo u 16. st-u opet potpuno objedinjavanje administracija.
Dakle, kraljevstvo je cijelo vrijeme jedinstveno, makar nekad i samo pravno.

Sličnu stvar imamo i u Češkoj/Češkim zemljama, samo tamo nema ludih susjeda koji blebeću o ogromnim razlikama.
S time da je Šleska (većina nje) originalno poljska, a kasnije germanizirana (a nakon ww2 su ti Njemci protjerani, no nebitno).
Za Moravsku imaš priče da su originalni Slaveni puno srodniji sa Slovacima (jezgra velikomoravske države je originalno bila oko Nitre u Slovačkoj).
A Hrvati su originalno bili isti, kajkavci nisu Slovenci (Slovenaca zapravo ni nema, ima Karantanaca, s time da se u njihovoj jezgri isto javlja hrvatsko ime), a štokavci nisu Srbi (zauzimaju pola hr. jezgre).
A svejedno mi imamo genijalce, Dilberte koji pričaju o tome da kajkavci nisu Hrvati, štokavski jekavci su Srbi i slično...

Liudewitus kaže:

Samo provjeravam. Dakle, slažemo da da su narječja unutar jezika mogla nastati s vremenom, kao posljedica zemljopisne, političke i crkvene razdvojenosti pripadnika jednog naroda, u ovom slučaju hrvatskog.

Sumnjam da će ti to priznati.
Bitno je da je bilo tko drugi, samo da nisu Hrvati

[Liudewitus]

Uvezi prezimena Horvat u Sloveniji wikipedija nam kaže slijedeće:

Almost half of the citizens of Slovenia that have the surname Horvat live in the Prekmurje region, where it is the most common surname by far. It is also common in Lower Styria and in Ljubljana, while it is very rare in western Slovenia.

U slobodnom prijevodu: skoro polovica svih slovenskih Horvata je iz Prekomurja, a tamo je to daleko najbrojnije prezime; ima ih u (susjednoj op.a.) Štajerskoj i Ljubljani, ali su vrlo rijetki u zapadnoj Sloveniji (Kranjska i Primorska, pretpostavljam).

Zanimljivo, u 'kajkavskoj' Kranjskoj ih gotovo nema iako je poznato da su se i tim smjerom kretale masovne seobe pred Turcima. što možemo zaključiti iz toga?

[Wikiceha]

Prekmurje je bilo dio Zg. biskupije (ne i banovine Slavonije).
Prlekija je bila Hrvatska do sredine 13. stoljeća.
Isto kao i Bela Krajina u Kranjskoj, iako je tamo bilo i izmjene pučanstva (naseljavani su štokavci na jugu), a dio (Marindol) je pripojen Sloveniji tek 1948.
U Istri i Liburniji (iznad Rijeke) imaš slovence koji pričaju čakavskim dijalektima...

Dakle, dobar komad Slovenije je bio etnički hrvatski.
Misli se da je goranski dijalekt (pogotovo njegov veći, zapadni dio, istočni ima isto naglašavanje kao i prigorski), posljedica povratka Hrvata iz Slovenije, a i da je bilo doseljavanja Kranjaca (u potrazi za poslom), iako direktnog kontakta nije bilo (između su bili Njemci/Austrijanci iz Kočevlja);
http://i.imgur.com/vDcZdsG.jpg
http://m.delo.si/images/460/full/201...z5_narecja.png

A za ovo je zanimljivo.
Mogući odgovor bi bio da je u Kranjskoj, Primorskoj (bez Primorja naravno, tamo su živjeli ili Talijani, ili domaći Hrvati) i Koruškoj postojala razvijenija nac. svijest.
No to pada u vodu kad se vidi status Ljubljanje (ako nisu kasniji doseljenici).
Pojma nemam.
Imaš kakvih ideja ?

