Uvođenje eura u Hrvatskoj

[medonaodmoru]

Hlebyn kaže:

Niži tečaj ti pomaže da čuvaš vlastitu proizvodnju i opireš se uvozu,
te time omogućuje te "dublje promjene". Pogledaj na primjer Mađarsku.

Kada smo uveli kunu, tečaj je bio otprilike 1 kuna = 14 forinti (HUF).

Tokom idućih desetljeća oni su deprecirali forintu, tako da je danas
(otprilike) 1 kuna = 42 forinta (HUF).

Dakle, mađarska valuta je u odnosu na kunu (naravno i u odnosu na
druge valute, pa i euro!) deprecirala za faktor tri! Jasno je da je to pratio
i porast nominalnih iznosa cijena i plaća u Mađarskoj, ali nakon sveg tog
kontinuiranog višedesetljetnog natezanja s cijenama, plaćama, porezima itd.,
njihovi proizvodi su znatno jeftiniji nego naši kad cijene izraziš u eurima.
(I OČUVALI su znatno više vlastite proizvodnje nego mi!)

Na primjer, proizvodna cijena mlijeka izražena u eurima,
u Mađarskoj je oko 30% niža nego u Hrvatskoj.
I relativno je stabilna, ili bar neugrožena neposredno, a naša se proizvodnja gasi.
.

Jasno, to je tkz. inflatorno oporezivinje (najpokvarenije od svih oporezivanja) kojim se oporezuju imatelji domaće valute i kojim se tiho i na pokvaren način smanjuju realne plaće (trovanje arsenom). Promjena od 1 kn = 14 HUF na 1kn = 42 HUF je naprosto stravična. Kod nas to ne bi prošlo. Mi, koji iza sebe imamo iskustvo hiperinflacije, na to bi reagirali jako burno, to ti je valjda jasno. Nitko osim najzadnje budale ne bi držao kod sebe više kuna no što mu treba za špeceraj ili kavu. S plaćom bi se išlo direktno u mjenjačnicu i tek u mjenjačnici bi vidjeli kolika nam je plaća za taj mjesec. Bili bi kud in kamo euriziraniji nego što smo danas i sve bi se "u glavi" odmah preračunavalo u Euro jer bi to bio jedini orijentir vrijednosti. Sada bar imamo neku domaću valutu a u tom slučaju ne bi imali nikakvu.

[Hlebyn]

medonaodmoru kaže:

Jasno, to je tkz. inflatorno oporezivinje (najpokvarenije od svih oporezivanja) kojim se oporezuju imatelji domaće valute i kojim se tiho i na pokvaren način smanjuju realne plaće (trovanje arsenom). Promjena od 1 kn = 14 HUF na 1kn = 42 HUF je naprosto stravična. Kod nas to ne bi prošlo. Mi, koji iza sebe imamo iskustvo hiperinflacije, na to bi reagirali jako burno, to ti je valjda jasno. Nitko osim najzadnje budale ne bi držao kod sebe više kuna no što mu treba za špeceraj ili kavu. S plaćom bi se išlo direktno u mjenjačnicu i tek u mjenjačnici bi vidjeli kolika nam je plaća za taj mjesec. Bili bi kud in kamo euriziraniji nego što smo danas i sve bi se "u glavi" odmah preračunavalo u Euro jer bi to bio jedini orijentir vrijednosti. Sada bar imamo neku domaću valutu a u tom slučaju ne bi imali nikakvu.

Da netko ovo napiše devedesetih godina još bih i razumio,
ali nakon što nas je Mađarska odavno ostavila za sobom u prašini
(a ove godine nas je pretekla čak i Rumunjska),
zaista ne razumijem da možeš napisati ovako nešto.

Pritom, Mađarska naravno čak i nije najbolji primjer pametno vođene tranzicijske ekonomske politike - to su Češka i Poljska, pa i Slovenija. Jesi li vidio slovensku
monetarnu politiku prije uvođenja eura, ono što su izvodili s tečajem tolara?
(I naravno s cijenama i plaćama uz to? I cijelo to vrijeme je u Sloveniji standard
bio viši nego kod nas. A sačuvali su proizvodnju i izvoz.)

