RO - Rumunjska

[PowerLock]

ajme33 kaže:

http://www.vecernji.hr/svijet/lider-...unjskoj-973858



Rumunji bolji nego Srbi u Slobino vrijeme, odaziv 121%.

Mislim da to ima više veze sa uredničkim kriterijima u Večernjem nego sa Rumunjima

Što se rumunjskih predsjedničkih izbora, nekoliko stvari koje je potrebno naglasiti jer bi možda bile zanimljive i dijelu hrvatske javnosti:

1. Ovi su izbori do krajnjih granica demonstrirali istinsko jedinstvo iseljene i domovinske Rumunjske. Sve ono o čemu Hrvati godinama najčešće samo pričaju, Rumunji su jednostavno uradili. Ovo su, naprimjer bile scene ispred rumunjskog veleposlanstva u Londonu na dan prvog kruga predsjedničkih izbora:

https://www.youtube.com/watch?v=qmqzF26dP4w

2. Kada se pokazalo da je glasovanje u rumunjskim veleposlanstvima i konzulatima bilo tragično loše organizirano, diljem Rumunjske krenule su masovne demonstracije uz često i nasilne sukobe sa Policijom, a napadale su se i stranačke zgrade Socijal-demokratske stranke, nasljednice Ceausescove komunističke partije. Kao i prije 24 godine najprije je ustao uvijek buntovni Temišvar, ali onda su na ulice izašli i stanovnici drugih gradova, Sibiua i Brašova u Transilvaniji - na koncu su se u prošli Petak probudili i građani Bukurešta, pa je i kod njih došlo do nereda kada Policija nije dopuštala dolazak prosvjednika pred glavno sjedište Pontinog PSD-a. Prosvjedi nisu bili politički organizirani jer ih je predvodila rodbina i prijatelji iseljenih Rumunja kojima stranački poslušnici Viktora Ponte u diplomatskom aparatu nisu dopustili glasovanje u inozemstvu.

3. Glavna politička tema izbora bila je ekonomija i privlačenje stranih ulaganja - ali uz jaku nacionalnu notu: Gotovo svi protukandidati Pontu su napadali zbog činjenice da 4 milijuna Rumunja živi u inozemstvu jer ne mogu preživjeti u Rumunjskoj, a barem još 8 milijuna Rumunja u Rumunjskoj izravno egzistencijalno ovisi o njihovim novčanim doznakama. Sve oporbene stranke iskazale su jedinstvo u želji da u zemlju vrate što je moguće više onih koji su se iz Rumunjske iselili, Drugi napad na Pontu fokusirao se na njegovu koruptivnu reputaciju, spregu pravosuđa sa oligarhijama preživjelim iz Ceausescuovog režima - pa se i sama kandidatura Viktora Ponte tumačila kao pokušaj da se seljenjem na Predsjedničku dužnost zaštiti od mogućih budućih pravosudnih istraga mnogih afera tijekom njegova premijerskog mandata, koji i dalje traje.

4. Rumunjska je kao pretežito pravoslavna krščanska zemlja za svoga Predsjednika izabrala etničkog Njemca (Transilvanijskog Sasa [Saksonca]) Karla Wernera Iohannisa, koji dolazi iz vjerničke obitelji protestantske luteranske Crkve. Na neki način ponovila se situacija sa prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u Češkoj gdje je desni centar također imao kandidata koji je bio etnički Njemac sa razlikom da su Rumunji u konačnici dali povjerenje Iohannisu, dok su Česi radije izabrali često alkohioliziranog ljevičara češke nacionalnosti Zemana, nego politički puno kompetentnijeg kandidata Karela Schwrzenberga koji je etnički Njemac.

