Rat kultura

[Sigmund]

mravac8 kaže:

Što je to što je različito, što je to što ima robovlasništvo a nema kapitalizam i obrnuto?

addx kaže:

Dobrovoljna razmjena i rad za placu su podvuceni. To je razlika izmedju feudalizma, robovlasnistva i kapitalizma - PRISILA i NESLOBODA.

Naravno da je radnik prisiljen raditi. Što drugo? Da umre od gladi? Ili da postane kriminalac ili prosjak. Temeljni elementi kapitalizma su: privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, prisvajanje viška vrijednosti, prodavanje vlastitog rada od strane radnika (koji nema ništa drugo ponuditi tržištu) i tržišna ekonomija. "Dobrovoljnost" su kasnije ubacili apologeti kapitalizma (liberali, neoliberali i libertarijanci), kako bi naglasili imaginarnu "slobodu" ovakvih društvenih odnosa (no, sjetimo se da je Hegel rekao: "Kad god se spominje sloboda, treba dobro pripaziti da se iza toga ne krije promicanje nekih partikularnih interesa."). Nema ničeg slobodnog ni dobrovoljnog u tome što ja moram plaćati benzin dvostruko skuplje od Amerikanaca. Ili što moram plaćati visoke kamate na kredite. Naravno, "slobodan" sam ne kupiti benzin pa svaki dan hodati dva sata na posao i s posla. "Slobodan" sam isto tako ne dizati kredite, pa živjeti životim koji je de facto ograničeno slobodan. "Slobodan" sam i "dobrovoljno" prihvatiti minimalnu plaću i živjeti u siromaštvu ili ju ne prihvatiti pa krepati od gladi. Po istoj toj logici, rob je bio slobodan odlučiti raditi za gospodara ili pak ne raditi pa biti skraćen za glavu. Naravno da je većina robova "dobrovoljno" radila. Osim toga, slobodni ljudi su sami sebe mogli "dobrovoljno" i "slobodno" prodati u ropstvo (vidi: https://en.wikipedia.org/wiki/Voluntary_slavery)

Roboti će dovesti do nestanka radnika (klasična radnička klasa ionako polako nestaje već duže vrijeme), ali neće dovesti do nestanka financijskog kapitala u kojem je danas koncentrirana politička moć. Jer, kad se radi o profitu, onda u zreloj fazi kapitalizma postupno opada važnost vlasništva nad sredstvima za proizvodnju u korist krupnog financijskog kapitala, što je Lenjin uočio još prije 100 godina. Tu se pojavljuju dvije proturječnosti koje će na koncu dovesti do sloma, ako ne kapitalizma, a ono barem do sloma njegove neoliberalne inačice:
1. za moć neke države važnija je industrijska snaga (odnosno sredstva za proizvodnju) od financijskih špekulacija (koje, naprotiv, dovode do nestabilnosti), a upravljanje poduzećima u interesu dioničara za brzim profitom onemogućuje dugoročnu politiku razvoja nekog poduzeća; i
2. prinosi financijskog kapitala (kamate) su daleko veće od stope ekonomskog rasta posvuda u svijetu, što je dugoročno neodrživo (o tome piše Piketty u svojoj slavnoj knjizi)

[addx]

Sigmund kaže:

Naravno da je radnik prisiljen raditi. Što drugo? Da umre od gladi? Ili da postane kriminalac ili prosjak. Temeljni elementi kapitalizma su: privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, prisvajanje viška vrijednosti, prodavanje vlastitog rada od strane radnika (koji nema ništa drugo ponuditi tržištu) i tržišna ekonomija. "Dobrovoljnost" su kasnije ubacili apologeti kapitalizma (liberali, neoliberali i libertarijanci), kako bi naglasili imaginarnu "slobodu" ovakvih društvenih odnosa (no, sjetimo se da je Hegel rekao: "Kad god se spominje sloboda, treba dobro pripaziti da se iza toga ne krije promicanje nekih partikularnih interesa.").