A mi ne bismo morali ići toliko daleko kao Slovenci s tolarom kad smo toliko mimozno osjetljiviji na cijene nego oni (moš si mislit'), nego samo toliko da sačuvamo onu proizvodnju koju je teško ili nemoguće ponovo pokrenuti kad uvene.

Kako su to Slovenci ostali pošteđeni fobije od inflacije?
Kako je njima bilo jasno, a nama ne, da je gro razorne inflacije u ex-Yu dolazio od golemih troškova za vojsku/JNA, te da ono što trebaš za očuvanje proizvodnje nije ni izbliza tako visoko, a u konačnici koristi ako očuvaš proizvodnju? Na primjer, taj mađarski faktor tri (deprecijacija prema kuni 300%) se skupljao tokom dvadesetak godina, a omogućio im je da sačuvaju i poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju.

Valjda si u stanju usporediti stanje u Hrvatskoj s prvim susjedima, Mađarskom i Slovenijom? Gdje su oni, a gdje smo mi po funkcionalnosti gospodarstva?

[medonaodmoru]

Hlebyn kaže:

Da netko ovo napiše devedesetih godina još bih i razumio,
ali nakon što nas je Mađarska odavno ostavila za sobom u prašini
(a ove godine nas je pretekla čak i Rumunjska),
zaista ne razumijem da možeš napisati ovako nešto.

Ne znam koliko imaš godina ali ja ih imam dovoljno da znam o čemu pišem. Živio sam u vrijeme žestoke inflacije i znam kako ljudi na to reagiraju. Reagiraju racionalno i ne daju se prevariti. Mi na to imamo razvijenu preosjetljivost kao oni koji su alergični na penicilin. To bi izazvalo monetarni anafilaktički šok. U tom slučaju skoro svi bi bili zagovornici uvođenja Eura tj. oni koji bi tu još ostali jer bi još par stotina hiljada pobjeglo odavde glavom bez obzira.

[Hlebyn]

medonaodmoru kaže:

Ne znam koliko imaš godina ali ja ih imam dovoljno da znam o čemu pišem. Živio sam u vrijeme žestoke inflacije i znam kako ljudi na to reagiraju. Reagiraju racionalno i ne daju se prevariti. Mi na to imamo razvijenu preosjetljivost kao oni koji su alergični na penicilin. To bi izazvalo monetarni anafilaktički šok. U tom slučaju skoro svi bi bili zagovornici uvođenja Eura tj. oni koji bi tu još ostali jer bi još par stotina hiljada pobjeglo odavde glavom bez obzira.

Ponovo, čovječe, zar nisi vidio Mađarsku, te Sloveniju dok su imali tolar?
Nakon naše razmjene mišljenja, mogu zaista smatrati da u Hrvatskoj postoji patološka fobija od inflacije, kad će ljudi radije prihvatiti da im se ugasi radno mjesto nego da inflacija (pa i uz porast plaća) bude 5%.

Zar nisi svjestan koliko su Nađkanjiža i drugi mađarski pogranični gardovi procvali od hrvatskog šopinga - sve na račun glupe hrvatske monetarne politike prejake kune.

Daj pokušaj razumjeti što pišem u tim postovima na koje odgovaraš.

I za tebe isto pitanje koje sam postavio Sh@dowu, tj. molim da razmotriš sljedeći primjer:

Nakon što su u Hrvatskoj napravljene silne autoceste pomoću zaduživanja (naravo uz kamatu) ponekad su se čule tužbalice iz željezara Sisak i Split (koje su tada krenule prema likvidaciji) da ni kilogram njihovog armaturnog željeza nije ugrađen u te autoceste, nego je svo to željezo uvezeno.

Bi li bilo "printanje novca bez pokrića" da je HNB emitirao novac kojim bi Hrvatska kupila to željezo od željezara Split i Sisak? A ne da uz kamatu posuđenim novcem uvozi je**ne armaturne željezne šipke.  Tako bi izgradnjom autocesta osigurala preživljavanje ili barem znatno produljila život tih željezara. Hrvatska bi imala i autoceste i željezare - bi li to onda bilo "bez pokrića"? A vanjski dugovi (i kamate) bi bili osjetno manji.

