Je li došlo vrijeme za prijelaz na 6 satni radni dan?

[Mc Ozy]

A koliko ljudi doživi 25 godina uživanja u penziji? Oko mene većinom umiru s 57, 66, 69. Tu i tam neka udovica rikne s 92. Odakle im prosjeci o ovolikim godinama života? Netko laže. Masa muških ne primi dvije ,tri penzije i rikne. Kome ide i ostaje ta silna lova? Negdje se mulja i laže!

[lukarak]

Mc Ozy kaže:

A koliko ljudi doživi 25 godina uživanja u penziji? Oko mene većinom umiru s 57, 66, 69. Tu i tam neka udovica rikne s 92. Odakle im prosjeci o ovolikim godinama života? Netko laže. Masa muških ne primi dvije ,tri penzije i rikne. Kome ide i ostaje ta silna lova? Negdje se mulja i laže!

Ako cemo gledati oko sebe, onda tak ja mogu rec da netko oko laze kad kaze da u hr ima 7% visokoobrazovanih, jer ih je od ljudi koje ja znam preko 90% visokoobrazovanih. I jel to nesto reprezentativno?

Sad relativno malo njih uziva 25 godina, no zivotni vijek se stalno povecava, i to prilicno brzo. Zene vec kucaju na prosjek od 80 godina, muskarci ce skoro bit na 75. U kombinaciji sa sve manje i manje zaposlenih, nema nikakve mogucnosti da ovakvo stanje potraje jos neko duze vrijeme. Ili ce padati mirovina, ili ce se manje provoditi u mirovini, treceg nema.

[Josip4]

lukarak kaže:

Pa moze se i ranije, ali uz penalizaciju. Nema dovoljno love da bi netko radio do 60 (znaci jedno 30-35 godina staza) a onda jos 25 godina bio u penziji. Nijedno gospodarstvo ne moze to izdrzati, a pogotovo ne ono u kojem stanovnistvo stari.

Samo je upitno kolika bi bila penalizacija, ljudi sad ionako (radnička klasa) rade 40 g. a imaju po 1800 kn mirovine.

Sve to štima, samo eto kako sam naveo nije isto sveučilišni profesor koji je na fakultetu i do 80 g. i netko tko radi vani.


Kkao je već kolega gore naveo, i ja znam da rijetko tko doživi 70 g., barem one koje znam, većinom umiru ljudi sa 50+ g. Nađe se tu poneki stariji, ali ja ih mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Po ovome je najbolje da se ukine onda mirovina ili da se radi do smrti, to bi vjerojatno za državu bilo pogodnije.

Za mirovinsko se izdvaja, te novce koliko dajemo za mirovinsko, 15% za zdravstveno... da stavljamo na neki poseban račun (da je obavezno) i da nam banka plaćaju kamate do mirovine bi to bio pristojan iznos.

Ona druga strana je kaj dosta ljudi ni ne doživi mirovinu.

[u prolazu]

Sto nije rjesenje da se radi nesto malo vise djece...recimo umjesto u prosjeku jedno ipo kao danas..dvoje, dvoje ipol... Onda nebi bilo vise problema ni sa penzijama ni sa starosnom dobi za mirovinu. Sve drugo je nusproizovod toga. Ali ne..eurpoljani bi htjeli velike penzije, ali da ne udje!

[pukovnikz]

Ja sam za skraćenje radnog vremena, naime, radno vrijeme mora biti takvo da ne bude nezaposlenih, nezaposleni služe kako bi poslodavac imao bolju startnu poziciju.

Smatram, da društvo koje ima nezaposlene nema pravo govoriti o ljudskim pravima, nezaposlenost je najveće kršenje ljudskih prava.

Šestsatnim radnim vremenom bi se smanjila pa i riješila nezaposlenost, a radnici bi imali veća prava, jedino bogati bi osjetili blagi pad svog bogatstva, a društvo bi došlo na svoje!

Većom zaposlenošću dobili bi i veću kupovnu moć, pa bi privatnicima bilo lakše prodati robu ili uslugu, ali bi morali bolje platiti svoje zaposlene, osamsatnim radnim vremenom, zaposlenik će raditi i za manju plaću, ali je teže robu prodati budući da su plaće manje i manja zaposlenost.

