Što forumaši danas misle o libertarijanizmu

[fortinbras]

InterMezzo kaže:

Dakle, ako se zrakeoplovne kompanije mogu tržišno natjecati, zašto ne bi mogle zdravstvene? Zašto je OK da te pilot fura do Londona za 9 Eura a nije OK da ti netko proda lijek za 50 Eura a koji danas na kontroliranom lihvarskom tržištu košta skoro 500?

Vrlo jednostavno. Meni i nekom siromahu za život je potrebno zdravlje. Ja ako hoću negdje otputovati, to si mogu priuštiti. Siromah si to ne može priuštiti. Sad zamisli kad je riječ o težim i kroničnim bolestima, kako bi si siromah mogao priuštiti liječenje?

[InterMezzo]

fortinbras kaže:

Vrlo jednostavno. Meni i nekom siromahu za život je potrebno zdravlje. Ja ako hoću negdje otputovati, to si mogu priuštiti. Siromah si to ne može priuštiti. Sad zamisli kad je riječ o težim i kroničnim bolestima, kako bi si siromah mogao priuštiti liječenje?

Pa ti sam sebi kontradiktiraš!

Siromahu bi tek dobro došli jeftini(ji) lijekovi.

[fortinbras]

InterMezzo kaže:

Pa ti sam sebi kontradiktiraš!

Siromahu bi tek dobro došli jeftini(ji) lijekovi.

Je, da. Kao bili bi mu jeftiniji nego sad. Daj se uozbilji. Moraš shvatiti da neki ljudi kopaju po kontejnerima

[InterMezzo]

fortinbras kaže:

Je, da. Kao bili bi mu jeftiniji nego sad. Daj se uozbilji. Moraš shvatiti da neki ljudi kopaju po kontejnerima

Opet si bespotrebno arogantan!

Sistem baziran na uistinu slobodnom tržištu je jeftiniji svima, pa i tom siromahu. S druge strane, socijalno zdravstvo plaćaju svi, uglavnom kroz (previsoke) poreze.

Ali, tebi je vidim OK da zdravstvene korporacije lihvarski naplaćuju lijekove i usluge, dok god to "država" plaća. Što je, naravno, kratkovidno...

Al dobro, kad tako hoćete, samo nemojte drugi put plakati da vam vlast uzima previše poreza... tražili ste - imajte to.

[fortinbras]

InterMezzo kaže:

Opet si bespotrebno arogantan!

Takav sistem je jeftiniji svima, pa i tom siromahu. Socijalno zdravstvo plaćaju svi, uglavnom kroz (previsoke) poreze.

Ali, tebi je vidim OK da zdravstvene korporacije lihvarski naplaćuju lijekove i usluge, dok god to "država" plaća. Što je, naravno, kratkovidno...

Al dobro, kad tako hoćete, samo nemojte drugi put plakati da vam vlast uzima previše poreza... tražili ste - imajte to.

Stavljaš mi riječi u usta. Ništa od toga mi nije ok. Zdravstvene korporacije se ponašaju onako kako se ponašaju sustavi kojima je glavni cilj ostvarivanje profita.
Slobodan si otvoriti mi oči i pokazati mi održivi zdravstveni sustav (za sve građane) koji počiva isključivo na natjecanju i privatnoj inicijativi.

[lijencina1]

InterMezzo kaže:

Socijalno zdravstvo je također skupo, plaćaš ga itekako samo indirektno (pa se mnogima ono čino jeftino, čak besplatno...).

Naravno da ne mislim kako je socijalno zdravstvo besplatno, niti sam to tvrdio.
Tvrdio sam da je komparativno jeftinije u usporedbi sa čisto tržišno reguliranim zdravstvom.
Spomenuo si cijenu lijekova, ista je u pravilu niža u sistemima socijalnog zdravstva radi nabavke na veliko (a isti princip vrijedi i za medicinska pomagala, dijagnostičke i ine aparate itd.).

Možeš li objasniti zašto misliš da zaista slobodno tržište ne bi funkcioniralo u zdravstvu?

Zato što, u čisto tržišnom sustavu, dolazi do sukoba interesa (pacijenata) i pružatelja usluge.
Ako je sistem vođen isključivo profitom kao signalom, dolazi do ozbiljnih distorzija, što nije slučaj kod robe široke potrošnje ili aviousluga.