Ok, to sto je Hegel rekao je vrlo opcenito i s dozom rezerve. Kaze da treba pripaziti, pa eto, pripazimo, umjesto da time naprosto zacepimo raspravu.

Nema ničeg slobodnog ni dobrovoljnog u tome što ja moram plaćati benzin dvostruko skuplje od Amerikanaca. Ili što moram plaćati visoke kamate na kredite. Naravno, "slobodan" sam ne kupiti benzin pa svaki dan hodati dva sata na posao i s posla. "Slobodan" sam isto tako ne dizati kredite, pa živjeti životim koji je de facto ograničeno slobodan.

Jebi ga, taj tvoj jedan defacto skok je ucinio istovjetnim robovlasnistvo, feudalizam i kapitalizam, ponistio par tisuca godina razvoja drustva. To je po meni obicno relativiziranje na razini parsifalovog relativiziranja hitlera.

Ako je tebi "de facto" isto biti rob u rimskom carstvu i gradjanin u kapitalistickom drustvu, onda sta dalje pricati?

"Slobodan" sam i "dobrovoljno" prihvatiti minimalnu plaću i živjeti u siromaštvu ili ju ne prihvatiti pa krepati od gladi.

Slobodan si obrazovati se, steci trazene vjestine za koje ces dobiti vise nego minimalnu placu ili ces cak diktirati placu, slobodan si akumulirati privatno vlasnistvo, slobodan si s njim postati poduzetnik. Sve to nisi mogao kao rob i kmet.

Po istoj toj logici, rob je bio slobodan odlučiti raditi za gospodara ili pak ne raditi pa biti skraćen za glavu. Naravno da je većina robova "dobrovoljno" radila. Osim toga, slobodni ljudi su sami sebe mogli "dobrovoljno" i "slobodno" prodati u ropstvo (vidi: https://en.wikipedia.org/wiki/Voluntary_slavery)

Ako sam na svojoj farmi uzgajas hranu koju moras uzgojiti inace ces krepat od gladi - da li radis to dobrovoljno ili prisilno?

[Sigmund]

addx kaže:

Ako je tebi "de facto" isto biti rob u rimskom carstvu i gradjanin u kapitalistickom drustvu, onda sta dalje pricati?

Ma glavno da si ti meni shvatio bit onoga što sam napisao, sunce moje. Ali, nisi ti budala. Ja sam budala što se uvijek ponovo dam uvući u jalove rasprave.

[addx]

Sigmund kaže:

Ma glavno da si ti meni shvatio bit onoga što sam napisao, sunce moje. Ali, nisi ti budala. Ja sam budala što se uvijek ponovo dam uvući u jalove rasprave.

Ajd odgovori na ovo sto sam pitao

addx kaže:

Ako sam na svojoj farmi uzgajas hranu koju moras uzgojiti inace ces krepat od gladi - da li radis to dobrovoljno ili prisilno?

Jer radi se o rastezanju pojma "dobrovoljno", po meni...

[mravac8]

addx kaže:

Ako sam na svojoj farmi uzgajas hranu koju moras uzgojiti inace ces krepat od gladi - da li radis to dobrovoljno ili prisilno?

Osoba koja sama na svojoj farmi uzgaja hranu nije radnik. Recimo to ovako - ne stvara svaki rad radnika.

Da bi netko bio radnik on mora biti u radnom odnosu sa državom ili privatnikom.

[Leteća]

Sigmund kaže:

"Dobrovoljnost" su kasnije ubacili apologeti kapitalizma (liberali, neoliberali i libertarijanci), kako bi naglasili imaginarnu "slobodu" ovakvih društvenih odnosa (no, sjetimo se da je Hegel rekao: "Kad god se spominje sloboda, treba dobro pripaziti da se iza toga ne krije promicanje nekih partikularnih interesa.").

Osim kada je u pitanju lijepa žena. Ne zaboravi da je tema kulturni, a ne klasni rat.