No zato postoji i jako dobro objašnjenje: Dok Česi sa Njemcima imaju slična povijesna iskustva kao i Hrvati sa Srbima - dotle su upravo transilvanijski Sasi, bili oni koji su nakon građanskih revolucija 1848-e bili predvodnici stvaranja rumunjske političke nacije pri čemu su prvenstveno za taj projekt nastojali mobilizirati rumunjske seljačke staleže kojima mađarska aristokracija koja je vladala Transilvanijom nije priznavala politička prava. Prvi Njemci doselili su se u Transilvaniju još u 12-om stoljeću, i to na poziv mađarskog Kralja Geze II-og kako bi ojačali obranu jugozapadnih granica srednjovjekovnog mađarskog kraljevstva. Ustanovili su prve moderne gradove na području današnje Rumunjske, bili su branitelji kršćanstva, ali kasnije i prvi pronositelji reformacije zahvaljujući kojima je i do 10% rumunjskog stanovništva prihvatilo protestantska crkvena učenja - Luteranstvo i Pentakostalnost.

Više o povijesti transilvanijskih Sasa koji su jučer upravo dali petog demokratskog predsjednika suvremenene Rumunjske možete pročitati na ovom linku:

http://www.digplanet.com/wiki/Transylvanian_Saxons

U političkom smislu ovi izbori mogu rezultirati i skorim padom Vlade, osobito stoga jer su građani koji su sudjelovali u prosvjedima protiv onemogućavanja glasovanja u inozemstvu njihovim ishodom ostvarili veliku pobjedu, te već sada najavljuju nastavak javnih prosvjeda sa ciljem iznuđivanja ostavke Premijera Ponte i raspisivanja prijevremenih izbora - Rumunji su inače jako pitom i vedar narod, ali kada ih politika svako toliko izvuče na ulice sa njih se teško povlače prije nego li ostvare svoje zahtjeve.

U vanjskopolitičkom smislu izbor Iohannisa može biti najava početka nove liberalne ere u rumunjskoj politici i gospodarstvu, još bližih odnosa sa Sjedinjenim Državama (a budući da se većina transilvanijskih Sasa koji su se u Ceausescovo vrijeme iseljavali iz Rumunjske smjestila u američkim saveznim državama Ohio i Idaho u kojima imaju i znatan politički utjecaj kao i vlastite predsavnike u Kongresu i Senatu SAD-ea), a što će sve u dogledno vrijeme možda za rezultat doista i imati veći gospodarski rast koji će omogućiti povratak tisućama, ako ne i milijunuma Rumunjskih ekonomskih emigranata natrag u domovinu iz dijaspore u kojoj ih se često prezire i ne prihvaća.

Ta želja iseljenih Rumunja, ali i njihovih obitelji koje su ostavili u domovini, da se vrate svojim kućama - bila je odlučan sentiment ovih izbora; u kojima je narod u jednoj europskoj zemlji nakon dosta vremena opet najdoslovnije preoteo politiku političkim strankama i sam odlučio izabrati pobjednika kojemu se prije početka izbora nisu davale nikakve šanse ni za ulaz u drugi krug, a kamo li za pobjedu.

Rumunjska je pozitivno šokirala, zaslužuju da im se zaželi sreća - današnji naraštaj pokazao se dostojnim nasljednicima svojih roditelja koji su 1989-e srušili sa vlasti najozloglašeniju komunističku diktaturu Istočnog bloka, a jučer su najavili i konačan obračun sa onim što je od te komunističke vlasti još uvijek uspjelo opstati - crvenu oligarhiju predvođenu PSD-eom Viktora Ponte.

.

[DobroJutro]

Otišao Viktor u Ukrajini,
Otišao Viktor u Rumunjskoj
Sad je red na trećeg Viktora da ode u ropotarnicu

[PowerLock]

DobroJutro kaže:

Otišao Viktor u Ukrajini,
Otišao Viktor u Rumunjskoj
Sad je red na trećeg Viktora da ode u ropotarnicu

Osim imena tu trojicu političara baš ništa ne povezuje. Lupaš bezveze.

Ono što do neke mjere povezuje Rumunjsku i Mađarsku je samo želja da se oslobode komunističkog nasljeđa u institucijama države i u svjetonazorskom smislu. Mađari to rade na jedan način, a Rumunji su krenuli u tu avanturu jednim drugim načinom. A Viktor Ponta još (nažalost) nije nigdje otišao. I dalje je Premijer, jako žilav, a sada kada je ranjen može biti i opasnijim nego do sada.