Par primjera:
Da bi se uspješno mogli nositi sa bakterijskim zaraznim bolestima treba nam potpuno nova generacija antibiotika svakih sedam godina.
Ne postoji nikakav tržišni razlog da privatna kompanija ulupa silne milijarde u R&D antibiotika koji s vremenom postaju sve neučinkovitiji (radi razvoja rezistencije), stoga novu generaciju antibiotika nismo dobili praktički još od makrolidnih (poznatog Sumameda).
Poslijedica toga je porast kompliciranih bakterijskih infekcija sa enormno povećanim troškovima za sustav.

Nadalje, daleko najučinkovitiji način nošenja s bolestima je prevencija.
Provoditi aktivno i učinkovito istu je u interesu samo državnim akterima (pasivno, kroz destimulaciju, eventualno osiguravateljima, ali ista nije osobito učinkovita).

Primjera ima puno, no sukus je ovakav: komprehenzivni, aktivan i učinkovit sustav zdravstva od svih agencija u društvu ima interes provoditi jedino država.
Tržišno natjecanje nije odgovor na probleme zdravstvenog sustava.

[InterMezzo]

fortinbras kaže:

Stavljaš mi riječi u usta. Ništa od toga mi nije ok. Zdravstvene korporacije se ponašaju onako kako se ponašaju sustavi kojima je glavni cilj ostvarivanje profita.
Slobodan si otvoriti mi oči i pokazati mi održivi zdravstveni sustav (za sve građane) koji počiva isključivo na natjecanju i privatnoj inicijativi.

Ne stavljam ti riječi u usta. Sam si se postavio u takvu situaciju.

Ja sam naveo zdrav primjer gdje je slobodno tržište pokazalo se superiornim - zračni prijevoz! Izuzetno regulirana privredna grana (sigurnost zračnog prometa, zračnih luka itd.) a opet u zadnjih 25 godina nakon liberalizacije došlo je do preporoda industrije, na sreću i korisnika i zaposlenika (a čak i u vrijeme kad je recimo cijena nafte bila rekordna!, što je toj industriji i najveći trošak).

Istovremeno, zdravstvo je kartelizirano. Ni naša Pliva u Zagrebu nije više naša. Zdravstvo, kao grana, nije nikad prošlo ono što je prošla avio industrija. Dakle - takvog primjera ni ne može teoretski biti. No, Libertarijanci se zalažu upravo za nešto slično kao i kod avioprijevoznika. Ne vidim razloga zašto to ne bi šljakalo i bivalo na kraju na zadovoljstvo sviju.

Osim ako ne želimo da ovakvih primjera ima sve više, pa i u Hrvatskoj (pa se čudite kad vam opet dignu poreze).

What happens when a company hikes the cost of crucial medicine by 5,000%.

lijencina1 kaže:

Naravno da ne mislim kako je socijalno zdravstvo besplatno, niti sam to tvrdio.
Tvrdio sam da je komparativno jeftinije u usporedbi sa čisto tržišno reguliranim zdravstvom.
Spomenuo si cijenu lijekova, ista je u pravilu niža u sistemima socijalnog zdravstva radi nabavke na veliko (a isti princip vrijedi i za medicinska pomagala, dijagnostičke i ine aparate itd.).

Danas ni ne postoji tržišno regulirano zdravstvo. Postoje neki kao "brandovi" ali kad zagrebeš ispod površine vidiš da su u vlasništvu istih magnata.

[lijencina1]

InterMezzo kaže:

Danas ni ne postoji tržišno regulirano zdravstvo. Postoje neki kao "brandovi" ali kad zagrebeš ispod površine vidiš da su u vlasništvu istih magnata.

Naveo sam ti primjere koji loše funkcioniraju u domeni tržišta, zato što profit (odnosno cijena) nije adekvatan signal u proizvodnji zdravstvenih usluga.

Više tržišta u zdravstvu može proizvesti samo još veće distorzije.

[InterMezzo]

lijencina1 kaže:

Naveo sam ti primjere koji loše funkcioniraju u domeni tržišta, zato što profit (odnosno cijena) nije adekvatan signal u proizvodnji zdravstvenih usluga.

