Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 04.02.2015., 19:06   #21
Quote:
Prangija77 kaže: Pogledaj post
Dragi moj zabrinuti štedišo:

Nijedna banka na jamči povratak cijele štednje svojim štedišama odjednom.

Nijedna banka to niti ne može učiniti jer je dio tvoje štednje već plasirala u kredite, derivate, špekulacije whatever.

Raspitaj se malo što je fractional reserve banking.
a jesi ga i ti
ne, fractional reserve banking nema nista sa time...
receno 150 puta na forumu, sve objasnjeno, ali inteligencija pojedinaca im brani da shvate bilo sto sto je malo vise komplicirano.

dakle, fractional reserve banking definira da nije sav novac u banknotama u bankovnom trezoru, jer ionako najveci obujam prometa ide elektronski izmedju banaka. Zasto onda drzati silne novcanice?
Inace, drzanje svog novca u novcanicama i njegovo transportiranje do druge banke su radile americke banke u SAD-u u 19. st, pa su zato vrlo rado one kocije bile pljackane..

nadalje, cinjenica da je njegov novac posudjen ne znaci da se isti taj novac, ista banknota mora vratiti upravo njemu... ono, malo moram napraviti..
novac je proknjizen na razlicite nacine, i njemu ce se uredno isplatiti novac, promjeniti stanje na odredjenom kontu, naruciti dodatne novcanice iz trezora ili hnb-a i bog te veseli..



Quote:
Prangija77 kaže: Pogledaj post
Ja bih se na tvome mjestu prije brinuo što će biti sa tom tvojom štednjom u eurima kad euro prdne u čabar.

Raspitaj se malo što se dešava. Europska centralna banka trenutno štampa bilijune (sa b) novih eura. Sjeti se što se desilo sa dinarom kada se su se kod nas tako štampali. Malo prosurfaj što o tome misle vodeći ekonomisti na svijetu, ne ovi naši, nego oni koji pišu za financial times. Što će biti kada i to štampanje ne bude dovoljno, a kako stoje, neće biti dovoljno. Onda će se opet štampati trilijuni trilijuna bilijuna miljardi novih eura. Što misliš da će se desiti sa tvojim eurima u toj banci? Ajd, idi, trči, diži ih do još možeš...
je, al dinar nije vrijedio nigdje izvan juge. Nisi mogao doci u Austriju s njim i kupiti nesto, nego si morao otici u mjenjacnicu i po njihovom (a ne domacem) tecaju ga promjeniti za austrijske silinge.

Nasuprot tome, Euro je svjetska valuta.
Isto tako, svicarska centralna banka je stampala ogromne kolicine franaka dok nisu ukinuli peg, pa nikome nista..
Bongo is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2015., 21:33   #22
Quote:
Bongo kaže: Pogledaj post
a jesi ga i ti
ne, fractional reserve banking nema nista sa time...
receno 150 puta na forumu, sve objasnjeno, ali inteligencija pojedinaca im brani da shvate bilo sto sto je malo vise komplicirano.

dakle, fractional reserve banking definira da nije sav novac u banknotama u bankovnom trezoru, jer ionako najveci obujam prometa ide elektronski izmedju banaka. Zasto onda drzati silne novcanice?
Inace, drzanje svog novca u novcanicama i njegovo transportiranje do druge banke su radile americke banke u SAD-u u 19. st, pa su zato vrlo rado one kocije bile pljackane..

nadalje, cinjenica da je njegov novac posudjen ne znaci da se isti taj novac, ista banknota mora vratiti upravo njemu... ono, malo moram napraviti..
novac je proknjizen na razlicite nacine, i njemu ce se uredno isplatiti novac, promjeniti stanje na odredjenom kontu, naruciti dodatne novcanice iz trezora ili hnb-a i bog te veseli..
Kakve veze banknote imaju, tko ih je uopće spominjao?

Ti zbilja tvrdiš da banke mogu isplatiti svima sve depozite?