[Liudewitus]

Wikiceha kaže:

A za ovo je zanimljivo.
Mogući odgovor bi bio da je u Kranjskoj, Primorskoj (bez Primorja naravno, tamo su živjeli ili Talijani, ili domaći Hrvati) i Koruškoj postojala razvijenija nac. svijest.
No to pada u vodu kad se vidi status Ljubljanje (ako nisu kasniji doseljenici).
Pojma nemam.
Imaš kakvih ideja ?

Neka me se krivo na shvati, ali mislim da su Hrvati i Slovenci u predmoderno doba bili isti narod. Razlike koje danas postoje rezultat su političke razdvojenosti još od franačkih vremena.

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Neka me se krivo na shvati, ali mislim da su Hrvati i Slovenci u predmoderno doba bili isti narod. Razlike koje danas postoje rezultat su političke razdvojenosti još od franačkih vremena.

Hrvati i Slovenci pričaju istim (zapadnoslavenskim) jezikom, još u 9. stoljeću.
Razlike uspostavljanja hr. države i istočne Franačke podosta rade na granicu tu.

Iako su po Sovencima njihovi preci Korušci (koji isto imaju dio Hrvata/Hrvatski okrug u etnogenezi), a Kranjska tek rubno područje (s time da je istok Kranjske/Bela Krajina, a i Štajerske/Prlekija+ je bio dio srednjovjekovne HR).

Lingvistička granica dobrim djelom nije na Sutli i Kupi (već zapadnije i južnije/sjevernije), s time da su tu i turske seobe (npr. štokavci na jugu Bele Krajine) dodatno zakopmlicirale situaciju.

Moja poanta je djelomično identična tvojoj. Područje današnje Slovenije (a i iber u Austriju) je u ranom srednjem vijeku (dakle do Franaka) bilo povezano s Hrvatskom, recimo skupina koja je radi njemačkih/istočnofranačkih utjecaja otpala (što je slično i s hungariziranim Hrvatima preko Drave u Ugarskoj).

No razlika postoji već od hr. kraljevstva, a kasnije je sve veća. Uzmi u obzir da Slovenci ne postoje kao nacija sve do Preporoda, a da je Vraz htio biti Hrvat/Ilir.
Također gro "kranjaca" se asimiliralo u Hrvate, od Gorskog Kotara, do zagrebačkih kvartova (mislim da je bilo više slovenaca u Zagrebu 19. st-a, nego u Mariboru, koji je imao debelu njemačku/austrijsku većinu).
No rekavši to sve, oni nisu isti narod, Kranjci, Gorišci, Korušci i Štajerci nisu dio zavoda sv. Jeruzalema u Rimu, dok su granice Ilirije na jugu negdje do Bojane (a nekoć i južnije).

Po meni je priča s Prekmurjem sljedeća;
To je područje do 17. st-a dio zg. biskupije i ljudi koji su došli s juga su dobili to prezime. Ista stvar i u istočnoj Štajerskoj, pogotovo "kroatofinim" graničnim područjima.
Ljudi u Ljubljani su vjerojatno dobijali prezimena i Gorišci, Štaerci, Korušci, pa je to radi toga.
Na zapadu nije bilo takve opozicije, ljudi su se lakše asimilirali, Primorje je ionako bilo talijansko-hrvatsko (mislim na današnje slovensko primorje, možda i Trst, ne na dolinu Soče), a iza su bila sela.
S time da je iz Kranjske postojalo i "vraćanje" bivših izbjeglica, sloveniziranih čakavaca u Gorski kotar (govor koji je predak današnjeg goranskog, odnosno njegovog većeg, zapadnog dijela), pa su vjerojatno i tu utjecaji.
U svakom slučaju, da nije bilo Prešerna, vjerujem da bi danas Slovenci pričali Hrvatski i da bi bili dio hr. etničkog prostora ( bez obzira koliko im ne bi sjedala novoštokavska jekavica)....