Više tržišta u zdravstvu može proizvesti samo još veće distorzije.

U domeni tržišta, ali kakvog? Ovo danas, kad je u pitanju zdravstvo, ima više sličnosti s tržištem ilicitnih droga no pravim i otvorenim tržištem. Osim što nije ilegalno.

Ja pak mislim da otvorenije tržište u zdravstvu bi zapravo potaklo više inovacija i da bi bolje i modernije kompanije profitirale od toga (ali i korisnici). Sadašnji status ne odgovara nikome osim veleposjednicima dionica ovih kartela.

Inače R&D izgovor uvijek potegnu. Kao da druge grane nemaju R&D? Primjeri koje si naveo zapravo su i proizašli upravo iz sadašnjeg stanja, s pravom nazvanog kartelizacijom.

[red_shrike]

Recimo primjer privatnog zdravstva u RH je taj da na magnetsku, rengen ili ikoj drugi nasumični pregled mogu otići unutar 24 sata, što je fantastično. Ima također i privatno osiguranje koje se plaća nekih 150-200 kuna mjesečno pa se može i na taj način osigurati da se dobe kvalitetni i brzi pregledi. S obzirom koliko plaćam sada zdravstveno očekivao bi dobar red veličine bolju uslugu, ali jok...

[glosa]

fortinbras kaže:

Stavljaš mi riječi u usta. Ništa od toga mi nije ok. Zdravstvene korporacije se ponašaju onako kako se ponašaju sustavi kojima je glavni cilj ostvarivanje profita.
Slobodan si otvoriti mi oči i pokazati mi održivi zdravstveni sustav (za sve građane) koji počiva isključivo na natjecanju i privatnoj inicijativi.

Definiraj svoju definiciju pojma "održivi". Za mene je nešto održivo ako se samo od svojih prihoda održava. Ako misliš da je zdravstvo održivo državnim subvencijama zašto se takva politika ne sprovodi u svim sektorima društva, pa ne bi bilo ni gladnih ni nezaposlenosti. Reći ću ti zašto se ne sprovodi, jer bi to u krajnjoj liniji dovelo do "održive" države kakvu smo već imali koja je na kraju postala neodrživa.

Nevjerojatno je koliko ljudi troše novaca da bi održavali auto počevši od kupnje, goriva, servisa i osiguranja. Kada bi samo dio toga novca davali za svoje zdravlje onda bi zdravstvo bilo zaista održivo. Ali zašto da daju kada im to netko drugi može platiti.

Znam da se nemože imati sve ali moraju postojati prioriteti a tu je zdravlje na prvom mjestu. Ako bi zbog toga bilo manje automobila, neka, pješačenje bi im bilo korisno po zdravlje pa bi na njega trebali i manje trošiti.

[fortinbras]

InterMezzo kaže:

Ne stavljam ti riječi u usta. Sam si se postavio u takvu situaciju.

Ja sam naveo zdrav primjer gdje je slobodno tržište pokazalo se superiornim - zračni prijevoz! Izuzetno regulirana privredna grana (sigurnost zračnog prometa, zračnih luka itd.) a opet u zadnjih 25 godina nakon liberalizacije došlo je do preporoda industrije, na sreću i korisnika i zaposlenika (a čak i u vrijeme kad je recimo cijena nafte bila rekordna!, što je toj industriji i najveći trošak).

A kaj je s britanskom željeznicom? Ili recimo privatizacijom vode tamo?

InterMezzo kaže:

Istovremeno, zdravstvo je kartelizirano. Ni naša Pliva u Zagrebu nije više naša. Zdravstvo, kao grana, nije nikad prošlo ono što je prošla avio industrija. Dakle - takvog primjera ni ne može teoretski biti. No, Libertarijanci se zalažu upravo za nešto slično kao i kod avioprijevoznika. Ne vidim razloga zašto to ne bi šljakalo i bivalo na kraju na zadovoljstvo sviju.

zato što zdravstvo nije isto što i avioturizam
u interesu je avioprijevoznika da ima što više putnika. ako je u interesu doktora da ima što više pacijenata, kako to onda može biti dobro za stanovništvo? najplastičniji primjer. A Pliva je privatizirana. Ne zalažete li se vi libertarijanici za to...

red_shrike kaže:

Recimo primjer privatnog zdravstva u RH je taj da na magnetsku, rengen ili ikoj drugi nasumični pregled mogu otići unutar 24 sata, što je fantastično. Ima također i privatno osiguranje koje se plaća nekih 150-200 kuna mjesečno pa se može i na taj način osigurati da se dobe kvalitetni i brzi pregledi. S obzirom koliko plaćam sada zdravstveno očekivao bi dobar red veličine bolju uslugu, ali jok...