[leo4]

pukovnikz kaže:

Ja sam za skraćenje radnog vremena, naime, radno vrijeme mora biti takvo da ne bude nezaposlenih, nezaposleni služe kako bi poslodavac imao bolju startnu poziciju.

Smatram, da društvo koje ima nezaposlene nema pravo govoriti o ljudskim pravima, nezaposlenost je najveće kršenje ljudskih prava.

Šestsatnim radnim vremenom bi se smanjila pa i riješila nezaposlenost, a radnici bi imali veća prava, jedino bogati bi osjetili blagi pad svog bogatstva, a društvo bi došlo na svoje!

Većom zaposlenošću dobili bi i veću kupovnu moć, pa bi privatnicima bilo lakše prodati robu ili uslugu, ali bi morali bolje platiti svoje zaposlene, osamsatnim radnim vremenom, zaposlenik će raditi i za manju plaću, ali je teže robu prodati budući da su plaće manje i manja zaposlenost.

Ne kužim tvoju kombinaciju! Smanjivanjem dnevnog radnog vremena na 6 sati bi se smanjila i plaća. To odmah povlači manju (slabiju) kupovnu moć pojedinca. Imao bi više prosječno siromašnih radnih ljudi. Ili misliš da bi poslodavac morao zadržati visinu plaće ili ju povećati. Tek onda bi se pojedincu poboljšao standarda (masom zaposlenih) i potrošnja. Samo nisi naveo odakle bi poslodavac isplatio veću ili istu plaću za manje sati rada!

[GemsBond]

pukovnikz kaže:

Ja sam za skraćenje radnog vremena, naime, radno vrijeme mora biti takvo da ne bude nezaposlenih, nezaposleni služe kako bi poslodavac imao bolju startnu poziciju.

Smatram, da društvo koje ima nezaposlene nema pravo govoriti o ljudskim pravima, nezaposlenost je najveće kršenje ljudskih prava.

Šestsatnim radnim vremenom bi se smanjila pa i riješila nezaposlenost, a radnici bi imali veća prava, jedino bogati bi osjetili blagi pad svog bogatstva, a društvo bi došlo na svoje!

Većom zaposlenošću dobili bi i veću kupovnu moć, pa bi privatnicima bilo lakše prodati robu ili uslugu, ali bi morali bolje platiti svoje zaposlene, osamsatnim radnim vremenom, zaposlenik će raditi i za manju plaću, ali je teže robu prodati budući da su plaće manje i manja zaposlenost.

Realno je za očekivati da ako smanjimo rad za 25% vremena, da se u idealnoj situaciji otvara prostora za zapošljavanje dodatnih 25% ljudi. Mislim da bi se onih oko 16% evidentiranih nezaposlenih sa HZZ-oa mogli lako uklopiti u privatni sektor. Moguće je čak da bi bilo premalo ljudi, a onda na tržištu nastupaju novi odnosi koji su nam sad nepoznati ili malo poznati, manjak radne snage koja se kod nas može nadoknaditi iz tri jako bitna domaća izvora:
1. od onih koji rade u javnom sektoru,
2. od nezaposlenih koji nisu evidentirani na HZZ-ou,
3. od prerano umirovljenih.
Kao krajnja mjera, uvoz radne snage.

Radnici koji bi radili 6 sati, imali bi snage i energije neke druge stvari u životu. Neki bi se posvetili obitelji, no ima i onih koji bi energiju uložili u poduzetničke aktivnosti, možda radili na razvoju svoje firme, a to je svakako dobro za gospodarstvo. Danas, nakon napornog radnog dana, posebno ako su tu uključeni prekovremeni, mnogo je teže dodatno raditi na nekakvoj poduzetničkoj ideji.

Da ne bi ispalo da su poduzetnici isključivi gubitnici, realno smanjenje trajanja rada za 25% ne znači smanjenje produktivnosti za 25%, prije 10-15%. Također je spomenta mogućnost rada u 4 smjene. Čak i da se radi o nekoj uslužnoj firmi, npr. informatika, knjigovodstvo, posao je moguće organizirati u 2 smjene, za razliku od današnje 1 smjene. Npr. od 7-13 i od 13-19, pokriven je cijeli dan. U zimi kad se u prostorijama mora održavati temperatura, bolje da se održava za vrijeme rada radnika, nego da radnika u firmi nema. Ima stvari u kojima bi i poduzetnici imali koristi.