Sigmund kaže:

Nema ničeg slobodnog ni dobrovoljnog u tome što ja moram plaćati benzin dvostruko skuplje od Amerikanaca. Ili što moram plaćati visoke kamate na kredite. Naravno, "slobodan" sam ne kupiti benzin pa svaki dan hodati dva sata na posao i s posla. "Slobodan" sam isto tako ne dizati kredite, pa živjeti životim koji je de facto ograničeno slobodan. "Slobodan" sam i "dobrovoljno" prihvatiti minimalnu plaću i živjeti u siromaštvu ili ju ne prihvatiti pa krepati od gladi. Po istoj toj logici, rob je bio slobodan odlučiti raditi za gospodara ili pak ne raditi pa biti skraćen za glavu. Naravno da je većina robova "dobrovoljno" radila. Osim toga, slobodni ljudi su sami sebe mogli "dobrovoljno" i "slobodno" prodati u ropstvo (vidi: https://en.wikipedia.org/wiki/Voluntary_slavery)

Slobodan si uprtiti laptop na rame i poći za Ameriku gdje je benzin dvostruko jeftiniji a sise dvostruko veće. Slobodan si postati poduzetnik. Slobodan si obogatiti se na kladionici. Slobodan si jamrati po internetsima i zazivati neko novo društveno uređenje. Slobodan si pjevati "Ustani, bane". I tako dalje.

Ne znam jesi li svjestan da se definicija slobode značajno promijenila od dana kad si prvi put čitao Fromma. Naravno da smo slobodni i dalje se držati svoje definicije, kao što smo slobodni prihvatiti novu, koja se u osnovi svodi na "slobodu izbora", koji se pak svodi na ono što je Bukowski rekao o predsjedničkim izborima - možeš birati hoćeš li pojesti toplo ili hladno govno.

Sigmund kaže:

Roboti će dovesti do nestanka radnika (klasična radnička klasa ionako polako nestaje već duže vrijeme), ali neće dovesti do nestanka financijskog kapitala u kojem je danas koncentrirana politička moć.

Neće dovesti ni do nestanka rada, koji je temeljna čovjekova odrednica. Nestati će jedino "otuđeni rad" - kada su ti temeljne potrebe zadovoljene, potreba za radom je i dalje tu. Eto, onaj šupak kojeg smo spominjali na temi svaki dan sjedi u uredu i čita knjige. Addx ne čita knjige, ali čita istraživanja o mišjim neuronima. Ni od jednog ni od drugog rada društvo nema neke značajnije koristi, ali barem se ti ljudi tako ostaju radnici i ne srozavaju se na nivo majmuna.

Sigmund kaže:

Jer, kad se radi o profitu, onda u zreloj fazi kapitalizma postupno opada važnost vlasništva nad sredstvima za proizvodnju u korist krupnog financijskog kapitala, što je Lenjin uočio još prije 100 godina. Tu se pojavljuju dvije proturječnosti koje će na koncu dovesti do sloma, ako ne kapitalizma, a ono barem do sloma njegove neoliberalne inačice:
1. za moć neke države važnija je industrijska snaga (odnosno sredstva za proizvodnju) od financijskih špekulacija (koje, naprotiv, dovode do nestabilnosti), a upravljanje poduzećima u interesu dioničara za brzim profitom onemogućuje dugoročnu politiku razvoja nekog poduzeća; i
2. prinosi financijskog kapitala (kamate) su daleko veće od stope ekonomskog rasta posvuda u svijetu, što je dugoročno neodrživo (o tome piše Piketty u svojoj slavnoj knjizi)

Ima još jedna caka - droidi igraju šah i go bolje od ljudi. Pitanje je vremena kad će se zaigrati na burzi. Moguće je i da će steći svijest, steći neki osobni identitet, postati pravni subjekti. I koji će nam kurac onda kapitalisti? Koji će nam kurac političari? Droidi se po svojoj prirodi bolje snalaze u tim suhoparnim i dosadnim stvarima.

addx kaže:

Ok, to sto je Hegel rekao je vrlo opcenito i s dozom rezerve. Kaze da treba pripaziti, pa eto, pripazimo, umjesto da time naprosto zacepimo raspravu.