U Rumunjskoj je - kao i u Hrvatskoj - Ustavni Sud jedina državna institucija koja nije pod kontrolom Vlade, i koja je zaustavila nekih dvadesetak u parlamentu izglasanih zakona kao i odluku o opozivu dosadašnjeg predsjednika Basescua, kojeg je Ponta pokušao ukloniti sličnim nasilnim metodama kao i što je pokušao onemogućiti glasovanje Rumunjima u dijaspori.

[Ovcoder]

Ova pobjeda je bitna i zato što u Rumunjskoj predsjednik nema samo simboličku ulogu kao kod nas i velikoj većini europskih država.

U Rumunjskoj je na snazi polupredsjednički sustav kao npr. u Francuskoj i Rusiji gdje predsjednik ima poprilično veliku moć u političkim odlukama.

[PowerLock]

Ovcoder kaže:

Ova pobjeda je bitna i zato što u Rumunjskoj predsjednik nema samo simboličku ulogu kao kod nas i velikoj većini europskih država.

U Rumunjskoj je na snazi polupredsjednički sustav kao npr. u Francuskoj i Rusiji gdje predsjednik ima poprilično veliku moć u političkim odlukama.

Predsjednik može dosta zezati Vladu kod potvrđivanja zakona što je Basescu i radio pa ga je Ponta pokušao opozvati prije kraja mandata - u principu bez potpisa (suglasnosti) Predsjednika države vrlo je teško stupanje na snagu bilo kojeg Zakona pošto rumunjski Ustav dijeli izvršnu vlast na 3 institucije: Dva doma u parlamentu i Ured Predsjednika. Nadalje Predsjednik je slobodan ne prihvatiti ime mandatara za sastav Vlade kojeg predloži većina u Parlamentu, ne mora ga čak ni primiti na razgovor - parlamentu može poslati odbijenicu i zatražiti drugog mandatara ili predložiti svoga.

Kod Iohannisa je zanimljivo što on do sada osobno nije sudjelovao u nacionalnoj politici, već je cijelu političku karijeru / afirmaciju izgradio kao vrlo uspješni gradonačelnik Sibiua - no s druge strane njegova politička stranka PNL (Nacionalna Liberalna stranka - koja sebe opisuje strankom "desnog centra") je u zadnje vrijeme politički dosta lutala - kako u unutarnjoj tako i u međunarodnoj politici.

Od 2011-e pa sve do veljače ove godine - oni su bili u nekom obliku stranačkog saveza sa Pontinim PSD-eom, odnosno u koaliciji koju se nazivalo "Socijalno-Liberalnom Unijom", no uoči početka kampanje za ovogodišnje EU izbore PNL je najprije istupila iz Liberalne Internacionale, a onda i razvrgnula Socijalno-Liberalni savez u rumunjskom parlamentu i prešla u opoziciju. Njihovi izabrani zastupnici u Euro-parlamentu su također promijenili grupaciju i danas su članovi Europske pučke stranke, dok su u prošlom mandatu bili u sastavu grupacije ALDE (Savez Liberala i Demokrata za Europu).

Sličan savez kao što je bio taj sa PSD-eom formirali su uoči ovih izbora sa Demokratskom Liberalnom Strankom dosadašnjeg Predsjednika Traiana Basescua i Klaus Iohannis je na izborima nastupio kao njihov zajednički kandidat - (Kršćansko-Liberalni Savez) a dvije stranke su najavile i njihovo postupno ujedinjenje.

Treba reći kako je u Rumunjskoj postojalo jako puno stranaka sa "liberalnim" predznakom, gdje je u većini slučajeva riječ o Konzervativnim / desnim strankama a ne o klasičnim Liberalima. Na neki način i ta konfuzija je nasljeđe komunizma - jer je Ceausescov režim svu oporbu njegovoj iskključivoj vlasti etiketirao kao "liberale" što je u ondašnjem poimanju politike bila vrlo ružna riječ - a oporba koja ga je srušila na Božić 1989-e je tu negativnu etiketu iz doba komunizma jednostavno prihvatila pa je tako u prvom post-komunističkom parlamentu i u prvoj Vladi "Fronte nacionalnog spasa" bilo čak deeset političkih stranaka koje su u svojem nazivu imale pridjev "liberalan".