[medonaodmoru]

Hlebyn kaže:

Ponovo, čovječe, zar nisi vidio Mađarsku, te Sloveniju dok su imali tolar?
Nakon naše razmjene mišljenja, mogu zaista smatrati da u Hrvatskoj postoji patološka fobija od inflacije, kad će ljudi radije prihvatiti da im se ugasi radno mjesto nego da inflacija (pa i uz porast plaća) bude 5%.

Zar nisi svjestan koliko su Nađkanjiža i drugi mađarski pogranični gardovi procvali od hrvatskog šopinga - sve na račun glupe hrvatske monetarne politike prejake kune.

Daj pokušaj razumjeti što pišem u tim postovima na koje odgovaraš.

I za tebe isto pitanje koje sam postavio Sh@dowu, tj. molim da razmotriš sljedeći primjer:

Nakon što su u Hrvatskoj napravljene silne autoceste pomoću zaduživanja (naravo uz kamatu) ponekad su se čule tužbalice iz željezara Sisak i Split (koje su tada krenule prema likvidaciji) da ni kilogram njihovog armaturnog željeza nije ugrađen u te autoceste, nego je svo to željezo uvezeno.

Bi li bilo "printanje novca bez pokrića" da je HNB emitirao novac kojim bi Hrvatska kupila to željezo od željezara Split i Sisak? A ne da uz kamatu posuđenim novcem uvozi je**ne armaturne željezne šipke.  Tako bi izgradnjom autocesta osigurala preživljavanje ili barem znatno produljila život tih željezara. Hrvatska bi imala i autoceste i željezare - bi li to onda bilo "bez pokrića"? A vanjski dugovi (i kamate) bi bili osjetno manji.

Prvo, slovenski tolar nikad nije dobro funkcionirao i Slovenci ga baš nisu prihvatili upravo zbog politike deprecijacije (donekle i zbog prijašnjih iskustava sa dinarom). Svaka veća suma mijenjala se u DM a kasnije u Euro i bilo je jako teško kontrolirati tečaj. Zbog toga nisu baš ni imali izbora, uveli su Euro čim je to bilo moguće i "mjenjačka groznica" je nestala. Konkurentnost pri tome nije opala jer ona, prije svega, ovisi o tehnologijama, organizaciji i efikasnosti. Ovisi dakle o tome koliko može jedan radnik u jednom satu stvoriti nove vrijednosti a tek manje o tome koliko tog radnika potkradamo smanjujući mu plaću putem deprecijacije.

Drugo, ceste ne gradi država već pojedine građevinske firme a one nabavljaju materijal gdje im je povoljnije a ne po diktatu. Usput, željezare na mjestima (Sisak, Split) gdje nema ni kamenog ugljena, ni željezne rude baš i nemaju puno smisla tj. ne mogu biti konkurentne. Mogu eventualno opstati kao manji pogoni koji se bave nekim specijaliziranim poslom obrade željeza. Takva im je sudbina hoćeš-nećeš.

[#kocar#]

medonaodmoru kaže:

Drugo, ceste ne gradi država već pojedine građevinske firme a one nabavljaju materijal gdje im je povoljnije a ne po diktatu. Usput, željezare na mjestima (Sisak, Split) gdje nema ni kamenog ugljena, ni željezne rude baš i nemaju puno smisla tj. ne mogu biti konkurentne. Mogu eventualno opstati kao manji pogoni koji se bave nekim specijaliziranim poslom obrade željeza. Takva im je sudbina hoćeš-nećeš.

U Hrvatskoj
Privatne firme izgradile su samo dvije autoceste i na njima je cestarina skuplja cestarina a država garantira obim prometa u suprotnom plaća privatnoj firmi penale zbog izostanka prometa.