[Liudewitus]

Wikiceha kaže:

Po meni je priča s Prekmurjem sljedeća;
To je područje do 17. st-a dio zg. biskupije i ljudi koji su došli s juga su dobili to prezime.

Ali ljudi su se s juga naseljavali i u druga područja, a ne samo u Prekomurje, a vidimo da je baš tamo skoro polovica svih slovenskih Horvata. Zar to nije indikativno? U druge krajeve su mogli dospjeti naknadno, ekonomskim migracijama. Prije bih rekao da su to lokalni ljudi koji su u vrijeme uvođenja prezimena od strane mađarske uprave bili prepoznati kao Hrvati. Vjerojatnije je da su se sami tako izjasnili.

Imamo analogiju sa prezimenom Tot (mađarski naziv za Slovake, Slavene). Za razliku od Hrvata, Slovaci nisu imali svoje kraljevstvo pa nisu mogli biti 'došljaci', no svejedno je Tot u Mađarskoj brojno prezime. Zašto bi za prezime Tot vrijedila jedna priča, a za Horvath druga?

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Ali ljudi su se s juga naseljavali i u druga područja, a ne samo u Prekomurje, a vidimo da je baš tamo skoro polovica svih slovenskih Horvata. Zar to nije indikativno? U druge krajeve su mogli dospjeti naknadno, ekonomskim migracijama. Prije bih rekao da su to lokalni ljudi koji su u vrijeme uvođenja prezimena od strane mađarske uprave bili prepoznati kao Hrvati. Vjerojatnije je da su se sami tako izjasnili.
Imamo analogiju sa prezimenom Tot (mađarski naziv za Slovake, Slavene). Za razliku od Hrvata, Slovaci nisu imali svoje kraljevstvo pa nisu mogli biti 'došljaci', no svejedno je Tot u Mađarskoj brojno prezime. Zašto bi za prezime Tot vrijedila jedna priča, a za Horvath druga?

Prezime se obično dobiva, ne daje si ga čovjek sam. Obično nastaje od nekog (samo)prihvaćenog nadimka.

http://www.rodoslovlje.hr/istrazivanja/o-prezimenima
Po ovome, prezimena masovno nastaju nakon Tridentskog koncila, dakle za "turske plime".
Možda su ova Horvat-like nastala jer se mislilo da će rat brzo završiti (sramotni mir u https://hr.wikipedia.org/wiki/Va%C5%A1varski_mir je 100ak godina kasnije, i tada je već bila oseka OCa).

Uostalom, Prekmurje je bilo u h-u državi, Ljubljanja (i istočna Štajerska) nisu.
Pa se na tim područjima pojavila većina prezimena.
Na područjima izvan toga (a bilo je itamo doseljavanja Hrvata), iako je druga država, tragova nema.
Ima ih i u zapadnoj Ugarskoj (Gradišće) i sjevernoj Ugarskoj (Slovačka oko Bratislave).
Ne znam da li ih ima u "Maloj Hrvatskoj" u Moravskoj, ali ona je ionako nestala za ww2 (bili smo si tamo previše dobri s Austrijancima/Njemcima).

S druge strane, h-u država, odnosno 2 kraljevstva, a kasnije i više, su izrazito višenacionalne države.
Baš ovaj primjer kojeg si nabrojao, spominjanje Hrvatskog porijekla je vjerojatno značilo neki plus, neku slavnu ili plemenitu prošlost (bitke s Turcima). Spominjanje slovačkog bi bila baš suprotna priča, Mađari su ih dobrim djelom kao na kmetove gledali.
A Hrvati se i inače unutar svog korpusa tako nazivaju. Od dalmoša, purgera, bosanaca, hercegovaca, zagoraca, istrana...
Tako da mi nije točno jasno kaj hoćeš reć.