Upoznao si Hegela?

Sigmund kaže:

Jebi ga, taj tvoj jedan defacto skok je ucinio istovjetnim robovlasnistvo, feudalizam i kapitalizam, ponistio par tisuca godina razvoja drustva. To je po meni obicno relativiziranje na razini parsifalovog relativiziranja hitlera.

Tvoje relativiziranje Sigmundovog posta kojim si ga usporedio s parsifalovim relativiziranjem Hitlera također je relativno. Relativno glupo.

Sigmund kaže:

Ako sam na svojoj farmi uzgajas hranu koju moras uzgojiti inace ces krepat od gladi - da li radis to dobrovoljno ili prisilno?

Postoji suptilna razlika između prirodne i društvene nužnosti.

[zoroasterix]

Što kaže Bakunjin:

"Godine 1873., Bakunjin je vrlo točno predvidio da će pod diktaturom proletarijata vođe marksističke partije zapravo u svojim rukama koncentrirati svu vlast i podijeliti masu na dvije velike grupe - industrijsku i poljoprivrednu - pod direktnim zapovijedima državnih inženjera koji će stvoriti novu privilegiranu naučnu i političku klasu.

Bakunjin je shvatio da je vlast sredstvo kojim manjina vlada. Zaključio je da dosadašnju "političku moć", odnosno koncetraciju moći u rukama manjine, treba ukinuti. Umjesto nje, "socijalnom revolucijom" će se promijeniti odnosi među ljudima, a moć će se iz ruku manjine premjestiti u ruke većine kroz njihove vlastite federacije i dobrovoljne organizacije.

U svakom je smislu - u teoriji i u praksi – potrebno odbaciti sve što ima veze s političkom moći, jer dok god ona postoji, postojat će oni koji vladaju i oni kojima se vlada, gospodari i robovi, eksploatatori i ekspoatirani."

[wand_1]

mravac8 kaže:

Poništavaš samu bit čovjeka a to je da čovjek mora raditi za nagradu.

Da, ali ta nagrada ne mora nužno biti materijalna niti mora biti izražena kao protučinidba za rad. To je samo jedan model.

Kapitalizam je društvo u kojem je glavna nagrada novac, jer se novcem osigurava i sva potrebna materijalna imovina i mjesto u društvu.

Poništavaš i samu bit kapitalizma, jer se kapitalizam temelji upravo na potrebi ljudi da zarade i imaju što više.

Pitanje je po kojem se modelu u današnjoj ekonomiji moze stvarati i kontrolirati novac, ako ne po sadašnjem 'kapitalističkom' modelu.

I na koji će se način alocirati ostali resursi, ako ne na 'kapitalistički' način.

Nemam više vremena pa ću zaključiti: ti u svojim postovima govoriš o ukidanju kapitalizma, ali toga nisi svjestan ili ne želiš priznati.

Ne znam kako nisam svjestan, kada sam eksplicitno dao upute kolegici Letećoj na koji način da se bori protiv kapitalističkog establišmenta, posebno financijskog.

I u tvom u u mom svijetu budućnosti nema radnika. Uvodi se druga kategorija ljudi - ljudi koji žive od temeljnog dohodka. Tu se slažemo, samo što ti ne vidiš da time nestaje kapitalizam.

Možemo mi to nazvati kao da nestaje kapitalizam, ja uporno po 20-ti put pitam kako će se u tom slučaju stvarati i kontrolirati novac i na koji će se način alocirati ostali resursi.

Ništa drugo.

mravac8 kaže:

U stvari, po Marxu nabitnije su stvari. One su toliko bitne da određuju kakvi će odnosi biti među ljudima.