Za tvoju informaciju
kad je je jedna osoba postala diretkor jedne od državnih autocesta (samo su dvije ARZ i HAC) , njegov 20-to godišnji sin otvorio je firmu i uvozio svo željezo koje se ugrađivalo kod gradnje autoceste.
Tako da ove tvoje "mudrosti", dali željezare mogu ili nemogu biti konkurentne, padaju na sklizak teren.
U načelu se slažem da HR ne trebaju dvije željezare ali jedna bi bez problema imala dovoljno posla da pozitivno posluje.
Naročito ako bi tečaj bio realan.

[prince lorang]

Hlebyn kaže:

mogu zaista smatrati da u Hrvatskoj postoji patološka fobija od inflacije,

To je istina a uzrok tome je što su ljudi doslovno u kratkom vremenu
izgubili sve. Možeš pedagogizirati ali ta fobija neće nestati jer ona je zasnovana
na praznim đepovima iz prošlosti.

Uostalom kako sve proživljene inflacije kod nas nisu djelovale na način koji opisuješ već isklučivo osiromašivanjem?

[zalazak pameti]

#kocar# kaže:

U Hrvatskoj
Privatne firme izgradile su samo dvije autoceste i na njima je cestarina skuplja cestarina a država garantira obim prometa u suprotnom plaća privatnoj firmi penale zbog izostanka prometa.

Za tvoju informaciju
kad je je jedna osoba postala diretkor jedne od državnih autocesta (samo su dvije ARZ i HAC) , njegov 20-to godišnji sin otvorio je firmu i uvozio svo željezo koje se ugrađivalo kod gradnje autoceste.
Tako da ove tvoje "mudrosti", dali željezare mogu ili nemogu biti konkurentne, padaju na sklizak teren.
U načelu se slažem da HR ne trebaju dvije željezare ali jedna bi bez problema imala dovoljno posla da pozitivno posluje.
Naročito ako bi tečaj bio realan.

ako se ne varam,betonac je bio na kontigentu...

[#kocar#]

prince lorang kaže:

To je istina a uzrok tome je što su ljudi doslovno u kratkom vremenu
izgubili sve. Možeš pedagogizirati ali ta fobija neće nestati jer ona je zasnovana
na praznim đepovima iz prošlosti.

Uostalom kako sve proživljene inflacije kod nas nisu djelovale na način koji opisuješ već isklučivo osiromašivanjem?

Kakvim osiramašivanjem , koga
Pa hrvati su najveći vlasnici nekretnina per capita u Evropi a i svi gospodarski subjekti do privatizacijske pljačke bili su njihovo vlasništvo .

[Stipe23]

Jung-fu kaže:

Nema nikakvih kolateralnih šteta u slučaju brisanja otkupljenog javnoga duga od centralne banke, zapravo svi dobijaju.
razmisli bolje.

Briljantan plan

Zašto ijedna država na svijetu ima javni dug kad je sve tako jednostavno!


-Stipe

[#kocar#]

Sh@dow kaže:

E kocaru moj, taj tvoj mršavi suficit na eksternom računu je posljedica dolazaka EU turista, doznaka gastarbajtera iz tih EU članica i povlačenja sredstava u netto iznosu iz EU fondova. Da svega toga nema, RH bi bila na razini Albanije, pošto joj je upravo industrijska snaga na toj razini.

I sada se bahato ponašati i tvrditi kako smo mi svoj na svome je neumjesno, da ne upotrijebim neku težu riječ. Samo pogledaj koliko je direktnim stranih investicija ušlo u RH i u kojoj mjeri su one doprinjele našem razvoju. Samo pogledaj na kojoj razini se trenutno nalaze kamatne stope na naše dugove prema inozemnim vjerovnicima.

Mršavi ili debeli činjenica je da je suficiti bit će ga dok nas ne uvedu u eurozonu i dalje nam potone gospodarstvo i amnji se industrijska proizvodnja,
Jer opet se kao u "sloboda kretanja i zapošljavanja i lakši izlazak na tržište od 500 milijuna", zaboravlja da će troškovi konverzije biti manji i uvoznicima. A to će u apsolutnim brojakama biti debelo u njihovu korist, jer nominalno uvozimo više roba ,nego izvozimo

Kamatne stope nemaju nikakve veze sa ulaskom u Eurozonu.
Možda znaš kolike su kamatne i strane investicije stope u Grčkoj

Ruska Federacija je neusporedivo više izvozila od nas, te dugi niz godina generirala VT suficit kakav Hrvatska samo može sanjati, pa su je ipak zapadni vilenjaci uspjeli baciti u krizu, koja nije bila dublja samo zato što su za razliku od nas bili netto vjerovnik, a ne dužnik. Da su kao i mi bili dužnik u roku par mjeseci bi pokleknuli pod pritiskom dužničke krize.