U hitnim slučajevima ljudi završe na magnetnoj odmah. A problem čekanja za nehitne slučajeve je upravo u tome što treba upumpati još sredstava u zdravstvo da bi se kupila sva potrebna oprema i zaposliti još ljudi. Ali to vam pretpostavljam ne bi odgovaralo...

[fortinbras]

glosa kaže:

Definiraj svoju definiciju pojma "održivi". Za mene je nešto održivo ako se samo od svojih prihoda održava. Ako misliš da je zdravstvo održivo državnim subvencijama zašto se takva politika ne sprovodi u svim sektorima društva, pa ne bi bilo ni gladnih ni nezaposlenosti. Reći ću ti zašto se ne sprovodi jer bi u krajnjoj liniji dovelo do "održive" države kakvu smo već i mali koja je na kraju postala neodrživa.

Zdravstveni sustav koji će pružati zdravstvenu zaštitu svim građanima bez obzira na njihovu platnu moć.

[lijencina1]

InterMezzo kaže:

U domeni tržišta, ali kakvog? Ovo danas, kad je u pitanju zdravstvo, ima više sličnosti s tržištem ilicitnih droga no pravim i otvorenim tržištem. Osim što nije ilegalno.

Ja pak mislim da otvorenije tržište u zdravstvu bi zapravo potaklo više inovacija i da bi bolje i modernije kompanije profitirale od toga (ali i korisnici). Sadašnji status ne odgovara nikome osim veleposjednicima dionica ovih kartela.

Inače R&D izgovor uvijek potegnu. Kao da druge grane nemaju R&D? Primjeri koje si naveo zapravo su i proizašli upravo iz sadašnjeg stanja, s pravom nazvanog kartelizacijom.

Kompetitivnost tržišta ovdje je irelevantna.

Privatnoj farmaceutskoj kompaniji jednostavno nije isplativo istražiti i proizvesti novi antibiotik, bez obzira je li ista u kompetititvnom tržištu ili u oligopolističkoj/monopolističkoj poziciji.

Primjer koje sam naveo nije proizašao iz kartelizacije, već upravo iz privatizacije, odnosno odustajanja države da proizvodi/istražuje lijekove, i zasigurno se neće riješiti nevidljivom rukom, bez involviranja države ili direktno (proizvodnjom lijekova) ili indirektno (subvencijama).

Smatrati kako će tržišni mehanizmi riješiti probleme koje su upravo isti i izazvali je, nažalost, čisti wishfull thinking.

[Detektor]

Vidim da ste pričali o zračnom prijevozu,on vam je najsigurniji prijevoz za razliku od cestovnog,s bozirom da znamo kako treba špaga za bilo koju državnu firmu,ja se osjećam više nesigurno kada bi me neki pod-kapacitetni preplaćeni pojedinac vozio,ili organizirao prijevoz a što se tiće zdravstva,ista stvar je i tamo gdje djelatnici imaju normu na pacijentima i ne mogu fleksibilnije raditi. Zdravstvo se može poboljšati kroz propagiranje zdravlja na privatnoj televiziji o prestanku unošenja štetnih tvari u organizam i rad na sebi kroz tjelovježbu i td. a tu je i pitanje kako najslabije karike raspoređuju svoj novac jer to je najvažnije u libertarijanizmu,to nije ideja bogatih kroni kultur marksista koje su slučajni buržuji postavili redistribucijom kapitala i odradili tko je a tko nije kapitalist već onih najslabijih da im se nesmetano omogući prodor u više klase kao i najbogatijima pad u niže klase.