U rumunjskoj političkoj tradiciji izraz "Liberal" dakle označava "anti-komunističku", "protu-čaušesovsku" političku opciju i to je čest uzrok zabune jer većina tih stranaka koje su se nazivale ili se još uvijek nazivaju "liberalnima" uopće nisu imale doticaja sa klasičnim liberalnim vrijednostima u smislu u kojem su one poznate na Zapadu.

[divizija]

ne zaboravim oda su se i u rumunjskoj ankete proslavile, dajući prednost ponti oprije izbora, a prognozirajući egal na izlaznim anketama.

očekujem sličan scenarij u HR.

[sunshinestar]

Gagauzi su turkijski narod koji je krćanske vjere i ruskog jezika, a žive u Gagauziji koja je trenutno u Moldaviji.
Nisu u dobrim odnosima sa centralnom vlašću, i nije im drago što su se našli u nezavisnoj državi Mlodaviji, jer im je pasao više Sovjetski Savez zbog kulturne, političke, lingističke, ali i ekonosmke bliskosti s Rusijom. Prije SSSR-a bili su dio Carske Rusije u koju su ušli svojevoljno i u obostranom interesu.
Ni krivi ni dužni, bez da ih je iko išta pitao, Gagauzija se našla u državi Moldaviji.Očito su sovjetski komunisti pogriješili što su izmisli i prvi stvorili Moldaviju kao politički entitet, i otkinuli ga od Rusije, bez da su pitali ikoga.
Dnas politička elita Moldavije, kaže da je Moldavija kao nezavisna država propao projekt i da Moldaviju treba ukinuti kao nezavisnu državu, te je pripojiti Rumunjskoj.
gagauzi kažu; OK, samo vi odite gdje želite, ali nas pustite da odemo gdje mi želimo; u Rusiju.
Iako su proglasili nezavisnost još početkom devedesetih kada su ruski komunisti proglasili nezavisnost Rusije i time srušili Sovjetski savez, prihvatili su kompromis i ostali u Moldaviji, ali sa širokom autonomijom.
Protive se ulasku Gagauzije (ne i Moldavije, za Moldaviju ih nije briga, kao što ni Hrvate u Austo-Ugarskoj nije bilo briga za Austriju; Hrvati su željeli ujedinjenje sa ostalim Južnim Slavenima, ali ne na način da se isele iz Austro-Ugarske, tj Hrvatske u Srbiju, nego da zajedno sa sobom uzmu i teritorij (Hrvatsku) u Jugoslaviju, tako i gagauzi ne žele emigrirati kolektivno u Rusiju, nego žele da gaguzija uđe u Rusiju) u Eurpsku uniju.
Kažu da njihovi proizvodi nemaju šanse na EU tržištu , nego računaju na nastavak i daljnji razvitak gospodarskih odnosa sa Rusijom.
Polovica radnog stanovništva radi u Rusiji.
U gaguziji su tri službena jezika; ruski, gagauški i mlodavski.
Planira se uvođenje i bugarskog kao službenog jezika, budući da u Gaguziji žive i Bugari.

https://www.youtube.com/watch?v=7O8F...ature=youtu.be

[sunshinestar]

PowerLock kaže:

Mislim da to ima više veze sa uredničkim kriterijima u Večernjem nego sa Rumunjima

Što se rumunjskih predsjedničkih izbora, nekoliko stvari koje je potrebno naglasiti jer bi možda bile zanimljive i dijelu hrvatske javnosti:

1. Ovi su izbori do krajnjih granica demonstrirali istinsko jedinstvo iseljene i domovinske Rumunjske. Sve ono o čemu Hrvati godinama najčešće samo pričaju, Rumunji su jednostavno uradili. Ovo su, naprimjer bile scene ispred rumunjskog veleposlanstva u Londonu na dan prvog kruga predsjedničkih izbora:

https://www.youtube.com/watch?v=qmqzF26dP4w

2. Kada se pokazalo da je glasovanje u rumunjskim veleposlanstvima i konzulatima bilo tragično loše organizirano, diljem Rumunjske krenule su masovne demonstracije uz često i nasilne sukobe sa Policijom, a napadale su se i stranačke zgrade Socijal-demokratske stranke, nasljednice Ceausescove komunističke partije. Kao i prije 24 godine najprije je ustao uvijek buntovni Temišvar, ali onda su na ulice izašli i stanovnici drugih gradova, Sibiua i Brašova u Transilvaniji - na koncu su se u prošli Petak probudili i građani Bukurešta, pa je i kod njih došlo do nereda kada Policija nije dopuštala dolazak prosvjednika pred glavno sjedište Pontinog PSD-a. Prosvjedi nisu bili politički organizirani jer ih je predvodila rodbina i prijatelji iseljenih Rumunja kojima stranački poslušnici Viktora Ponte u diplomatskom aparatu nisu dopustili glasovanje u inozemstvu.

3. Glavna politička tema izbora bila je ekonomija i privlačenje stranih ulaganja - ali uz jaku nacionalnu notu: Gotovo svi protukandidati Pontu su napadali zbog činjenice da 4 milijuna Rumunja živi u inozemstvu jer ne mogu preživjeti u Rumunjskoj, a barem još 8 milijuna Rumunja u Rumunjskoj izravno egzistencijalno ovisi o njihovim novčanim doznakama. Sve oporbene stranke iskazale su jedinstvo u želji da u zemlju vrate što je moguće više onih koji su se iz Rumunjske iselili, Drugi napad na Pontu fokusirao se na njegovu koruptivnu reputaciju, spregu pravosuđa sa oligarhijama preživjelim iz Ceausescuovog režima - pa se i sama kandidatura Viktora Ponte tumačila kao pokušaj da se seljenjem na Predsjedničku dužnost zaštiti od mogućih budućih pravosudnih istraga mnogih afera tijekom njegova premijerskog mandata, koji i dalje traje.

4. Rumunjska je kao pretežito pravoslavna krščanska zemlja za svoga Predsjednika izabrala etničkog Njemca (Transilvanijskog Sasa [Saksonca]) Karla Wernera Iohannisa, koji dolazi iz vjerničke obitelji protestantske luteranske Crkve. Na neki način ponovila se situacija sa prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u Češkoj gdje je desni centar također imao kandidata koji je bio etnički Njemac sa razlikom da su Rumunji u konačnici dali povjerenje Iohannisu, dok su Česi radije izabrali često alkohioliziranog ljevičara češke nacionalnosti Zemana, nego politički puno kompetentnijeg kandidata Karela Schwrzenberga koji je etnički Njemac.

No zato postoji i jako dobro objašnjenje: Dok Česi sa Njemcima imaju slična povijesna iskustva kao i Hrvati sa Srbima - dotle su upravo transilvanijski Sasi, bili oni koji su nakon građanskih revolucija 1848-e bili predvodnici stvaranja rumunjske političke nacije pri čemu su prvenstveno za taj projekt nastojali mobilizirati rumunjske seljačke staleže kojima mađarska aristokracija koja je vladala Transilvanijom nije priznavala politička prava. Prvi Njemci doselili su se u Transilvaniju još u 12-om stoljeću, i to na poziv mađarskog Kralja Geze II-og kako bi ojačali obranu jugozapadnih granica srednjovjekovnog mađarskog kraljevstva. Ustanovili su prve moderne gradove na području današnje Rumunjske, bili su branitelji kršćanstva, ali kasnije i prvi pronositelji reformacije zahvaljujući kojima je i do 10% rumunjskog stanovništva prihvatilo protestantska crkvena učenja - Luteranstvo i Pentakostalnost.