Jadni rusi, svi su ludi zbog tih vilenjačkih sankcija, gospodarstvo im je naraslo a kuknjava vilenjaka se sve više čuje.
Nije danas ista geostrateška situacija, kao kad se rušenjem cijene nafte , rušilo SSSR. Pokušalo se i sada ali očito "arapski prijatelji" više nisu na to bili spremni i teško su prebrodili vrijeme jeftine nafte.
Tako da je danas opet na preko 60$ a onda se opet otvara slavina nafte iz škriljaca,. gdje je tehnologija sve jeftinija.
Pusti naftu Dekanići, ipak je on "stručnjak" i uvjeravao nas da ej vrijeme jaftine energije iza nas, da su rezerve nafte pri kraju i da će cijena teško ikad biti ispod 100$.
Ma pogodio čovjek kao da je čorav na oba oka

I ne zaboravi, RH nema adekvatnu razinu suficita da bi vraćala bez reprogramiranja glavnicu ino duga. Sukladno tome, RH treba i dalje dužnički kapital iz inozemstva kako se ne bi našla u defaultu, čitaj bankrotu, čitaj dužničkoj krizi, čitaj pad BDP-a i zaposlenosti, čitaj depresiji...

Narvano da nema a i dužnička rupa je toliko velika da nema šanse da mi obolimo, niti kihnemo od nizozemske bolesti, na koju nas opasnost kolege upozoravaju.
Mislim da i ona tvoja predviđanja da ćemo ako se nastavi ovaj "rast" BDPsu preoptimistična, jer teško da će ovako povoljno okružje potrajati a crni oblaci se već nakupljaju nad FED i ECB-om

Zašto centralne banke drugih država se ne ponašaju kao FED, ECB, BOE ili BOJ? Ajde mi molim te odgovori na to pitanje. Zašto jedna Mađarska ili Poljska nisu krenule s provođenjem monetarne politike kakvu provode ECB ili FED? A ako jesu onda ti neće biti problem to i dokazati pošto su bilance navedenih centralnih banaka javno dostupne.

Malo sam se potrudio i pronašao jedno od pitanja naše darkerice Mirele Holy upućeno Vladi RH , kako HNB stvara novac , pa ću dati link na cjjelokupan postupak, pitanje i odgovr Vlade na njezino zastupničko pitanja.
Tako da jednom zauvijek demistificiramo multiplikaciju i kreiranje primarnog novca od strane HNB-mjenjačnice, koja to radi u nužnim okvirima da bi se tečaj održao stabilnim a mnoge CB da bi pomogle konkurentnost svojih gospodarstava
Da jenom zauvijek razjasnimo pasive, aktive, dektive i niz drugih čuda iz bankarske Matanove pričuve


https://docs.google.com/file/d/0B9iT...yMVY5Wm5v/edit

Pastao bi neke djelove ali sve što je rećeno je vrlo bitno, tako da se nadam da forumašima neće biti neki problem da pročitaju tih nekoliko stranica koje se nalaze u linku

[hilderik]

#kocar# kaže:

U Hrvatskoj
Privatne firme izgradile su samo dvije autoceste i na njima je cestarina skuplja cestarina a država garantira obim prometa u suprotnom plaća privatnoj firmi penale zbog izostanka prometa.

Za tvoju informaciju
kad je je jedna osoba postala diretkor jedne od državnih autocesta (samo su dvije ARZ i HAC) , njegov 20-to godišnji sin otvorio je firmu i uvozio svo željezo koje se ugrađivalo kod gradnje autoceste.
Tako da ove tvoje "mudrosti", dali željezare mogu ili nemogu biti konkurentne, padaju na sklizak teren.
U načelu se slažem da HR ne trebaju dvije željezare ali jedna bi bez problema imala dovoljno posla da pozitivno posluje.
Naročito ako bi tečaj bio realan.

