GR - Helenska Republika/Grčka

[ruka-slave]

somied kaže:

Mislim da ce ipak pupusiti malo vise...

Izmedju 60 i 80 mlrd. EUR, ovisno o scenariju. Mislim da ce se gubitci povecati, sada ce morati nove garancije dati. Suska se da ce novi dug koji ce izdati privatni izdavatelji biti ispred ostalog u naplati (senior debt). :klap:

Jesam li ja dobro razumio? Privatni vjerovnici će, nakon što su njihove nemoguće kredite otkupile EU države mimo volje svojih građana, PONOVNO DATI kredite Grčkoj?

[somied]

A od kuda mislis da ce doci novci za nove kredite? Ne vidim veliku sansu da EU zemlje odrese kesu i daju novce (to je nepopularno kod biraca, pogotovo u Njemackoj). Vjerojatno ce se ici na guranje limenku niz ulicu, na neke vrste garancije koje bi izmamile privatne investitore da daju novce.

[ruka-slave]

somied kaže:

A od kuda mislis da ce doci novci za nove kredite? Ne vidim veliku sansu da EU zemlje odrese kesu i daju novce (to je nepopularno kod biraca, pogotovo u Njemackoj). Vjerojatno ce se ici na guranje limenku niz ulicu, na neke vrste garancije koje bi izmamile privatne investitore da daju novce.

Za časak sam pomislio da se zavitlavate.

Znači, opet isto. Privatnici daju 82 mlrd eura riskriajući svoj "teško stečeni novac", a onda ćemo ih opet mi spašavati našim novcima iz poreza. Ništa kao privatna inicijativa.

Ovo je bizarno.

Pa šta nikome nije palo na pamet da je jeftinije odmah naštampati 82 mlrd eura, nego poslije još i kamate? Ili je ionako cilj cijele sprd-predstave prebaciti novac poreznih obveznika u džep bankara. Retoričko pitanje.

[somied]

A koja budala bi dala Grckoj novce!? To ti je sigurni gubitak (ako nema garancija). ECB ne smije direktno kreditirati svoje clanice. Ionako balansira na toj granici (a rekao bih i preko toga). Ali i gubitci sredisnje banke su na kraju krajeva - gubitci poreznih obveznika. Sredisnje banke svoj profit transferiraju drzavnim proracunima, a u krajnjem slucaju velikih gubitika drzave bi morale pokriti gubitke centralne banke (iz proracuna).

[Deere]

Zapravo to je logično, tržišno. Prošli puta izgleda vjerovnici nisu pretrpili dovoljne gubitke (netko drugi je podnio gubitak umjesto njih), pa će sada ponovno kreditirati Grčku usprkos svom riziku, jer se imaju pravo nadati da će opet netko podnijeti gubitke umjesto njih ako/kada zaškripi (a velika vjeoravatnost je da će se to i dogoditi). Možda im udare neku poštenu kamatu, ali Grci kao pravi dužnici ne mare previše za visinu kamate. Samo daj, pa što košta!

A ako Grci nekim čudom ipak uspiju vraćati te 'nove' kredite - vjerovnici će si zadržati dobit, možda jedino plate poreze.

Sa druge strane da su vjerovnici prvi puta tržišno podnijeli sve svoje gubitke... mnogi bi propali a oni preživjeli bi izvukli određene pouke i sistem bi bio znatno bolji i zdraviji. Međutim bolest je (umjesto ozdravljenja) prevagnula, uzela maha.

[Deere]

Purgeraj kaže:

Ja ne znam kako se samo tako može promijeniti ponašanje. Kad je narod okupljen oko neke zajedničke ideje, recimo, kao što je bilo u Hrvatskoj na početku, pa i tijekom rata, možda... ali bi to trebalo ostati postojano.

Grcima bi očito trebala neko vrijeme neka vrsta vojne uprave, koja bi uvela poštovanje zakona i smanjila korupciju. Ne može se reći da su Grci lijeni; to je drugačiji mentalitet, dosta orijentalni, i drugačiji običaji. Kao u Turskoj, isto, Turci su ih oblikovali, pa oni su i preuzeli bizantinizam, bizantske običaje i umijeće, nije to samo tako nestalo, morali su se islamizirati ako su željeli zadržati položaje i imovinu. Tak da daleko su oni od Platona... Moja iskustva su s Krete besprijekorna, sve je dobro funkcioniralo, kako smo dogovorili e-mailom. Dakle, nikakvih prevara i to; možda je Kreta drugačija jer je otok, ne znam.

Za ovo stanje svi snose odgovornost, jer su i političari i stanovnici morali znati da troše novac koji nemaju... Imali su povlastice kao nigdje, i smatrali da je to OK i normalno. Ovo je sad otrežnjenje, čini se i još uvijek pad... A oni koje su ova dvojica blefera impresionirala, pa to je smiješno.

Ja ne mislim da su Grci lijeni. Mislim da oni imaju jednak postotak vrijednih i lijenih kao i svuda drugdje. Ali Grci su potonuli u ovo opće beznađe najviše zahvaljujući svojim političarima koje su birali na izborima, a ovi su dijelili šakom i kapom samo da se održe na vlasti (pritom su vjerovatno i malo sebi ukrali). Baš kao i kod nas, samo mi imamo nešto kraći staž u toj raboti, pa su nam i dugovi sukladno tome nešto manji.
Da bi uopće mogla sve to provesti (i malo jamiti za sebe) grčka politika je demonitrala sistem države, počevši od naplate poreza - pa na dalje. Sada imaju nefunkcionalnu državu i hrpu repova koje trebaju riješiti. A to čeka i nas ako ne promjenimo svoje ponašanje.
Mogu oni promijeniti svoje ponašanje i uz vojnu huntu, ali i uz dugotrajnu krizu koja će učiti svoje. Uz to propasti će i ono malo što zaista vrijedi ali to je česta sudbina onih koji bi htjeli sve i odmah.