Yeah right, kako da ne




Quote:
Bongo kaže: Pogledaj post
je, al dinar nije vrijedio nigdje izvan juge. Nisi mogao doci u Austriju s njim i kupiti nesto, nego si morao otici u mjenjacnicu i po njihovom (a ne domacem) tecaju ga promjeniti za austrijske silinge.

Nasuprot tome, Euro je svjetska valuta.
Isto tako, svicarska centralna banka je stampala ogromne kolicine franaka dok nisu ukinuli peg, pa nikome nista..
Pa gle, štamapju bilijune i nitko ne vjeruje da će to pomoći:

http://www.ft.com/intl/cms/s/0/3496a...#axzz3QoGOcnXu


Sad, da su imali neki drugi izbor misliš da bi štampali?
I što onda poslije toga, što ako to ne upali, a mnogi vjeruju da neće, opet probati opet bilijune bilijuna pa šta bude, neka raste eksponencijalno... i što ako i to ne upali?

Neznam...
Prangija77 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2015., 08:38   #23
fractional reseve banking:

...
Fractional-reserve banking is the practice whereby a bank holds reserves (to satisfy demands for withdrawals) that are less than the amount of its customers' deposits. Reserves are held at the bank as currency, or as deposits in the bank's accounts at the central bank. Because bank deposits are usually considered money in their own right, fractional-reserve banking permits the money supply to grow beyond the amount of the underlying reserves of base money originally created by the central bank.[1][2]...

dakle, praksa da od 100.000 kn depozita u banci, banka ne drzi sve u gotovini, bilo u centralnom trezoru, bilo u trezoru poslovnica, nego se deponira u centralnoj banci... a cak ni ona najcesce nema 100% aktive banaka u novcanicama u trezoru.
razloga vise, a medju njima su:
- novac kosta, od printanja, prometa, habanja i zamjene za nove novcanice
- najveci dio novca ide kao elektronski promet izmedju pravnih subjekata
- promet novca je riskantan, a time i skup
Bongo is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2015., 10:06   #24
Quote:
Bongo kaže: Pogledaj post
fractional reseve banking:

...
Fractional-reserve banking is the practice whereby a bank holds reserves (to satisfy demands for withdrawals) that are less than the amount of its customers' deposits. Reserves are held at the bank as currency, or as deposits in the bank's accounts at the central bank. Because bank deposits are usually considered money in their own right, fractional-reserve banking permits the money supply to grow beyond the amount of the underlying reserves of base money originally created by the central bank.[1][2]...

dakle, praksa da od 100.000 kn depozita u banci, banka ne drzi sve u gotovini, bilo u centralnom trezoru, bilo u trezoru poslovnica, nego se deponira u centralnoj banci... a cak ni ona najcesce nema 100% aktive banaka u novcanicama u trezoru.
razloga vise, a medju njima su:
- novac kosta, od printanja, prometa, habanja i zamjene za nove novcanice
- najveci dio novca ide kao elektronski promet izmedju pravnih subjekata
- promet novca je riskantan, a time i skup


Misliš na obaveznu pričuvu?

Pa to je samo 12%

Bilo je nevjerojatnih 13,5% pa su smanjili na 12 da potaknu kreditiranje i gospodarstvo.


Manji dio drže na svojim računima ako netko poželi podignuti nešto, jer je pretpostavka da nitko neće odjednom dignuti sve, što je i točno, dio je u obaveznoj pričuvi jer ih hnb tjera na to da bi osigurali tvoju štednju - a ostatak, što je najveći dio plasiraju u kredite, špekulacije.
Ono, malo se kockaju sa tvojim novcima
I ne žele da baš to piše na wikipediji, ali to je istina

I da, novčanice apsolutno nikakve veze nemaju sa tom pričom
Prangija77 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.02.2015., 13:49   #25
ne, obvezna pricuva je nesto drugo
Bongo is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.02.2015., 16:58   #26
Quote:
Prangija77 kaže: Pogledaj post
Misliš na obaveznu pričuvu?

Pa to je samo 12%

Bilo je nevjerojatnih 13,5% pa su smanjili na 12 da potaknu kreditiranje i gospodarstvo.