[JohnDoe-25]

Smanjenje radnog vremena neće pomoći pretjerano. Zaposlenost bi moglo povećati plaćanje prekovremenih(točnije, stroga kontrola prekovremenog rada, pa se poslodavcu ne bi isplatilo tjerati nekoga da radi 10 h, za plaću 8 h).

[lukarak]

leo4 kaže:

Ne kužim tvoju kombinaciju! Smanjivanjem dnevnog radnog vremena na 6 sati bi se smanjila i plaća. To odmah povlači manju (slabiju) kupovnu moć pojedinca. Imao bi više prosječno siromašnih radnih ljudi. Ili misliš da bi poslodavac morao zadržati visinu plaće ili ju povećati. Tek onda bi se pojedincu poboljšao standarda (masom zaposlenih) i potrošnja. Samo nisi naveo odakle bi poslodavac isplatio veću ili istu plaću za manje sati rada!

Ne mora se smanjiti placa. Zbog automatizacije danas proporcionalno veći dio prihoda ide vlasniku strojeva, a ne vise radniku. Dakle, ovo bi bio samo povratak na neka prosla vremena. Naravno, sve to nema smisla ako se ne radi o globalnoj inicijativi.

[leo4]

GemsBond kaže:

Realno je za očekivati da ako smanjimo rad za 25% vremena, da se u idealnoj situaciji otvara prostora za zapošljavanje dodatnih 25% ljudi. Mislim da bi se onih oko 16% evidentiranih nezaposlenih sa HZZ-oa mogli lako uklopiti u privatni sektor. Moguće je čak da bi bilo premalo ljudi, a onda na tržištu nastupaju novi odnosi koji su nam sad nepoznati ili malo poznati, manjak radne snage koja se kod nas može nadoknaditi iz tri jako bitna domaća izvora:
1. od onih koji rade u javnom sektoru,
2. od nezaposlenih koji nisu evidentirani na HZZ-ou,
3. od prerano umirovljenih.
Kao krajnja mjera, uvoz radne snage.

Radnici koji bi radili 6 sati, imali bi snage i energije neke druge stvari u životu. Neki bi se posvetili obitelji, no ima i onih koji bi energiju uložili u poduzetničke aktivnosti, možda radili na razvoju svoje firme, a to je svakako dobro za gospodarstvo. Danas, nakon napornog radnog dana, posebno ako su tu uključeni prekovremeni, mnogo je teže dodatno raditi na nekakvoj poduzetničkoj ideji.

Da ne bi ispalo da su poduzetnici isključivi gubitnici, realno smanjenje trajanja rada za 25% ne znači smanjenje produktivnosti za 25%, prije 10-15%. Također je spomenta mogućnost rada u 4 smjene. Čak i da se radi o nekoj uslužnoj firmi, npr. informatika, knjigovodstvo, posao je moguće organizirati u 2 smjene, za razliku od današnje 1 smjene. Npr. od 7-13 i od 13-19, pokriven je cijeli dan. U zimi kad se u prostorijama mora održavati temperatura, bolje da se održava za vrijeme rada radnika, nego da radnika u firmi nema. Ima stvari u kojima bi i poduzetnici imali koristi.

Bilo bi mi drago da mi pojasniš ovo:“ realno smanjenje trajanja rada za 25% ne znači smanjenje produktivnosti za 25%“ . Radnik, a kod većine je tako, ima dnevno izvršenje kroz norma/sat. Dakle, smanjivanjem broja sati rada morala bi mu se povećati norma za 25%, a to opet povlači lošiju kvalitetu, premorenost uzrokovanu povećanjem aktivnosti pa ne vidim na kraju radnog dana odmornog radnika!

[somied]

lukarak kaže:

Ne mora se smanjiti placa. Zbog automatizacije danas proporcionalno veći dio prihoda ide vlasniku strojeva, a ne vise radniku. Dakle, ovo bi bio samo povratak na neka prosla vremena. Naravno, sve to nema smisla ako se ne radi o globalnoj inicijativi.