Odnosno, po Marxu temelj promjene u društvu ne donose ljudi nego stvari. Feudalizam nisu srušili ljudi već inustrijski strojevi.

Ja se tu slažem sa Marxom, stvari su na prvom mjestu, tada dolaze ljudi.

Po Marxu, na koji način se rješavaju gore navedeni problemi?

Što je to što je različito, što je to što ima robovlasništvo a nema kapitalizam i obrnuto?

Različit način stvaranja i kontrole novca, te različiti načini alokacije resursa.

[zoroasterix]

wand_1 kaže:

Možemo mi to nazvati kao da nestaje kapitalizam, ja uporno po 20-ti put pitam kako će se u tom slučaju stvarati i kontrolirati novac i na koji će se način alocirati ostali resursi.

Bakunjin je smatrao, čini mi se, da bi se mogli vratiti na robnu razmjenu unutar malih komuna, koje bi surađivale međusobno.

"Once collectivization takes place, money would be abolished to be replaced with labour notes and workers' salaries would be determined in democratic organizations based on job difficulty and the amount of time they contributed to production. These salaries would be used to purchase goods in a communal market."

[parsifal]

Sigmund i Leteća kao ljevičari kažu da relativiziram omljenu ikonu desničara Hitlera i da sam zato nacist (iako nemam pištolj jer je sada moderno da ljevičari imaju pištolj kod kuće )

Evo sada ću relativizirati omiljenu ikonu ljevičara ČE Gevaru tako da bude ravnoteža po onoj slavnoj parsifalovoj formuli -NITKO NIJE 100% U PRAVU, NITKO NIJE 100% U KRIVU.

===

Imao je nadimak Mesar iz La Cabane jer je sam ubijao zarobljene ljude, bio rasist i naredio progon homoseksualaca. Stoga je začuđujuće da današnji zagovornici proširenja prava LGTB populacije nose njegove slike. U svijetu postoje organizacije koja širi njegove zastrašujuće citate prepune mržnje i isključivosti da bi upozorili mlade i svijet tko je uistinu bio Che Guevara.

Junak buntovničke mladeži, prema zapisima svog Dnevnika, sablasno je sličan Adolfu Hitleru, piše britanski blog The Libertian, a prenosi slovenski Reporter

Che Guevara prvi je puta ubio u siječnju 1957. Ubio je svog suborca za koga je posumnjao da je špijun. Ne bez anatomske hladnokrvnosti i patološke preciznosti, napisao je u svom Dnevniku: “U desnu hemisferu njegovog mozga upucao sam metak 0,32 kalibra koji je izašao kroz lijevu sljepoočnicu …njegove stvari sada pripadaju meni.”

Nakon osvajanja vlasti, Che Guevara odmah ustrojava sustav koncentracijskih logora, a on osobno postaje upravitelj najzloglasnijeg od njih: logora La Cabana. Tu stradaju pristalice bivšeg režima, pripadnici pogrešne “klase”, kršćani, čak maloljetna djeca. Che je izdao naredbu svojim podređenima da egzekucijama moraju pristupati s uvjerenjem da su svi optuženi ubojice i izdajnici, te da ih treba nemilosrdno ubiti. Revolucionarnu disciplinu i sadističku neumoljivost kakvu je sam posjedovao, tražio je i od svojih potčinjenih.

Tko je zaista Ernesto Lynch (Che Guevara)?

Ernesto Lynch, poznatiji kao Che Guevara, bio je ključna figura u kubanskoj revoluciji i pokušavao je pokrenuti revoluciju u nekoliko zemalja Južne Amerike. Već desetljećima je idol ljevičarske i studentske mladeži na Zapadu zahvaljujući nekolicini anti-materijalističkih citata iz njegovih djela i jednoj vrlo poznatoj fotografiji. Ta je fotografija, ironično, postala vrlo snažan marketinški i profitabilni alat, kao i njegove slike, majice, šalice i drugi proizvodi.