Puk Prekmurja (i Prlekije i Bele Krajine, odnosno istoka današnje Štajerske i Kranjske) posjeduje hr. korijene, još od doseljenja.
U ostatku Slovenije su oni prisutni, ali ne i dominantni.
Porijeklo je nosilo nekakav status i ljudima je bilo u interesu da se njime prozovu. Da i nije, opet bi, čisto radi količine izbjeglica, imali tog prezimena.
Prema talijanima (mi smo svi njima schiavi) nije imalo nekog posebnog učinka, a u ostatku Slovenije su ionako Habsburzi radili germanizaciju.
U područjima gdje se prezime očuvalo, su bila dodatna prava (zap.Ugarska/Gradišće i Prekmurje, Mala Hrvatska u Moravskoj, pogranična Štajerska i ipak neki veći grad Ljubljana).
U ostatku habsburških zemalja toga jednostavno nema.

Isto uzmi u obzir porijeklo kajkavskih dijalekata.
*Donjosutlanski ikavski ti je kajkavizirani južnočakavski (i šćakavski vlahijski ikavski koji je završio u Gradišću). Doseljenički govor južnih čakavaca koji su kajkavizirani i nešto substrata pokupili (poglavito od (gornje)Sutlanskog (pod)dijalekta zagorsko-međimurskog).
*Prigorski ti je prijelazni ili kajkavizirani srednjočakavski (većinom je ekavski, ali posjeduje i ekavsko-ikavske varijante, npr. kod Ozlja, to je bio jezik Ozaljskog kruga, vrlo je srodan gradišćanskom standardu, samo je više kajkaviziran). Doseljenički govori srednjih čakavaca koji su kajkavizirani i isto pokupili nešto supstrata od zagorsko-međimurskog dijalekta.
*Goranski je na svom (manjem)istoku dobrim dijelom prigorski, a na zapadu pod kranjskim/dolenjskim utjecajem, prije Turaka je pokuplje bilo kajkavsko, vjerojatno slično govorima u Pokuplju (i dalje na sjeveru prema Sutli) i dalje u Beloj Krajini (tamo je već trebalo biti slovenskih utjecaja, pogotovo nakon izmjena granica, širenja Habsburgovaca polovinom 13.st-a), a na jugu srednjočakavsko. Turske seobe dovode (jekavske) štokavce u južnu Belu Krajinu (na sjeveru još ima originalnih kajavaca) i na Žumberak, pa još više kompliciraju stvari. Uglavnom, današnji govori su doseljenički govori srednjih čakavaca koji su prije prošli (ne svi) srednjočakavsku i dolenjsku (neki i dominantno, tako da su danas više slovenski nego hrvatski) fazu, na području ranijeg kajkavskog (prigorskog/zagorsko-međimurskog) supstrata.
Ta tri su bila rubna.
I sva 3 (manje-više, uz utjecaje Dolenjaca u Gorskom Kotaru) potiču s juga.
Imaš još
*Križevačko-Podravski, koji uključuje i kajkavizirane novoštokavske jekavske govore/poddijalekte (sjevernomoslavački) i koji je svojom prirodom prijelaz između štokavskih (i starošćakavskih, poput onih u slav. podravini, i novoštokavskih, poput onih na Bilogori i u zap. Slavoniji). Riječ je o dijalektu koji je dosta izmijenjen migracijama.
*Turopoljsko-Posavski, moji je srodan KP-u, ali ima i prijelaz prema Prigorskom, odnosno srodnost čakavskim govorima, a ne samo štokavskima
*Zagorsko-međimurski, s njegovim ponašanjima uz granicu (u zap./cijelom Međimurju i na gornjoj Sutli, kao i i s njegovim ponašanjem/prijelazima u Prlekiji, Prekmurju i slov. strani granice).