Na osnovu kojih podataka si izveo ovo? Naime, udio profita u BDP-u je poprilicno konstantan kroz vrijeme i tehnoloski napredak izgleda ne utjece na njega. Evo graf za SAD za posljednjih 60 godina:

http://seekingdelta.files.wordpress....it-to-gdp1.png

[GemsBond]

leo4 kaže:

Bilo bi mi drago da mi pojasniš ovo:“ realno smanjenje trajanja rada za 25% ne znači smanjenje produktivnosti za 25%“ . Radnik, a kod većine je tako, ima dnevno izvršenje kroz norma/sat. Dakle, smanjivanjem broja sati rada morala bi mu se povećati norma za 25%, a to opet povlači lošiju kvalitetu, premorenost uzrokovanu povećanjem aktivnosti pa ne vidim na kraju radnog dana odmornog radnika!

Rad radnika oscilira u 8 sati koliko je na poslu. Čak i oni koji rade na tekućoj traci se umore, tako da ako radnik ukupno u zadnja dva sata napravi isto koliko inače napravi u jednom satu, onda je on na pol manje učinkovit. Recimo da radnik napravi za svaki sat prvih 6 sati 100 nečega, a zadnja dva sata po 50 nečega.

Dan ima 24 sata, to mogu biti 3 smjene po osam sati ili 4 smjene po 6 sati. Poslodavcu je bitno da ima radnika koji će raditi maksimalno, pa mu je logičnije imati 4 smjene s odmorenim radnicima nego 3 smjene u kojima su radnici umorni ukupno dnevno 6 sati.

[leo4]

GemsBond kaže:

Rad radnika oscilira u 8 sati koliko je na poslu. Čak i oni koji rade na tekućoj traci se umore, tako da ako radnik ukupno u zadnja dva sata napravi isto koliko inače napravi u jednom satu, onda je on na pol manje učinkovit. Recimo da radnik napravi za svaki sat prvih 6 sati 100 nečega, a zadnja dva sata po 50 nečega.

Dan ima 24 sata, to mogu biti 3 smjene po osam sati ili 4 smjene po 6 sati. Poslodavcu je bitno da ima radnika koji će raditi maksimalno, pa mu je logičnije imati 4 smjene s odmorenim radnicima nego 3 smjene u kojima su radnici umorni ukupno dnevno 6 sati.

Nešto (možda ne dovoljno) znam o planiranju proizvodnje, normiranju satnice i dnevnog učinka rada. Radnik ima normu od 100 „nečega“ na sat što izlazi 800 dnevno. Postoji tu i prebačaj norme ali to sada nije bitno. U 6 sati proizvede 600 „nečega“ što je manjak od 200. U tri smjene rade tri a u četiri 4 radnika. Količina proizvedenog i dobit ista a davanja veća ra 25%. Dobit (zaradu) dijele 4 umjesto 3 osobe. Gdje ti vidiš mogućnost iste zarade i „zadovoljne i vesele“ radnike s 25% manjom plaćom. Poslodavcu je jedini cilj profit a socijalom se bavi država!

[GemsBond]

leo4 kaže:

Nešto (možda ne dovoljno) znam o planiranju proizvodnje, normiranju satnice i dnevnog učinka rada. Radnik ima normu od 100 „nečega“ na sat što izlazi 800 dnevno. Postoji tu i prebačaj norme ali to sada nije bitno. U 6 sati proizvede 600 „nečega“ što je manjak od 200. U tri smjene rade tri a u četiri 4 radnika. Količina proizvedenog i dobit ista a davanja veća ra 20%. Dobit (zaradu) dijele 4 umjesto 3 osobe. Gdje ti vidiš mogućnost iste zarade i „zadovoljne i vesele“ radnike s 25% manjom plaćom. Poslodavcu je jedini cilj profit a socijalom se bavi država!

Ovo je priča koja vrijedi za dobro definirane proizvodnje, a to su one koje imaju proizvodne linije. U slučaju rada u uredu vrijede druga pravila.

Moguće je da će plaće biti niže, nisam napisao da bi bile iste, ali ne bi morale biti 25% manje, već realno 10-15% manje. Jedan od razloga je u tome što učinkovitost oscilira i manja je pred kraj radnog vremena. Još jedan od razloga je administrativni. Očekuje li se smanjenje plaće za 10-15%, ljudi koji rade na ovaj način u Hrvatskoj rade za male plaće, pa je moguće da bi dobar dio njih ušao u niže porezne razrede za obračun poreza na dohodak, a to znači rasterećenje bruto i bruto 2 obaveza.