Kad bi pitali prosječnog Hrvata što bi napravio sa plusem na računu u banci on bi rekao da bi taj novac potrošio,kad bi pitali libertarijanca,on bi rekao da bi štedio i od višaka novca koji daje državi,dio bi išao zdravstvu. Ne bi više postojali glupi krediti za auto,namještaj,naši ljudi bolje djeluju onda kada ih se pritisne kreditima nego gao slobodni ljudi pa se štedljivi dovode u poziciju da krizom ne mogu podići svoj zarađeni novac.

InterMezzo kaže:

Ama gdje sam se ja to protivio robotizaciji???

Pa ja ti odgovorio na tvoju ne slijedi smicalicu da roboti zamjenjuju ljude pa dolazi do otkaza retoričkim pitanjem da li to znači
da nema stvaranja novih vrijednosti i ti mi rekao retorički ima ali za koga. Odgovor je za ljude jer bogatiji će kupiti bolje
stvari. Akrapović ti je gostovao u Nu2 i rekao kako je ljudski faktor neizbježan. Robote treba netko popraviti pa i robota koji
sam sebe popravlja,treba ga netko i izgraditi a to je čovjek,ili možemo reći sudionici u proizvodnji. Ta ja ju zovem Matrix hipotezom
kao zavjera robota protiv ljudi mi postavlja kontra hipotezu npr. što bi ljudi kada su se još vozili kočijama rekli na to da će kočije
praktički nestati iz masovne upotrebe da imaju matrix zavjeru (ako ste gledali film)? Pa,rekli bi kako će tehnika uništiti ljude ali
mi vidimo povećanje populacije i da to nije tako. Isto vrijedi i za današnje nove stvari.

Jedino čemu se protivim je ovo tvoje uzurpljivanje teme a da bi propagirao svoje ideje, koje ne samo da su čudne nego istovremeno nastrane i dobrano fašisoidne.

Libertarijanski kolega,jedno od osnovnih načela libertarijanizma je poštivanje tuđeg mišljenja,slobode govora i svega ostaloga tj.
zaštita privatnosti u svakom pogledu. Ne znam zašto kršiš libertarijanski kodeks koji je suprotan kodeksu Francuskih revolucionara.
Ukoliko kršiš naš kodeks,nisi libertarijanac. Ne možeš ti mene prisiljavati na ono što ću ja misliti koliko god da tebi to smeta.
Osobno,najviše me smeta trenutno imigrantska politika,napadi na tuđe teritorije kao rat za demokraciju,smatram da nemamo pravo
nametati kulturu drugome. Matematički gledano ako tako dobro računaš kao što misliš da računaš,manja primanja državi nisu
demokracija i nadam se da ćeš to logički zaključiti. Biti libertarijanac i biti demokrat je nedorečenost. Jedina sloboda izbora
koja nama treba je za koga ćemo raditi,po kojim uvjetima i td. Dakle,pošto su manja primanja državi nedemokratska,ti kršiš
Ustav promoviranjem takvih ideja ali dok god si demokrat i podržavaš parlamentarno natjecanje,podržavaš i kroni kapitalizam
te nisi ništa drugačiji od ostalih. Meni ne treba igrokaz kroni kapitalističkih,kultur marksističkih pijuna koji redistribuiraju
kapital onihk oji su ih postavili da koče konkurenciju kroz demokraciju koja je nasilno srušila slobodniju i tržišnu državu
a ne treba mi niti više demokracije što je uvod u diktaturu proletarijata i veću re-distribuciju. Što misliš zašto
komunisti zagovaraju više demokracije?

Provjeri programe postojećih libertarijanskih stranaka i u vidjet ćeš da u tome nema puno onog što ti predlažeš.

Libertarijanska stranka je lažna stranka jer se natječe za javni sektor kako bi vukla novac od njega ili kroz kroni kapitalizam
tipa Todorić-Marić,Orešković-Pliva redistribuirali kapital samo na one koje oni žele dakle koriste se kulturnim marksizmom
što nije libertarijanska ideja. Ja nisam član ni jedne stranke prema tome to što se ni jedna od postojećih stranka ne slaže samnom
ne znači da moja gledišta nisu libertarijanska. Kao netko tko živi u SADu morao bi znati da postoje i rasisti libertarijanci
a sad spadam li u tu grupu neka to bude tvoja slobodna procjena. Libertarijanski rasist ne bi recimo zapošljavao njemu nepočudne
ljude ali bi poštivao slobodu izbora kroz tržišno natjecanje i slobodan protok ljudi koji mu se ne sviđaju na tuđem vlasništvu.