A gdje je brodogradnja? koliko mi je poznato uvozili smo taj čelik iz koreje i kad bi čelik s cijenom skočio - dogovorena cijena broda ne bi bila dostatna - pogotovo kad bi dolar pao. Može se ložit i dvije željezarije bez problema, samo ih treba modernizirati - odnosno proširiti im opseg proizvoda....

[#kocar#]

[

QUOTE=Sh@dow;6646368

Pa devizni prihod od prodaje u ovom slučaju primarne energije, odnosno VT suficit koji iz te aktivnosti proizlazi dovodi do aprecijacije realnog deviznog tečaja. Zašto? Zato što taj suficit puni ekonomski sustav domaćom valutom koja dovodi do inflacije, odnosno pozitivnog inflacijskog diferencijala u odnosu na konkurenciju. U prijevodu ti je to ništa drugo nego aprecijacija realnog deviznog tečaja domaće valute, odnosno pad troškovno cjenovne konkurentnosti, > profitnih maržu u otvorenom sektoru > itd itd..

Ja o konkurentnosti a ti o suficitu i nizozemskom sindromu, za što sam odgovorio Somiju i dao link sa Santinijevim obrazloženjem te suficitom izazvane pojave.

I to nije ništa novo, naprosto se još niti jedna izvoznica primarne energije tome nije uspjela oduprijeti.

Vjerovao ili ne čak niti jedna Norveška koja slovi za društveno uređenu zemlju.

Vidim da se jedna Kina dobro nosi sa tim suficitom, nije ni Rusiji štetio , pa ni Japanu a nije ni Norveškoj.
Što se tiče norveškog slučaja jako rado bi da se i mi nađemo u tom "problemu"
Siguran sam da bolje od mene znaš kako je to Norveška riješila i kako se raspodjeljuje profit Statoila.
A norveđini se iz siromašnijih zemalja preselile među bogatije, uz osiguranu budućnost svojih nasljednika.
Što sa mana nije slučaj, zna to skoro svaka budala, pa i ja

[#kocar#]

hilderik kaže:

A gdje je brodogradnja? koliko mi je poznato uvozili smo taj čelik iz koreje i kad bi čelik s cijenom skočio - dogovorena cijena broda ne bi bila dostatna - pogotovo kad bi dolar pao. Može se ložit i dvije željezarije bez problema, samo ih treba modernizirati - odnosno proširiti im opseg proizvoda....

Nažalost brodogradnju smo špokopali, ne ide više dobro ni Uljaniku a ovi drugi rade neke obalne jedrenjake i pronašli niše koje nas nikad neće dovesti na nekadašnji nivo brodograđevne sile.
No brodogradnja nije neka suviše profitabilma djelatnost, preselila se i istočno azijske zemlje ali je ogromna šteta što seizgubilo znanje koje je postojalo u toj gosp. grani i da se nije uspjelo ono što su napravila J. Koreja,.
Samsung, Hyundai izvorno su bila brodogradilišta

[#kocar#]

zalazak pameti kaže:

ako se ne varam,betonac je bio na kontigentu...

Nemogu proniknuti tko je "betonac" ??

[prince lorang]

#kocar# kaže:

Kakvim osiramašivanjem , koga
Pa hrvati su najveći vlasnici nekretnina per capita u Evropi a i svi gospodarski subjekti do privatizacijske pljačke bili su njihovo vlasništvo .

Znači inflacija je poridonjela bogaćenju,
nisam neki stručnjak za monetarnu politiku ali
mjerilo mi je kućni budžet i nitko me ne može
uvjeriti da je naka mjera dobra ako se meni
poveća rashod a prihod ostane isti.

Zayebat me mogu jednom i to je to..