Manji dio drže na svojim računima ako netko poželi podignuti nešto, jer je pretpostavka da nitko neće odjednom dignuti sve, što je i točno, dio je u obaveznoj pričuvi jer ih hnb tjera na to da bi osigurali tvoju štednju - a ostatak, što je najveći dio plasiraju u kredite, špekulacije.
Ono, malo se kockaju sa tvojim novcima
I ne žele da baš to piše na wikipediji, ali to je istina
To spada u opće znanje. Nije da nekoga naročito brine što o tome piše na wikipediji.


-Stipe
Stipe23 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2015., 18:21   #27
Quote:
neno1966 kaže: Pogledaj post
Pa ako štediš u inozemstvu nećeš biti dio te priče.
Crni scenarij ima mali milijun opcija.

Npr. u inozemstvu ti mogu uzeti sve i tako pokusati kompezirati nasu ogluhu na dug.
Doma mozes isto ostati bez icega ili samo bez strane valute.
klapalo is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2015., 08:22   #28
Quote:
klapalo kaže: Pogledaj post
Crni scenarij ima mali milijun opcija.

Npr. u inozemstvu ti mogu uzeti sve i tako pokusati kompezirati nasu ogluhu na dug.
Doma mozes isto ostati bez icega ili samo bez strane valute.
To je neka druga priča
neno1966 is online now  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2015., 08:43   #29
Quote:
klapalo kaže: Pogledaj post
Crni scenarij ima mali milijun opcija.

Npr. u inozemstvu ti mogu uzeti sve i tako pokusati kompezirati nasu ogluhu na dug.
Imas neki primjer da se to negdje dogodilo ?


Quote:
klapalo kaže: Pogledaj post
Doma mozes isto ostati bez icega ili samo bez strane valute.
Je, i mogu ti zapaliti kucu a tebe objesiti na banderu... Ipak, ne mislim da bi zbog te mogucnosti lovu trebalo drzati tamo gdje ne mislis da je sigurna.
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2015., 09:37   #30
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Imas neki primjer da se to negdje dogodilo ?




Je, i mogu ti zapaliti kucu a tebe objesiti na banderu... Ipak, ne mislim da bi zbog te mogucnosti lovu trebalo drzati tamo gdje ne mislis da je sigurna.
Primjera kada su dugovi bili ogromni u velikom broju drzava bas i nema pevise.
Ima ono sa Ciprom gdje uzrok nije bio bankrot neke drzave, svejedno stranci kod banaka nisu bas dobro prosli.

Sta zelis reci, da ce nakon eventualnog nekontroliranog bankrota Grcke grcki drzavljani sigurno dobiti novce iz stranih banaka?
klapalo is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2015., 11:38   #31
Quote:
klapalo kaže: Pogledaj post
Primjera kada su dugovi bili ogromni u velikom broju drzava bas i nema pevise.
Ima ono sa Ciprom gdje uzrok nije bio bankrot neke drzave, svejedno stranci kod banaka nisu bas dobro prosli.

Sta zelis reci, da ce nakon eventualnog nekontroliranog bankrota Grcke grcki drzavljani sigurno dobiti novce iz stranih banaka?

U Cipru nisu dobro prosli ni domaci... Ukratko, najebo je onaj tko je drzao lovu u sumnjivoj zemlji visokih kamata...

BTW, u Hrvatskoj su kamate i dalje 10-20 puta vece nego u 'normalnim' zemljama...

Mislis li zbilja da ce Credit Suisse ili JPMorgan Chase blokirati novac grckom drzavljaninu jer Grcka ne zeli placati svoje dugove?
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2015., 13:12   #32
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
U Cipru nisu dobro prosli ni domaci... Ukratko, najebo je onaj tko je drzao lovu u sumnjivoj zemlji visokih kamata...

BTW, u Hrvatskoj su kamate i dalje 10-20 puta vece nego u 'normalnim' zemljama...