Više o povijesti transilvanijskih Sasa koji su jučer upravo dali petog demokratskog predsjednika suvremenene Rumunjske možete pročitati na ovom linku:

http://www.digplanet.com/wiki/Transylvanian_Saxons

U političkom smislu ovi izbori mogu rezultirati i skorim padom Vlade, osobito stoga jer su građani koji su sudjelovali u prosvjedima protiv onemogućavanja glasovanja u inozemstvu njihovim ishodom ostvarili veliku pobjedu, te već sada najavljuju nastavak javnih prosvjeda sa ciljem iznuđivanja ostavke Premijera Ponte i raspisivanja prijevremenih izbora - Rumunji su inače jako pitom i vedar narod, ali kada ih politika svako toliko izvuče na ulice sa njih se teško povlače prije nego li ostvare svoje zahtjeve.

U vanjskopolitičkom smislu izbor Iohannisa može biti najava početka nove liberalne ere u rumunjskoj politici i gospodarstvu, još bližih odnosa sa Sjedinjenim Državama (a budući da se većina transilvanijskih Sasa koji su se u Ceausescovo vrijeme iseljavali iz Rumunjske smjestila u američkim saveznim državama Ohio i Idaho u kojima imaju i znatan politički utjecaj kao i vlastite predsavnike u Kongresu i Senatu SAD-ea), a što će sve u dogledno vrijeme možda za rezultat doista i imati veći gospodarski rast koji će omogućiti povratak tisućama, ako ne i milijunuma Rumunjskih ekonomskih emigranata natrag u domovinu iz dijaspore u kojoj ih se često prezire i ne prihvaća.

Ta želja iseljenih Rumunja, ali i njihovih obitelji koje su ostavili u domovini, da se vrate svojim kućama - bila je odlučan sentiment ovih izbora; u kojima je narod u jednoj europskoj zemlji nakon dosta vremena opet najdoslovnije preoteo politiku političkim strankama i sam odlučio izabrati pobjednika kojemu se prije početka izbora nisu davale nikakve šanse ni za ulaz u drugi krug, a kamo li za pobjedu.

Rumunjska je pozitivno šokirala, zaslužuju da im se zaželi sreća - današnji naraštaj pokazao se dostojnim nasljednicima svojih roditelja koji su 1989-e srušili sa vlasti najozloglašeniju komunističku diktaturu Istočnog bloka, a jučer su najavili i konačan obračun sa onim što je od te komunističke vlasti još uvijek uspjelo opstati - crvenu oligarhiju predvođenu PSD-eom Viktora Ponte.

.

Hrvatska dijaspora nije hrvatsko iseljeništvo.
Ogromna većina glasača dijaspore su Hrvati koji nisu rođeni u Hrvatskoj, niti imaju veze sa Hrvatskom, niti su im preci iz Hrvatske.
Uz to imaju i državljatsvo u državi od gdje žive, gdje su se rodili i od kuda su im preci - Bosna i Hercegovina.

rumunjska dijaspora su većinom mladi čiji su preci iz Rumunjske, koji su se rodili u Rumunjskoj, koji su odrasli i živjeli u Rumijskoj, koji privremeno rade vani i koji će se vratiti u Rumujskoj.
Hrvatsko "sieljeništvo" ne samo da ima pravo glasa u "drugoj zemlji", nego ima i pravo veza, pravo na člana predsjedništva i svakog trećeg predsjedatelja države, pravo na svakog trećeg državnog premjera, pravo na županije, pravo na nacionalne simbole na državnim institucijama.

Rumunji koji su su na privremenom radu u npr Njemačkoj, nemaju rumunjske županije u Njemačkoj, nema rumunjskih zastavi uz Njemačku na njemačkim državnim institucijama u Njemačkoj, nemaju Rumunji na privremenom radu fiksan brojbroj zastupnika u Bundestagu, Rumunji nemaju pravo veta na sve državne odluo da svaki treći kancelarski mandat pripadne Rumunju na privremenom radu u Njemačkoj, Rumunji nemaju pravo da svaki treći savezni predsjenički mandat obnaša rumujski građanin.