Poster Che Guevare zabilježen je čak u izbornom stožeru Obame.

Che Guevara je bio sve osim romantični ratnik za slobodu, a još manje nevini revolucionar. U mnogim slučajevima sam je ubijao zarobljene ljude. Nakon uspješnog osvajanja Kube naredio je progon homoseksualaca, smaknuća političkih disidenata, drastično ograničio slobodu tiska, pokušavao zabraniti rock’n’roll glazbu i posve uništio kubansku ekonomiju.

Tko je ovo napisao – Hitler ili Che Guevara?

Kao odgovor na njegovu nezasluženu popularnost među buntovnom mladeži u svijetu, mnoge organizacije počele su objavljivati plakate s citatima ovog gerilskog borca da bi upozorile na njegov zločinački karakter: “Možeš li mi reći tko je ovo rekao: Che Guevara ili Adolf Hitler?”.

Svi citati pripadaju Che Guevari i odabrani su zbog svoje brutalnosti:

1. Mladi moraju odustati od sumnje u vladine naredbe. Umjesto toga moraju se usredotočiti na studiranje, rad i vojno djelovanje.

2. Mladi ljudi moraju naučiti misliti i raditi kao kolektiv. Zlo je razmišljati kao pojedinac (osoba).

3. Pobjeda socijalizma je vrijedna milijune žrtava.

4. Moramo ukloniti sve časopise. Revolucija je nemoguća uz slobodu tiska.

5. Da staviš ljude pred streljački vod ne trebaš dokaze za suđenje. Ti (sudski)procesi su arhaična buržujska ostavština. Ovo je revolucija. A revolucija mora postati ledeni, ubilački stroj potaknut čistom mržnjom.

6. Mržnja je središnji element naše borbe. Tako divlja mržnja da ljudsko biće tjera preko njegovih prirodnih granica i čini od njega hladnokrvni stroj za ubijanje. Takav moraju biti naši vojnici.

7. Crnci, taj veličanstveni primjerak afričke rase koji je zadržao svoju rasnu čistoću nedostatkom kupanja, (danas) odbijaju oprati svoj teritorij od druge vrste robova: Portugalaca.

8. Crnac je lijen i pospan, svoj novac troši na gluposti i pića; Europljanin potječe iz tradicije rada i štednje, koja je ga je donijela u ovaj dio Amerike i tjera ga dalje.

9. U desnu hemisferu njegovog mozga upucao sam metak 0,32 kalibra koji je izašao kroz lijevu sljepoočnicu. Nekoliko trenutaka je stenjao, a zatim je umro.

10. Priznajem, tata, ja sam u tom trenutku otkrio da mi se jako sviđa ubijanje.

[cestar]

zoroasterix kaže:

Bakunjin je smatrao, čini mi se, da bi se mogli vratiti na robnu razmjenu unutar malih komuna, koje bi surađivale međusobno.

"Once collectivization takes place, money would be abolished to be replaced with labour notes and workers' salaries would be determined in democratic organizations based on job difficulty and the amount of time they contributed to production. These salaries would be used to purchase goods in a communal market."

Rekao bih... pokušajmo pojednostaviti svijet vlastitim inicijativama i smanjenjem ovisnosti o globalnom sustavu.

Ten Responses to the Technological Unemployment Problem

Ovdje je pregledno navedeno 10 opcija za rješavanje (ublažavanje ?) problema tehnološke nezaposlenosti (ne samo tog problema, rekao bih...).

Posebno su mi interesantne ove dvije opcije...

(7) Politika poboljšavanja na nižoj razini koja ohrabruje obrazovanje i stimulira inovacijsku sposobnost

... zbog svoje pragmatičnosti.


(3) Izađite iz kapitalizma i koristite prednosti decentraliziranih tehnologija

... jer omogućava inicijative na razini pojedinaca i manjih grupa, zajednica... bez nužnosti mijenjanja "cijelog svijeta".