Mislim prijelaza imaš i drugdje,
*južnočakavski je zapravo čakavsko-štokavski prijelaz
*lastovski je "jekaviziran" JČak
*JZ istarski je čakaviziran staroštakavski ikavski iz Zabiokovlja, Cetine i zap.Hercegovina (kod Premude je više čak štokavski nego čakavski)
*u srednjočakavskom ti se primjećuje i bliskost s kajkavskim (najbolje se vidi u Gradišču), iako su mu južni rubovi (Lika, a možda i Kordun oko Slunja) štokavizirani, a krajnji zapad naglasno pripada sjevernočakavskom
*sjevernočakavski je isto blizak srednjočakavskom (i preko njega kajkavskom)
*buzetski je sjevernočakavski po naglascima koji ima i elemente prijelaza u slovenske (s time da su s druge strane jači prijelazi u hrvatski)
S time da im s obzirom na manjak (ili višak, kao npr. preseljenje u Istru) promjena poddijalekti znaju imati velike razlike, neki ih dijele i na puno više ili puno manje od ovih 6 čakavskih.
Čakavski su gubili područja od štokavskih, ali su se zato naseljavali na prije kajkavskim područja (samo što su ih kajkavski tu i dobrim djelom asimilirali).

*novoštokokavska ikavica se razvijala iz 4 prije odvojena dijalekta;
-od kojega su jedan čakavsko-štakavski (cetinsko-biokovski) i djelovi drugog štakavskog (juga zapadnohumskog) sada ili čakavizirani u jz istri (više ili manje), ili u Moliseu (nečakavizirani)
-ostala 3, čakavsko-šćakavski govori Makarskog primorja i okolnih otoka, štakavski govori zagore i zapadnog huma (sjever tih govora je bunjevački, o jugu se pričalo već), te šćakavski govori Livna i doline Vrbasa postali 1 dijalekt (obično podijeljen na štakavski i šćakavski poddijalekt)
S time da su se (štakavski u Dalmaciji i Lici, šćakavski u Pounju i na otocima) širili na štetu čakavskih.

*starošćakavska ikavica, ekavica i ikavo-ekavica je nastala iz prijašnjih kajkavsko-šćakavskih govora (južne) Slavonije, Srijema i sjeverne Bosne/Usore i Soli s doseljavanjem s juga i širenjem na račun prije čist kajkavske Podravine (negdje bar do Slatine i Požege, odnosno granica zg-biskupije).
Ikavica je u Posavini, ekavica u Podravini (dobrim djelom na prijašnjim kajkavskim područjima), a ikavo-ekavica u Podunavlju, s time da je na tom području izrazito dosljenička s juga.
*starošćakavska jekavica i polujekavica je nastala iz prijašnjih arhaičnih (čakavskih?) govora središnje Bosne, koja je nekoć išla vjerojatno istočnije i, pa su je turske provale "malo" pomaknule na zapad i proširile na sjever, polujekavica (jekavsko-ekavski i jekavsko-ikavske varijante) su obično spomenute na rubovima, u dolini rijeke Usore, dok je jezgra same jekavice (diftongiziranje, kao i u Zagorju i na Lastovu) u dolinama rijeke Fojnice i gornjem toku rijeke Bosne, a danas se nalazi (ili se nalazila) još u Pounju(Kostajnica), Podravlju (okolica Virovitice) i mađarskoj Baranji (okolica Pečuha)

*i još od bitnih govora se mogu spomenuti govori na kojima je utemeljen naš standard, novoštokavska jekavica u 2 hr. dijalekta;
-dubrovačkom (koji je povjesno povezan sa šćakavskom jekavicom, a utjecao je i na jekavski južnočakavski/Lastovski)
-poneretvanskom, koji je nastao na području stonske biskupije i koji se proširio uzduž i poprijeko, odnosno danas postao veći dio dijalekta, njegov krajiški poddijalekt. S time da on pokazuje elemente prijelaza između istočnohercegovačkog i novoštokavske ikavice, a da je originalno bio ikavsko-jekavski, te da je danas za razliku od istočnohercegovačkog jekavski, a ne ijekavsko-jekavski.