Nikada nećeš postići da romanofoni Švicarski glasaju jednako na talijanskim parlamentarnim izborima kao i Talijani u Italiji, niti germanofoni Švicarci kao i Njemci iz jemačke, ni frnkofoni Švicarci kao Francuzi iz Francuske, jer uopće nemaju pravo glasa na izborima u tim zeljama.


Kako je glasala rumunjska dijaspora u Moldaviji i Srbiji?


Što mislite kako će barrack Obama glasati na predstojećem referendumu o ostanku UK u EU?

Što mislite hoće li se postići jedinstvo engelskog iseljeništva u SAD, Kanadi, Australiji, JAR-u i drugim zemljama matičnim stanovnišštvom u UK?

[denacifikator]

Prema anketi INSCOP, koju je objavila rumunska agencija Ađerpres, 47,5 odsto ispitanika misli da je Čaušesku bio pozitivan, za 46,9 odsto Rumuna on je bio negativna ličnost, a 5,6 odsto ispitanika nije odgovorilo ili nije znalo odgovor.

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/435381...tivnom-licnocu



Jbt šta je to sa ovim post-diktatorskim društvima da nekoliko godina posle kraja diktature istu priželjkuju nazad

Primećujem istu stvar u Srbiji, gde sve više čujem "kako se u Slobino vreme bolje živelo"

[Sforza Aspang]

Polovica Rumunja su nepismeni,slabije obrazovani ljudi,koji nisu uspjeli shvatiti da sami stvarau svoj život..I nravano ljudi koji dijele isti osjećaj sa drugom polovicom koja je razočarana korupcijom,nepotizmom i slabim ekonomskim rezultatima.

[divizija]

ovaj sistem je mnogima donio neuspjeh i nesnalaženje, i posljedica toga je da diktature gledaju pozitivno.

ako će se rumunjska razvijati i ići na bolje, čaušesku će blijediti, ako će propadat, ekipa će žalit za njim.

[ruka-slave]

25 godina je prošlo a Rumunjska se i dalje vrti u krug i glođe Čaušeskuovu ostavštinu, kakva god bila. Uspijeva samo najgori ološ, gori od onoga iz Čaušeskuova vremena. Umjesto jedne Securitate sada imate desetke loklanih mafija koje su još i gore i koje nitko ne drži pod kontrolom. Nitko nije dovoljno blesav da to ne može uvidjeti.

[Imran]

ovi su upali u gori kaos nego mi. što se tiče njega, i onakav je bio bolji od sadašnjih demokartski izabranih čelnika.

[nina kent]

Ljudi iz bivsih komunistickih zemalja su jako puno ocekivali od demokracije, ocekivali su da postanu svi debeli bogatasi preko noci, da ce se svi problemi rijesit sami od sebe itd. Ne kuze to da su se tek oslobodili od tiranije, a sve ostalo treba tek napravit i izgradit.

Inace i u Hrvatskoj ima izvjestan broj ljudi koji jos uvijek misle sasvim pozitivno o onom Brozu, a lik je ustvari bio daleko gori zlocinac od Causeskua. To je ostavstina totalitarizma, mentalna dresura je ucinila svoje, po kojoj su oni naucili voljeti te diktatore. Osjecaj pozitive, ljubavi, topline oko srca pri spomenu diktatora je za te osobe isto tako normalno kao zrak koji udisu, koliko god se to nama drugima cinilo cudno i nevjerojatno...

Inace u zapadnim zemljama cesto mjesaju ova dva diktatora, za vecinu ljudi su to neki mutni bivsi komunisticki diktatori ali nemaju pojma tko je jedan a tko drugi tj u kojim zemljama su 'operirali'.

[sunshinestar]

Što se čudiš?
Uvlačenje u NATO pak,t,
naoružćavanje protiv Rusije.
Raketni štit u slučaju napada na Rusiju....

[ivan.iv]

sunshinestar kaže:

Što se čudiš?
Uvlačenje u NATO pak,t,
naoružćavanje protiv Rusije.
Raketni štit u slučaju napada na Rusiju....