[prince lorang]

#kocar# kaže:

Nažalost brodogradnju smo špokopali, ne ide više dobro ni Uljaniku a ovi drugi rade neke obalne jedrenjake i pronašli niše koje nas nikad neće dovesti na nekadašnji nivo brodograđevne sile.
No brodogradnja nije neka suviše profitabilma djelatnost, preselila se i istočno azijske zemlje ali je ogromna šteta što seizgubilo znanje koje je postojalo u toj gosp. grani i da se nije uspjelo ono što su napravila J. Koreja,.
Samsung, Hyundai izvorno su bila brodogradilišta

Samo jedno pitanje nije baš na temu ali vidim da znaš "sve" pa
me zanima zašto smo brodogradnju pokopali? Radio sam u splitskom škveru
14 godina i bilo je renomiranih stručnjaka i veliki dio građana je tu radio kako
u škveru tako za škver (vanjski suradnici). Danas je bijeda zamijenila
nekada "dobrostojeće" obitelji, nema takve branše nigdje u okolici Splita a
da je vrijedna spomena po broju zaposlenih.

[#kocar#]

prince lorang kaže:

Znači inflacija je poridonjela bogaćenju,
nisam neki stručnjak za monetarnu politiku ali
mjerilo mi je kućni budžet i nitko me ne može
uvjeriti da je naka mjera dobra ako se meni
poveća rashod a prihod ostane isti.

Zayebat me mogu jednom i to je to..

Naravno da je pridonijela da se ono što se moglo uštedjeti ulaže u nekretnine.
Devizna štedna bila je zabranjena, kao i crno tržište devizama i jedno od onog što je preostalo je ulaganje u nekretnine.
Inflaciju su iskoristilii brojni trgovci, prikazujući u dokumentaciji prodaju po nižoj cijeni a prodavali po višoj a razliku zadržali za "kućni buđet"
Bilo je to vrijeme kad su trgovci, mesari i sl zanimanja carevala i dinari im virili iz svih džepova.
Da ne govorim o kreditima čija je rata nakon ne predugog vremena bila ravna šalici kave .

Naravno da su "nesnalažljiviji " nešto izgubili ali su plaće približno pratile infaciju i gubici nisu bili nepodnošljivi.

Najviše su izgubile banke i oni koji su (rijetki) imali štednju u dinarima
no kao uvijek u takvim stanjima netko profitira a netko izgubi, što je kao i u našoj "pretvorbi".
Neki postali milijuneri-milijarderi a neki socijalni slućajevi.

Više sam sklom stavu da je inflacija bila bolja , nego današnja austerity štednja i unutarnja deprecijacija.

[#kocar#]

prince lorang kaže:

Samo jedno pitanje nije baš na temu ali vidim da znaš "sve" pa
me zanima zašto smo brodogradnju pokopali? Radio sam u splitskom škveru
14 godina i bilo je renomiranih stručnjaka i veliki dio građana je tu radio kako
u škveru tako za škver (vanjski suradnici). Danas je bijeda zamijenila
nekada "dobrostojeće" obitelji, nema takve branše nigdje u okolici Splita a
da je vrijedna spomena po broju zaposlenih.

Jer se nije na vrijeme transformirala i restruktuirala, .
Prešla na gradnju brodova veće vrijednosti, ,umjesto što se vratila gradnji sanduka(tankera) u čemu se nijemogla mjeriti sa zemljama jeftine radne snage i što se nije na vrijem riješila prezaposlenost.
Da neduljim o krivim potetima i otezanjima države, pa je privatizacija trajala cca 20 godina.
I danas , kad su brodogrališta privatizirana dobivaju državne subvencije , bez kojih nebi poslovale ni sa minimalnim profitom.
Svježi primjer je Uljanik i 3 maj, koji su u problemima iako još nisam detaljnije saznao o kavim se problemima radi.
Osim da su u slićnim problemima kao Agrokor.

p.s.
daleo sam od toga da znam "sve" ali nešto ipak znam i nije me baš lako prevesti žednog preko vode, dok još imam zdravu logiku a ne slugansku poslušnost i inters jer zavisim od države i sistema.

[zalazak pameti]

#kocar# kaže:

Nemogu proniknuti tko je "betonac" ??

betonsko zeljezo...na dozvoli za uvoz...