[red_shrike]

Detektor kaže:

Zdravstvo se može poboljšati kroz propagiranje zdravlja na privatnoj televiziji o prestanku unošenja štetnih tvari u organizam i rad na sebi kroz tjelovježbu i td.

Zašto bi privatna televizija to radila? Dovoljno je imati zakonom obavezni sistemski pregled 1-2 put godišnje i srezao bi se račun za zdrastvo radikalno jer bi se gro stvari rano uhvatilo.

Detektor kaže:

Kad bi pitali prosječnog Hrvata što bi napravio sa plusem na računu u banci on bi rekao da bi taj novac potrošio,kad bi pitali libertarijanca,on bi rekao da bi štedio i od višaka novca koji daje državi,dio bi išao zdravstvu. Ne bi više postojali glupi krediti za auto,namještaj,naši ljudi bolje djeluju onda kada ih se pritisne kreditima nego gao slobodni ljudi pa se štedljivi dovode u poziciju da krizom ne mogu podići svoj zarađeni novac.

Bi kurac. Rekao bi da bi tu lovu investirao dalje i oplodio te tom lovom dalje baratao na način da dio reinvestira i troši. Kredit za auto i namještaj nije generički glup, ali da mnogi ljudi kupuju aute koje si realno ne mogu priuštiti je istina.

[Detektor]

red_shrike kaže:

Bi kurac. Rekao bi da bi tu lovu investirao dalje i oplodio te tom lovom dalje baratao na način da dio reinvestira i troši.

To bi napravili ti i ja ali većina ne bi i onda se postavlja čuveno pitanje na što ljevičari nemaju odgovor. A tko će to platiti odnosno tko će od radnika obezvrijediti cijenu svojeg rada? Oni bi rekli pa oni koji imaju više,imaju pluseve na računima a tko će plaćati onda kako se socijalizam bude razvijao preplaćene pozicije partijskih birokrata koji satirično zagovaraju klasnu jednakost ali nejednake plaće u javnom sektoru (a plaća je osnovni pokazatelj nejednakosti)?

Nejednakiji od drugih kroz prisilan rad bilo na Golom otoku ili legalno u državi. Znam ljude koji nisu sposobni ništa uštedjeti ne zato što ne mogu nego zato što ne žele,žele gledati druge kako rade za njih pa se nakon potrošenog novca prisila zagovara kroz plaćanje onog tko je radio dok su oni parijali.

Kredit za auto i namještaj nije generički glup, ali da mnogi ljudi kupuju aute koje si realno ne mogu priuštiti je istina.

Naravno,onda me tip žica novac a vani nakon posla parkiran mercedes stariji a svaki član obitelji ima po jedan auto a može doći biciklom na posao i smije se meni koji sam išao pješke ( 40 min hoda) uz to izlazi van po restoranima i onda govori kako nema novaca,uopće ne zna izračunati koliko na dan zaradi pa temeljem toga koliko potroši.

Ne isplati se dati za 2-3 sata izlaska više nego što si zaradio po jednom danu,ovo ne mora biti pravilo ali ne možeš trošiti po danu više nego što si zaradio jer zašto se dovoditi uopće u to da plaćaš kamate na stvari poput auta,namještaja,ljetovanja,zimovanja?

[Tomislav B]

Problemi automatizacije

Prijašnja mehanizacija je zamjenjivala fizičke poslove, (traktor,kombajn, dizalica, bušilica), pa je u to doba u korist automatizacije važio argument da će se ljudi osloboditi teškog fizičkog rada i da će se prebaciti na fizički nezahtjevne intelektualne i uslužne poslove. Ali danas sve više postoji trend zamjene i intelektualnih i uslužnih poslova sa strojevima.
Argument da će se na stotine tisuća ljudi prebaciti na izgradnju i servisiranje strojeva ne stoji- jer za izgradnju i servisiranje strojeva je potrebna šaćica specijalista.
Tako da bi u budućnosti mogli imati društvo u kojemu vlasnici strojeva i šaćica tehničara posjeduju sve, a ostatak od 99% populacije čine mase ljudi siromašne na razini ljudi iz kamenog doba.