Ako je predsjednica RH Kolinda izbacila bistu Tita, kako mi gledamo na godine kada je bio Tito predsjednik Jugoslavije.
Ako samo uzmemo zaposlenost i sve firme koje su radile i sadašnje stanje nezaposlenosti i šoping centre...a novaca nema

[tihobl]

Rumuni su uvijek bili bijeda, a sad su jos veca bijeda (masovno dolaze u Srbiju da rade za dnevnicu na poljoprivrednim poslovima). Stanje je takvo da rumuni sa fakultetskim diplomama idu preko granice kad je vrijeme berbe.

Da se ne lazemo nije ni ovde puno bolje. Nekad je zivot bio laksi.
Svi koji se sjecaju tih vremena zanaju da se lakse i bezbriznije zivjelo.
U prodavnicama je bio slabiji izbor, ali svi su imali para. Svi, bas svi su imali ustedjevine, a sad je vecina u dugovima i kreditima.
Nekad se islo u Trst da nabavis stvari kojih ovde nema, sad sve mozes kupiti u svom gradu, ali nemas para.
Nekad je svako mogao napraviti sebi kucu, bez obzira na zanimanje i visinu plate, a danas je to postalo nemoguce bez kredita na 20 godina (da ne govorim o dodjeljivanju stanova - koja firma sad gradi stanove za svoje radnike).
Nekad smo izvozili samo nekvalifikovanu radnu snagu, sad izvozimo samo najkvalifikovaniju (nekad strucnjacima nije padalo na pamet da idu vani raditi, jer su i ovde sasvim fino mogli zivjeti).
Nekad smo izvozili lopove (pa su krali vani, a ovde trosili), sad uvozimo lopove (koji sve pokradose i iznijese vani).

[divizija]

tihobl kaže:

Rumuni su uvijek bili bijeda, a sad su jos veca bijeda (masovno dolaze u Srbiju da rade za dnevnicu na poljoprivrednim poslovima). Stanje je takvo da rumuni sa fakultetskim diplomama idu preko granice kad je vrijeme berbe.

Da se ne lazemo nije ni ovde puno bolje. Nekad je zivot bio laksi.
Svi koji se sjecaju tih vremena zanaju da se lakse i bezbriznije zivjelo.
U prodavnicama je bio slabiji izbor, ali svi su imali para. Svi, bas svi su imali ustedjevine, a sad je vecina u dugovima i kreditima.
Nekad se islo u Trst da nabavis stvari kojih ovde nema, sad sve mozes kupiti u svom gradu, ali nemas para.
Nekad je svako mogao napraviti sebi kucu, bez obzira na zanimanje i visinu plate, a danas je to postalo nemoguce bez kredita na 20 godina (da ne govorim o dodjeljivanju stanova - koja firma sad gradi stanove za svoje radnike).
Nekad smo izvozili samo nekvalifikovanu radnu snagu, sad izvozimo samo najkvalifikovaniju (nekad strucnjacima nije padalo na pamet da idu vani raditi, jer su i ovde sasvim fino mogli zivjeti).
Nekad smo izvozili lopove (pa su krali vani, a ovde trosili), sad uvozimo lopove (koji sve pokradose i iznijese vani).

danas ljudi troše masu para na stvari koje ekad nisu bile u prodavaonicama.

na kraju ih ta potrošnja ostavi u besparici.

[USAisfreedom]

Komunizam je za lijene ljude. Ti koji plaču za Ceausecsom su lijenčine kojima se ne da raditi i sanjaju o državi koja ih hrani i oblači na teret aktivnog dijela naroda.

[Michael Collins]

Može li netko staviti tablicu koja pokazuje da je ekonomski gledano Rumunjima lošije nego 1989.?

Until 2009, Romanian economic growth was among the fastest in Europe (officially 8.4% in 2008 and more than three times the EU average).[13][14] The country is a regional leader in multiple fields, such as IT and motor vehicle production,.[15][16][17] Bucharest, the capital city, is one of the largest financial and industrial centres in Eastern Europe

Za 2013. imaju:
Increase 3.5% (Real, 2013 est.)

Dakle Rumunjima ide na bolje, nisu bogati, nisu čak ni OK, ali napreduju i ekonomija raste