[addx]

mravac8 kaže:

Osoba koja sama na svojoj farmi uzgaja hranu nije radnik. Recimo to ovako - ne stvara svaki rad radnika.

Da bi netko bio radnik on mora biti u radnom odnosu sa državom ili privatnikom.

Pitanje je da li to radi (uzgaja hranu) dobrovoljno ili prisilno.

Prilicno je jednostavno pitanje. Poanta je u tome da je covjek figurativno rob toga sto je ziv, treba hranu i druge potrebe, najnoviji iphone i slicno. Pa ga *to* onda "prisiljava" na nesto sto mozda ne bi htio raditi...
S druge strane imamo *prave robove* koji su prisilno odvezeni iz svog doma/plemena/stanista i pretvoreni u radne/seksualne ovakve i onakve robove bez ikakvih prava.

Znaci tu relativiziramo jedan od najgnjusnijih ljudskih zlocina tj. jednu od najtezih ljudskih sudbina - biti zbilja robom - i "patnju prostog zivljenja", gdje si eventualno figurativni rob svog zeluca te vlastite nesposobnosti i neodgovornosti, nitko te fizicki nije ni na sta prisilio (niti ti je itko ista duzan).

[nitko drugi]

parsifal kaže:

Evo sada ću relativizirati omiljenu ikonu ljevičara ČE Gevaru tako da bude ravnoteža po onoj slavnoj parsifalovoj formuli -NITKO NIJE 100% U PRAVU, NITKO NIJE 100% U KRIVU.

I po čemu Che nije 100% u krivu?

[addx]

Leteća kaže:

Upoznao si Hegela?

Ne, nego je recenica opcenita i s rezervom.

[nitko drugi]

Sigmund kaže:

Temeljni elementi kapitalizma su: privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, prisvajanje viška vrijednosti,...

Jel mi možeš, ali onako baš polako, objasniti što je "prisvajanje viška vrijednost"?

[parsifal]

nitko drugi kaže:

I po čemu Che nije 100% u krivu?

Pa zar on nije omiljena ikona ljevičara i svih slobodumnih ljudi i cvjetić leptirić asocijacija ...
Sloboda, radništvo , revolucija,jednakost

on je nevina žrtva ljudi u crnom i mrskih kapitalista...

Očito je da Che nije 100% u krivu i nije 100% u pravu , a da je parsifal zbog svojih relativiziranja 100% razotkriven kao komunist- staljinist , smeće, mučko đubre , mali nacist, fan hitlera i čegevare, heretik, ...

[Leteća]

zoroasterix kaže:

Bakunjin je smatrao, čini mi se, da bi se mogli vratiti na robnu razmjenu unutar malih komuna, koje bi surađivale međusobno.

"Once collectivization takes place, money would be abolished to be replaced with labour notes and workers' salaries would be determined in democratic organizations based on job difficulty and the amount of time they contributed to production. These salaries would be used to purchase goods in a communal market."

Za tako nešto nije potrebno čekati kolektivizaciju. Alternativne ekonomije već su dosta dugo prisutne.

Pretpostavimo sada da je umjesto kolektivizacije nastupila robotizacija i uveden je temeljni dohodak ili, još bolje, besplatno stanovanje, komunalije i osnovne namirnice. Što se događa? Kristalna kugla veli sljedeće:

- Prvi se i dalje igraju kapitalista i ulagača jer bi im inače bilo dosadno
- Drugi bulje u zabavni program svake vrste. On i dalje postoji jer negdje treba plasirati oglase za stvari koje nikome ne trebaju, a ovi koji se igraju kapitalista moraju tu i tamo proizvesti neki kurac. Valjda.
- Treći su jednostavno odlučili ispasti iz igre. Posvetili su se tzv "oslobođenom radu", odnosno hobijima, kuhanju, pisanju, slikanju, održavanju kućanstva, uzgoju vlastite hrane, izradi ukrasnih i upotrebnih predmeta, itd, itd. Tu i tamo imaju višak nečega. Što čine s njim?