Ili to, ili ćemo imati društvo iz Star treka. Što mislite, što je izvjesnije?

Libertarijanizam i apsolutna sloboda izražavanja

To je ideologija najveće moguće slobode pojedinca. Libertarijanstvo potiče i dozvoljava izražavanje ama baš svačijeg mišljenja, jedino što ne dozvoljava je nasilje.
Ali to je u stvari mana- jer libertarijanizam dozvoljava i mišljenje i izražavanje stavova i fašistima, a fašisti, bogami isprva djeluju verbalno,propagandom zavode masu ljudi, ali i te kako imaju plan za suzbijanje tuđeg mišljenja i tuđeg načina života silom.
Slušao sam na youtubeu Richarda Spencera, američkog nacista , pardon, alt. rightovca, bijelog nacionalista i "identitarijanca", (koji naziv!).
Richard je nevjerojatno elokventan u objašnjavanju svojih stavova, jako je medijski kultiviran, voli se pokazivati u medijima, i debatirati o prednostima bijele rase i čvrstog nacionalizma, zgodan je, svaka bi ga majka poželjala za zeta. Libertarijanci ne bi trebali imati ništa protiv Richardovih nastupa i masovnih skupova na kojima govori. Al ima jedan problem. Richard Spencer bi se savršeno uklopio u masovne skupove NSDAP-a... a znamo kuda je sve to vodilo.
Pitanje je, s obzirom na to koliko su ljudi povodljivi i koliko ljudi u stvari žele da ih vodi neki karizmatičan čovjek* ili pokret, da li dozvoliti propagiranje ideologije koja kao svoj krajnji cilj u stvari želi diskriminitati ili eliminirati cijele skupine ljudi ili cijele rase.

*(Koliko su ljudi povodljivi i skloni kultu ličnosti vidimo u slučaju Donalda Trumpa.
Za mnoge ljude koji se nazivaju libertarijancima i koji su inteligentni, poinašaju se kao da je Trump bog- Trump je nepogrešiv. Trump je karizmatičan. Trump čak kada se čini da griješi, on u stvari igra nekoliko poteza unaprijed. Trump kada izvali neku glupost, on time pokazuje koliko je lukav. itd. Kult ličnosti.)

Osobno,najviše me smeta trenutno imigrantska politika,napadi na tuđe teritorije kao rat za demokraciju,smatram da nemamo pravo
nametati kulturu drugome.
...
Biti libertarijanac i biti demokrat je nedorečenost.
...
Meni ne treba igrokaz kroni kapitalističkih,kultur marksističkih pijuna...
...
a ne treba mi niti više demokracije što je uvod u diktaturu proletarijata i veću re-distribuciju.

I onda se ljudi čude kada im kažeš da su libertarijanci u biti jedva prikriveni fašisti.
Svaka od ovih rečenica, kao i mnoge druge od kolege koji ih je napisao bi mogla komotno pisati u Mein Kampfu.

Inače je retorika NSDAP-a i alt righta gotovo identična, (gotovo identična, jer se danas ne napadaju eksplicitno Židovi u tolikoj mjeri. Nego su za sve krive "globalne elite"... koje su Židovske).
S tim da Nacisti u 20-ima onda nisu imali Internet. Ali to je za drugu temu...

[Vautrin]

lijencina1 kaže:

Zato što, u čisto tržišnom sustavu, dolazi do sukoba interesa (pacijenata) i pružatelja usluge.
Ako je sistem vođen isključivo profitom kao signalom, dolazi do ozbiljnih distorzija, što nije slučaj kod robe široke potrošnje ili aviousluga.

Ekonomija nam je potrebna zbog toga što su resursi ograničeni, a želje neograničene. Sukobi upravo nastaju zbog toga što više osoba želi nešto što je ograničeno i što ne mogu svi posjedovati. Ekonomija nam ne bi trebala da živimo u rajskom vrtu.

Glavno pitanje je kako raspodijeliti ograničene resurse. Za sada ne postoji bolji način od sustava cijena, a da bi se sustav cijena mogao uspostaviti, vlasništvo u šta većoj mjeri mora biti privatno.