Postoji još govora, npr. novoštokavizirani šokački u Vukovaru ili "zetizirani" kotorski (kotorsko-perojski) u boki (a postoji i jedna enklava zetskog u Istri, kod Peroja, ali to je više s albanske granice), kao i raznorazni torlački i istočnoštokavski (janjevsko-lepenički, karaševski), ali oni nisu pretjerano bitni za ovu diskusiju.

Ma i samo nabrajanje svega je overkill, ali sam htio prikazati besmislenost poistovjećivanja srednjovjekovne Slavonije ili njenih kajkavaca s drugim narodom. Em su na rubovima i druga narječja (u Slavoniji se miješa sa šćakavcima, u Pounju s čakavcima), em je sam kajkavski vrlo blizak i čakavskom (pogotovo srednjočakavskom), a dosta verzija je blisko i štokavskima (bilo starošćakavcima ili novoštokavcima)...

[Liudewitus]

Wikiceha kaže:

A Hrvati se i inače unutar svog korpusa tako nazivaju. Od dalmoša, purgera, bosanaca, hercegovaca, zagoraca, istrana...
Tako da mi nije točno jasno kaj hoćeš reć.

Upravo to da nisu svi Horvat(h)i u Mađarskoj i Slovačkoj i Sloveniji nužno podrijetlom južno od Gvozda.

Uzgred, ovdje je popis 20 najčešćih prezimena u Mađarskoj:

Nagy
Meaning “Large” or “Tall” and approximately 240.000 people have this surname in Hungary

Kovács
Meanting “Smith” around 220.000 people have that name

Tóth
Meaning “Slovak” with approximately 215.000 people

Szabó
Meaning “Tailor” with 210.000 people

Horváth
Meaning “Croat” with 200.000 people

Varga
Meaning “Shoemaker” with 140.000 people

Kiss
Meaning “little” with 130.000 people

Molnár
Meaning “Miller” with 110.000 people

Németh
Meaning “German” with 92.000 people

Farkas
Meaning “Wolf” with 83.000 people

Balogh
Meaning “Left-handed” with 80.000 people

Papp
Meaning “priest” with 53.000 people

Takács
Meaning “Weaver” with 52.500 people

Juhász
Meaning “Shepherd” with 51.000 people

Lakatos
Meaning “Locksmith” with 46.000 people

Mészáros
Meaning “butcher” with 40.500 people

Oláh
Meaning “Vlach/Romanic” with 38.000 people

Simon
Just like Simon, also a given name with 38.000 people

Rácz
Meaning “Serb” with 35.000 people

Fekete
Meaning “black” with 35.000 people

Izvor: http://www.budapestagent.com/most-co...-surnames.html

U listi vidimo još neke etnonime, ali Szlavón-a i Dalmát-a nema.

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Upravo to da nisu svi Horvat(h)i u Mađarskoj i Slovačkoj i Sloveniji nužno podrijetlom južno od Gvozda.
Uzgred, ovdje je popis 20 najčešćih prezimena u Mađarskoj:
Izvor: http://www.budapestagent.com/most-co...-surnames.html
U listi vidimo još neke etnonime, ali Szlavón-a i Dalmát-a nema.

Upravo tako.
S time da među Totima i Racima (imaš racke Hrvate oko Kaloče, šćakavce ili čakavce) ima i Hrvata.

[Liudewitus]

Iz gore navedene liste mogu se primijetiti barem još dvije zanimljive stvari:

Prvo, velik broj prezimena im je došao posredstvom hrvatskog/slavenskog jezika, posebno ona koja su izvedena iz obrtničkih zanimanja:

Kovács - Kovač
Molnár - Mlinar
Takács - Tkač/Tkalac
Lakatos - Lokotar
Mészáros - Mesar
Németh - Nijemac
Oláh - Vlah

Drugo, od svih etnonima navedenih u listi jedino Horváth potječe od stvarnog narodnog imena, odnosno od imena kako se taj narod sam nazivao. Ostalo su egzonimi, a u slučaju Tóth nastali kao produkt zabune (Teuton, Deutsch).