Uvođenje 4 smjene s novim radnicima značilo bi povećanje proizvodnje i iz te nove proizvodnje i 10-15% smanjenja plaće ovih iz prve 3 smjene plaćala bi se plaće za 4 smjenu. Postoji opcija odricanja vlasnika od dijela profita, ali to ovisi o svakom vlasniku. Nije istina da je svima najvažniji profit, nekima je važan održivi razvoj, nekima drugima društveno odgovorno poslovanje, nekima trećima nešto drugo.

[UnknownRoad]

ma dajte ne pričajte gluposti, kakvo zapošljavanje; pa neki ljudi kod privatnika već sad imaju plaće kao da rade 5 sati a u biti rade po 10 sati, (koji, naravno, nisu plaćeni) jer govno ne želi zaposliti još ljudi; ipak je prioritet bmw od 800000 kuna.

[GnothiSeauton]

Rasprava je bespredmetna. Svaki sat ljudskog rada (ali fakat rada, ne ispijanja kava, kopiranja Glorije u koloru na uredskom all-in-one printeru itd.) treba biti pošteno plaćen. U načelu mnogo više nego što trenutno je plaćen, u kojoj god kategoriji po kvalifikacijskom okviru (tj. koje god "stručne spreme"). Doduše, neke struke jesu tehnološki bespredmetne, npr. sastavljači nekakvih trivijalnih naprava poput žarulje na traci itd. Takvi se trebaju prekvalificirati.

Pa nek čovjek sam vidi hoće raditi 2, 5, 8 ili 12 sati. Što se penzija tiče, prijeći na štedni model, gdje se točno zna koliko čega si do koje godine uštedio, a ove socijalne priče ("solidarnost") financirati iz proračuna otkud i treba očekivati da ide sva društvena "sigurnosna mreža" a ne iz nekih netransparentnih i kriminalno loše upravljanih parafiskalnih fondova (Mirovinski fond).

[pukovnikz]

leo4 kaže:

Ne kužim tvoju kombinaciju! Smanjivanjem dnevnog radnog vremena na 6 sati bi se smanjila i plaća. To odmah povlači manju (slabiju) kupovnu moć pojedinca. Imao bi više prosječno siromašnih radnih ljudi. Ili misliš da bi poslodavac morao zadržati visinu plaće ili ju povećati. Tek onda bi se pojedincu poboljšao standarda (masom zaposlenih) i potrošnja. Samo nisi naveo odakle bi poslodavac isplatio veću ili istu plaću za manje sati rada!

Svi znamo da plaća ne ovisi o broju sati, već o vrsti posla, odnosu radnika i poslodavca, produktivnosti itd.

Koliko sati bi trebalo raditi, pa onoliko koliko bi trebalo da svi budu zaposleni puna su nam usta demokracije humanosti diskriminacije i bla bla bla, ali dok svi ne budu imali pravo na rad, a to je za mene pravo na život, jer bez rada ne možeš živjeti, ništa od ljudskih prava.

Osamsatno radno vrijeme generira nezaposlene i to je velika poluga ucjene poslodavca!

Više manje svi se slažemo da je bogatstva ovoljno, ali nije dobro raspodjeljeno, dakle sve je jasno.

Naravno da svaki prijelaz mora biti dobro osmišljen, ali 6-satno radno vrijeme ukinulo bi nezaposlenost i cijena rada bi bila realnija.

Ja ne vidim zašto i hrvatski vozač busa, hrvatski nastavnik, hrvatski lugar, hr policajac, hr trgovac... imao manju plaću od svog njemačkog ili francuskog kolege .

[kamenjar1]

Hrvatska gubi 3 milijarde kuna zbog 3 neradna dana. Ako koristimo analogiju dolazimo do gubitka od preko 30 milijardi zbog skraćivanja radnog vremena

[starks]

kamenjar1 kaže:

Hrvatska gubi 3 milijarde kuna zbog 3 neradna dana. Ako koristimo analogiju dolazimo do gubitka od preko 30 milijardi zbog skraćivanja radnog vremena

To je poprilično netočna,proizvoljna konstatacija ...

[kamenjar1]

starks kaže:

To je poprilično netočna,proizvoljna konstatacija ...

Konstatacija navodno dolazi od strane poslodavaca, a ko je kompetentniji od njih?