[Leteća]

parsifal kaže:

Pa zar on nije omiljena ikona ljevičara i svih slobodumnih ljudi i cvjetić leptirić asocijacija ...
Sloboda, radništvo , revolucija,jednakost

on je nevina žrtva ljudi u crnom i mrskih kapitalista...

Očito je da Che nije 100% u krivu i nije 100% u pravu , a da je parsifal zbog svojih relativiziranja 100% razotkriven kao komunist- staljinist , smeće, mučko đubre , mali nacist, fan hitlera i čegevare, heretik, ...

Pa to je već poznata stvar. I što bi parsifal sad?

[zoroasterix]

parsifal kaže:

Pa zar on nije omiljena ikona ljevičara i svih slobodumnih ljudi i cvjetić leptirić asocijacija ...
Sloboda, radništvo , revolucija,jednakost

on je nevina žrtva ljudi u crnom i mrskih kapitalista...

Očito je da Che nije 100% u krivu i nije 100% u pravu , a da je parsifal zbog svojih relativiziranja 100% razotkriven kao komunist- staljinist , smeće, mučko đubre , mali nacist, fan hitlera i čegevare, heretik, ...

Može link za one tvrdnje o Che Guevari?

[mravac8]

addx kaže:

Pitanje je da li to radi (uzgaja hranu) dobrovoljno ili prisilno.

Prilicno je jednostavno pitanje. Poanta je u tome da je covjek figurativno rob toga sto je ziv, treba hranu i druge potrebe, najnoviji iphone i slicno. Pa ga *to* onda "prisiljava" na nesto sto mozda ne bi htio raditi...
S druge strane imamo *prave robove* koji su prisilno odvezeni iz svog doma/plemena/stanista i pretvoreni u radne/seksualne ovakve i onakve robove bez ikakvih prava.

Znaci tu relativiziramo jedan od najgnjusnijih ljudskih zlocina tj. jednu od najtezih ljudskih sudbina - biti zbilja robom - i "patnju prostog zivljenja", gdje si eventualno figurativni rob svog zeluca te vlastite nesposobnosti i neodgovornosti, nitko te fizicki nije ni na sta prisilio (niti ti je itko ista duzan).

Jedina osoba koja vrt ne obrađuje pod prisilom je onaj tko ga obrađuje iz hobija. Ali to samo znači da je prisiljen raditi neke druge stvari da zaradi za život. Osim ako već nije izašao iz procesa rada (penzić) ili ako nije rentijer, vlasnik dionica .......

Obrazovana si osoba i sigurna sam da znaš da su načini prisile vrlo različiti. Dijete možeš prisiliti da uči i batinama, klečanjem na kukuruzu, tjeranjem da spava na balkonu (dakle, na vrlo grube i nehumane načine) i tako da mu ne kupiš sladoled.

Svi smo prisiljeni jesti i raditi da bi zaradili za hranu. Možemo kazati da je i kapitalist prisiljen raditi i zaraditi za hranu. I robovlasnik i feudalac su bili prisiljeni raditi i zaraditi za hranu.

Nisu samo robovi ni samo kmetovi prisiljeni raditi i zaraditi za hranu, svi su na to prisiljeni. Međutim, oblici prisile su različiti. Robovlasnik je roba mogao bičevati do smrti, feudalac je mogao silovati kmetovu ženu ...... i to su vrlo nehumani oblici prisile.

Bez obzira na to osoba koja nema ništa (radnik, proleter) prisiljena je raditi da bi prehranila sebe i obitelj.

To nije relativiziranje robovlasništva i feudalizma, to su jednostavne činjenice. Istina je da su robovi i kmetovi bili prisilavani na puno nehumaniji i okrutniji način, ali to ne spori činjenicu da su i radnici prisiljeni.

Ti tvrdiš da radnik nije prisiljen raditi i jedini argument ti je za to da su robovi i kmetovi bili prisiljavani vrlo nehumano.