[Wikiceha]

S time da su vidljivi i neki dijalekti.
Mislim da se negdje mlin naziva(o) malinom i slično, odnosno lijepo su vidljiva ta "mukla" slova, koja Dilberti ne vole;
Kovač je isti,
[molnar]/mlinar je objašnjen,
[takač]/tkalac ima muklo a,
[lakatoš]/lokotar, je o prešlo u a (mađarski vjerojatno ima i poluglasove),
[mesaroš]/mesar, nije nekaj posebno mijenjano,
[nemet]/nemac/nimac/njemac , nije nekaj posebno mijenjano,
[olah]/vlah, samo radi lakoće izgovora.

Za ostalo da. Hrvati su bili narod i nacija. Ostali baš i ne...
Mađari su gledali asimilirati starosjedioce, no Hrvate (južno od Drave) su gledali sebi ravnima.
Slovenci nisu imali naciju, a Srbi su bili bizantski podanici...
Poprilično jasno

[Liudewitus]

Wikiceha kaže:

S time da su vidljivi i neki dijalekti.
Mislim da se negdje mlin naziva(o) malinom i slično,

Melin u Tkalči

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Melin u Tkalči

Tak nekak
zapadnjaci su više po a tukli, sjevernjaci po e, a istočnjaci su ih gubili

[noliđ]

a nu ovog 'opštepoznatog faktuma':

rofl

[nevenb]

noliđ kaže:

a nu ovog 'opštepoznatog faktuma':

rofl

"VRSAJKO (VRZAJKO) slave Sv. Jovana i Sv. Jovana, porodica srpskog roda. MILICA GRKOVIĆ u Dečanskoj hrisovulji nabraja: „Među imenima stanovnika Dečanskog vlastelinstva bila su popularna starobalkanska imena: Barbat, Bukur, Bun, Vrsajko, Vrsal, Dronun, Mazoje, Pelegri, Šarbai itd.“

E jes' mu argument. Neoboriv. "Starobalkanci" pa Srbi. Vjerovatno je i Aleksandar makedonski bio Srbin. "Starobalkanac" je bio. Što jes' - jes'.

Tako će za nekih 1000 godina pisati neki drugi "naučnik" kako su neki Srbi u Beogradu u doba vožda Miloševića imali starokineska imena.

Inače, kaže da "Kljajević se poreklom srpskih rodova bavi preko 40 godina, na temelju metoda rada akademika Jovana Cvijića."

Da ukratko pojasnim Cvijićevu metodu: odeš u selo, pokupiš starce i pametnjakoviće iz sela, i pitaš ih što oni znaju odakle su im preci došli. I usput se nalijete rakijetine.

[Wikiceha]

noliđ kaže:

a nu ovog 'opštepoznatog faktuma':
rofl

A pola ljudi mu iz Trebinja
(koje je bilo katoličko do 17.st-a, a pravoslavci se u njemu javljaju tek u 13.st-u).

Što se ostalog tiče, bio mi i dobar komentar lika Slave, kad je išao pričati kako su njegovi svi Srbi
Otac njegovog brata (valjda njegov otac ) je otišao u HR. Tamo ima 3 djece (koja su valjda njegova braća i sestre).
Lik se udao za Hrvaticu, dakle klinci su poluhrvati (lik to ne priznaje, nalazi 100% srbe).
Djeca od tih klinaca su se isto poudavali i poženili s lokalnim Hrvatima (dakle, sad su na tek 1/4 ikakve veze sa Srbima, ali ne, po njemu su to 100% Srbi).
I sad likovi se izjašnjavaju kao Hrvati.
Po ovom je to bElosvECka zavera kontra Srba

[noliđ]

Wikiceha kaže:

A pola ljudi mu iz Trebinja
(koje je bilo katoličko do 17.st-a, a pravoslavci se u njemu javljaju tek u 13.st-u).