Šta misliš o ovom libertarijanskom prijedlogu za medicinu? Aj malo baci oko ako znaš engleski, pa prokomentiraj po točkama.

[Detektor]

Tomislav B kaže:

Argument da će se na stotine tisuća ljudi prebaciti na izgradnju i servisiranje strojeva ne stoji- jer za izgradnju i servisiranje strojeva je potrebna šaćica specijalista.

Više strojeva,više specijalista,o tome može samo pričati netko tko radi sa time. Radio u državnoj firmi ko da sam u 19. stoljeću a na strojevima mi je bolje i postoje ljudi koji to popravljaju. Naravno,nove vrijednosti se ne stvaraju pa se broj specijalista neće povećavati po tebi.

Tako da bi u budućnosti mogli imati društvo u kojemu vlasnici strojeva i šaćica tehničara posjeduju sve, a ostatak od 99% populacije čine mase ljudi siromašne na razini ljudi iz kamenog doba.

Okani se te famoznih 99% populacije. Mi smo ti koji smo u gornjoj polovici jer radnički sloj u Europi nije isti kao i radnički sloj u trećim svjetovima. Zašto bi radili na svoju štetu? Žele li vrijednost,neka ju stvore,žele li je kupiti,neka zarade,tržišna transakcija je dobrovoljna. Često viđamo argument socijalista protiv kapitalista kako je kapitalizam samo uspješan u 30 država svijeta a što sa ostalima? Pa ništa,u Zimbabweu kad je došao socijalizam je država doživjela krah a kad je bio kapitalizam procvat prema tome radi se o plodnoj zemlji i može se ali Mugabe ne želi to pa čak zagovara povrat farmera.

Slušao sam na youtubeu Richarda Spencera, američkog nacista , pardon, alt. rightovca, bijelog nacionalista i "identitarijanca", (koji naziv!).
Richard je nevjerojatno elokventan u objašnjavanju svojih stavova, jako je medijski kultiviran, voli se pokazivati u medijima, i debatirati o prednostima bijele rase i čvrstog nacionalizma, zgodan je, svaka bi ga majka poželjala za zeta. Libertarijanci ne bi trebali imati ništa protiv Richardovih nastupa i masovnih skupova na kojima govori. Al ima jedan problem. Richard Spencer bi se savršeno uklopio u masovne skupove NSDAP-a... a znamo kuda je sve to vodilo.

Spencer se izjasnio protiv NSDAP kada mu je jedan afro-amerikanac podvalio tezu da su se ameri borili protiv njih uz to je priznao da je Kršćanin i time se zakopao jer su svećenici počeli govoriti nakon prosvjeda da Isus nije bio europljanin. Ako si čitao Table talk onda bi znao da on nije nacist. Bijeli nacionalizam je jako nedefiniran pojam i obuhvaća i libertarijance a čine ga mahom ljudi koji su izuzetno protiv kapitalističkih ideja no ono što se događa u SADu je slijedeće.

Borba protiv kapitalizma se preselila na borbu protiv euro-amerikanaca koji imaju više kapitala pa siromašniji pričaju o njihovoj privilegiji i ako si ikada bio u SADu onda bi znao da se ljudi grupiraju u razne skupine po porijeklu pa tako i u akademskim institucijama o čemu ti je govorio i Sunić kako nije smio ukoriti nekog drugačijeg kako ne bi ispao diskriminator što ruši kvalitetu obrazovanja.

I onda se ljudi čude kada im kažeš da su libertarijanci u biti jedva prikriveni fašisti.
Svaka od ovih rečenica, od kolege koji ih je napisao bi mogla komotno pisati u Mein Kampfu.

Mein Kampf je okaljao dobre konzervativne ideje što je kasnije koristilo ljevici da sve ideje bliske tome budu nepočudne. Srećom pa znamo da su Darwin,Galton,Smith,Hayek postojali prije toga. Uopće me ne zanima što je ljevica odbacila Teslinu viziju svijeta,Stoddardova upozorenja kada se još moglo prije nacizma nastupati sa zaboravljenim konzervativnim idejama koje su potisnute i zabranjene od strane ljevice kako bi se mogla desiti kontra do 2100. godine što će se i dogoditi,civilizacija bi mogla ići silazno povećanjem socijalizma.