Mislis li zbilja da ce Credit Suisse ili JPMorgan Chase blokirati novac grckom drzavljaninu jer Grcka ne zeli placati svoje dugove?
Ako im tako odredi Vlada ili centralna banka, vjerojatno bi cak i oni stisnuli novce.
Kada dodje do neplacanja i sranja stranci su prvi na udaru da se sprijeci odljev kapitala.
klapalo is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2015., 18:14   #33
Razno razni fantasticni scenariji postoje, samo treba procijeniti njihovu vjerojatnost... Nekako mi se cini da je veca sansa da vlada devalvira kunu 50% i zabrani isplatu deviznih stednih uloga u stranoj valuti nego da Svicarci odluce pokupiti ustedjevinu privatnog ulagaca jer njegova drzava ne placa dugove... Ili se raspala...

Ali, jasno, svatko te rizike procjenjuje sam i svoju lovu drzi tamo gdje to smatra povoljnijim....
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 09:19   #34
Vlada predlaže izmjenu poreznog zakona: Kakve nas promjene očekuju?

Evo i kod nas dolaze novosti!

Predlaže se i uvođenje dužnosti banaka da na poseban zahtjev Ministarstvu financija, dostave podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa određenih osoba (pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana), osim podataka o prometu tekućih računa i štednih uloga, i u drugim rokovima, osim onih koji su već propisani OPZ-om, piše HRT.

http://danas.net.hr/hrvatska/vlada-p...omjene-ocekuju
__________________
"I have seen the enemy...and it is me."
zaboky is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 09:31   #35
Bongo i Prangija studenti vjerojatno preddiplomskog i vjerojatno jos nisu uspjeli položiti monetarnu politiku ili analizu, kako već. Barem s ovim (ne)znanjem, tesko da bi je igdje i uspjeli položit... Pa Vas molim, čita nam se o valutnim klauzulama, ne o teoriji s prve ili druge godine.
__________________
Life is a bitch and Im gonna fuck it
Lion_punk is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 13:46   #36
Quote:
Lion_punk kaže: Pogledaj post
Bongo i Prangija studenti vjerojatno preddiplomskog i vjerojatno jos nisu uspjeli položiti monetarnu politiku ili analizu, kako već. Barem s ovim (ne)znanjem, tesko da bi je igdje i uspjeli položit... Pa Vas molim, čita nam se o valutnim klauzulama, ne o teoriji s prve ili druge godine.
Reci to Bongi, ne meni.

Evo ti o valutnoj klazuli:

To je bankarska prevara koja nigdje ne postoji osim po balkanu i istočnoj europi i treba je ukinuti, zabraniti i kazniti onog tko prodaje takav proizvod. To je jedna veliak laž. Kunski kredit sa lihvarskom kamatom ili devizni kredit koji deviza nikada nije vidio. No, nažalost, banke su potkupile i političare i medije tako da ništa od tga neće biti. Barem ne, ako ne dođe do svjestke pobune protiv bankstera i bankizma (bankizam je ekonomski sustav koji se predstavlja za kapitalizam). No, to je neka druga tema.
Prangija77 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 14:44   #37
Quote:
Prangija77 kaže: Pogledaj post
Reci to Bongi, ne meni.

Evo ti o valutnoj klazuli:

To je bankarska prevara koja nigdje ne postoji osim po balkanu i istočnoj europi i treba je ukinuti, zabraniti i kazniti onog tko prodaje takav proizvod. To je jedna veliak laž. Kunski kredit sa lihvarskom kamatom ili devizni kredit koji deviza nikada nije vidio. No, nažalost, banke su potkupile i političare i medije tako da ništa od tga neće biti. Barem ne, ako ne dođe do svjestke pobune protiv bankstera i bankizma (bankizam je ekonomski sustav koji se predstavlja za kapitalizam). No, to je neka druga tema.
Je li ti poznato što se desilo u Hrvatskoj u devedesetima, kad su krediti izdavani bez valutne klauzule?

Evo jednog jednostavnog pitanja, zahtijeva razmišljanje od samo jednog koraka unaprijed - dakle čak ne traži neku dubinsku analizu.