Što se ostalog tiče, bio mi i dobar komentar lika Slave, kad je išao pričati kako su njegovi svi Srbi
Otac njegovog brata (valjda njegov otac ) je otišao u HR. Tamo ima 3 djece (koja su valjda njegova braća i sestre).
Lik se udao za Hrvaticu, dakle klinci su poluhrvati (lik to ne priznaje, nalazi 100% srbe).
Djeca od tih klinaca su se isto poudavali i poženili s lokalnim Hrvatima (dakle, sad su na tek 1/4 ikakve veze sa Srbima, ali ne, po njemu su to 100% Srbi).
I sad likovi se izjašnjavaju kao Hrvati.
Po ovom je to bElosvECka zavera kontra Srba

vjerojatno je mislija na strica, al se zbunija momak.

haha, još malo pa će i ostala hrvatska prezimena (koja nekim čudom nisu srpska - još) postat srpska čim njihovi muški nosioci ožene neku srpkinju.

neko je napisa da bar Kljajević nije u trenerci na slici, da bi ga možda i uzeli zaozbiljno.

nevenb kaže:

"VRSAJKO (VRZAJKO) slave Sv. Jovana i Sv. Jovana, porodica srpskog roda. MILICA GRKOVIĆ u Dečanskoj hrisovulji nabraja: „Među imenima stanovnika Dečanskog vlastelinstva bila su popularna starobalkanska imena: Barbat, Bukur, Bun, Vrsajko, Vrsal, Dronun, Mazoje, Pelegri, Šarbai itd.“

E jes' mu argument. Neoboriv. "Starobalkanci" pa Srbi. Vjerovatno je i Aleksandar makedonski bio Srbin. "Starobalkanac" je bio. Što jes' - jes'.

Tako će za nekih 1000 godina pisati neki drugi "naučnik" kako su neki Srbi u Beogradu u doba vožda Miloševića imali starokineska imena.

Inače, kaže da "Kljajević se poreklom srpskih rodova bavi preko 40 godina, na temelju metoda rada akademika Jovana Cvijića."

Da ukratko pojasnim Cvijićevu metodu: odeš u selo, pokupiš starce i pametnjakoviće iz sela, i pitaš ih što oni znaju odakle su im preci došli. I usput se nalijete rakijetine.

tribalo bi i skratit dosta matičnih knjiga. uzet "relevantno" prezime (naravno sprsko xD) koje će predstavljat sve ostale porodice s istim prezimenom, da se ne muče ljudi oko pronalaženja predaka. nema veze šta čak i dvi susjedne porodice s istim prezimenom nemaju istog pretka unazad 200 godina (šta je slučaj npr. s mojim prezimenom iz istog sela).

[Iron Igor]

Jel zna iko od vas možda di bi moga malo prokopat o svome prezimenu (Čerina)? Nije inače nešto uobičajeno u Hrvatskoj koliko san uspia dosad vidit, al bi volia saznat sve moguće o porijeklu ako je igdi moguće?
Imate li prijedloga kakvih?

[Wikiceha]

noliđ kaže:

vjerojatno je mislija na strica, al se zbunija momak.
haha, još malo pa će i ostala hrvatska prezimena (koja nekim čudom nisu srpska - još) postat srpska čim njihovi muški nosioci ožene neku srpkinju.
neko je napisa da bar Kljajević nije u trenerci na slici, da bi ga možda i uzeli zaozbiljno.

tribalo bi i skratit dosta matičnih knjiga. uzet "relevantno" prezime (naravno sprsko xD) koje će predstavljat sve ostale porodice s istim prezimenom, da se ne muče ljudi oko pronalaženja predaka. nema veze šta čak i dvi susjedne porodice s istim prezimenom nemaju istog pretka unazad 200 godina (šta je slučaj npr. s mojim prezimenom iz istog sela).

Ma kako je krenuo, ulovit će amebu, prekrstit ju u srbamebu i to će biti to