Recimo, ti si "zajebao banke" jer su ti izdale kredite (a to su onda bankarska potraživanja, njihova aktiva) koji su postali bezvrijedni bez VK, uslijed deprecijacije ili devalvacije.
Njihova aktiva propada.

To, super, eto im ga, dobio sam "kredit besplatno", hura.

Međutim, banka ima i još nešto - ona ima tvoju aktivu. Devizne depozite npr.
Što misliš da se dešava s time u koraku dva ove naše priče? Kako misliš do toga doći?

There's no such thing as a free lunch.


-Stipe
Stipe23 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 15:35   #38
Quote:
Stipe23 kaže: Pogledaj post
Recimo, ti si "zajebao banke" jer su ti izdale kredite (a to su onda bankarska potraživanja, njihova aktiva) koji su postali bezvrijedni bez VK, uslijed deprecijacije ili devalvacije.
Njihova aktiva propada.
Uredu.

Neka onda izdaju DEVIZNE kredite i problem riješen.

A je, samo što se tako ne može muljati i varati na tečaju, jer i banka mora imati od nekud tu količinu deviza za koju izdaje kredit, ovako ne moraju.
Mislim, i ovako "moraju" pod debelim navodnicima, odnosno "moraju" jednom godišnje poslati izvještaj u hnb gdje piše da su to imali. možda.... ako me kužiš. Ovako se lako mogu dogovorit da su imali te devize koju za koje su izdali deviznu klauzulu, ili barem izmislit neki papir koji kaže da ima papir na kojem piše.. nešto.

Ovako su zapravo izdali devizne kredite bez deviza. Ovako su zapravo posudili nešto što nemaju i ljudima nametnuli nelegalnu obavezu.

Odnosno, to su kunski krediti gdje je potraživanje devizno bez stvarnog pokrića u devizama i banka zajebala sve nas.

Zašto je uopće izmišljena ta valutna klauzula?
Pa da bi mogli muljati i varati.
Sve su nas fino zajebali.
Prangija77 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 15:48   #39
Quote:
Prangija77 kaže: Pogledaj post
Uredu.

Neka onda izdaju DEVIZNE kredite i problem riješen.
?

Nisi o tome baš promislio. Na koji to način rješava bilo što?

Kako ćeš vratiti taj, kako veliš velikim slovima, DEVIZNI kredit jednom kad ta valuta aprecira, ako plaću ionako dobivaš u kunama?

Quote:
Zašto je uopće izmišljena ta valutna klauzula?
Pa da bi mogli muljati i varati.
Da bi bilo spriječeno (ponovno) obezvređivanje aktive banaka putem (hiper)inflacije, devalvacije, i sličnih veselja;
a koje bi povuklo automatski sa sobom i njihovu pasivu, a to znači štednju (imovinu) koju građani u tim istim bankama;
i praktički neizbježno uzrokovalo nestabilnost čitavog financijskog sustava te obično i propasti, nacionalizaciju tih dugova, credit crunch, zapljene imovine i sl.


-Stipe
Stipe23 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2015., 16:02   #40
Quote:
Stipe23 kaže: Pogledaj post
?
Nisi o tome baš promislio. Na koji to način rješava bilo što?
Pa rješava taj problem kojeg spominješ - "obezvređivanje aktive banaka putem (hiper)inflacije, devalvacije, i sličnih veselja";

Rješava ga identično kao i vk krediti, samo što se ne može muljati kao kod vk-a.


Quote:
Stipe23 kaže: Pogledaj post
Kako ćeš vratiti taj, kako veliš velikim slovima, DEVIZNI kredit jednom kad ta valuta aprecira, ako plaću ionako dobivaš u kunama?
Jednako kao i vk kredit, nema nikakve razlike kod otplate :
Svaki mjesec kad stigne plaća preračunaš koliko kuna trebaš da kupiš deviza koliko ti treba da vraćaš kredite.
Uopće nema razlike u otplati. U oba slučaja moraš za kune kupovati devize i vraćati kredit.
Isto pitanje koje postavljaš za devizne kredite vrijedi i za vk kredite.
Prangija77 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 05:49.