[#kocar#]

somied kaže:

A koja budala bi dala Grckoj novce!? To ti je sigurni gubitak (ako nema garancija). ECB ne smije direktno kreditirati svoje clanice. Ionako balansira na toj granici (a rekao bih i preko toga). Ali i gubitci sredisnje banke su na kraju krajeva - gubitci poreznih obveznika. Sredisnje banke svoj profit transferiraju drzavnim proracunima, a u krajnjem slucaju velikih gubitika drzave bi morale pokriti gubitke centralne banke (iz proracuna).

Koji je razlog da ECB i ostale CB nesmiju direktno kreditirati svoje članice i vlasnike, nego to ide preko privatnih banaka koje na tome uzimaju pozmašne kamate, kad se u konačnici taj novac "naštampa"

To što CB zarade od posuđivanja novca privatnim bankama je sića u odnosu na ono što one zarade kreditiranjem država.

[ruka-slave]

#kocar# kaže:

Koji je razlog da ECB i ostale CB nesmiju direktno kreditirati svoje članice i vlasnike, nego to ide preko privatnih banaka koje na tome uzimaju pozmašne kamate, kad se u konačnici taj novac "naštampa"

To što CB zarade od posuđivanja novca privatnim bankama je sića u odnosu na ono što one zarade kreditiranjem država.

Upravo to sam i ja rekao.

I ECB i ostale CB efektivno štampaju novac, ECB direktno, a CB kroz "obavezne rezerve" i daju ga državama da ga potroše. E, ali ne daju direktno, nego daju bankama uz "vrlo povoljnu" kamatu, koje onda banke taj npvac pozajmljuju dalje uz puno veću kamatu. Dakle, privatne banke su samo parazitski servis koji uzima profit, jer zauzvrat (šatro) "preuzima rizik". Te kamate bi trebale biti rezerva iz koje se novac vraća natrag za slučaj da investicija propadne.

No što se stavrno desi kada investicija propadne? Plaće su podijeljene službenicima banke, bonusi su podijeljeni, i para više nema. Jao, jao propašće nam banke, i što ćemo onda bez njih??? Spašavaj! I onda država, ista ona koja se zadužuje kod tih banaka da bi osigurala likvidnost, lijepo otkupi njhove rizične kredite i samu sebe opet zaduži kod istih tih banaka, koje onda na račun toga lijepo dobiju novu pošiljku friško štampanih para od ECB.

To smo jasno vidjeli na primjerima Islanda (kada država nije preuzela rizične kredite) i Grčke (kada jeste).

Cijeli je bankarski sustav "centralnog bankarstva" bolestan u svojoj strukturi. I dok ga se ne ukine, rezultat ne može biti drukčiji nego što jeste. Količina novca u optjecaju mora biti usklađena sa vrijednošću robe na tržištu. Apsurdno je da se za svaki novoproizvedeni komad robe mora podići tri kredita:

(1) proizvođač se mora zadužiti kod banaka da dobije sredstva za proizvodnju
(2) kupac se mora zadužiti kod istih tih banaka da dobije sredstva za kupovinu
(3) država se mora zadužiti kod istih banaka da bi isplatila plaće ovima pod (2)da bi ti uopće mogli dobiti kredit

Tko može vraiti sve te krdite? Kkava privreda mor abiti za takvo nešto? Ništa osim droge, prostitucije, kocke i oružja ne može donijeti tolike profite.

Sma činjenica da ECB i ostale CB ne smiju direktno kreditirati (ili davat novac) svojim klijentima je apsurdna, i očito je kreirana od strane bankarskog lobija. Koja je razlika ako ECB daje novac diretno, ili pak preko banaka koje uzimaju ekstra marže? Razlika je u trošku i zaradama banaka. Ovako su se banke naselile svojom zaradom direktno na svaki proizvedeni komad robe i usluga! Banke direktno oporezuju ali baš svaki proizvod i uslugu, temeljitije nego PDV. jer je njihov "trošak" (tj.zarada) uključena direktno na izvoru novca, u cijeni novca. Na svakih 1000 kuna u državi, banka uzima barem 5.

[arthura]

MMF pritisnuo Njemačku da Grčkoj otpiše dug

"Nije teško pretpostaviti da MMF-ov najnoviji pritisak na Berlin, da otpiše dug Ateni, može uroditi kompromisom koji bi Grčku gurnuo iz eurozone i odveo je u bankrot, ali uz otpis dugova i istodobnu financijsku pomoć i EU-a, i MMF-a. Kako u eurozoni ima još prezaduženih zemalja, a Grčka je model, takav ishod značio bi početak kraja eura, odnosno monetarne unije sa sadašnjih 19 članica. Srpanjski sporazum kreditora i Grčke, očito, ništa nije riješio. U sporazum ne vjeruju ni Cipras, ni Schäuble, ni Unija, ni MMF, niti većina promatrača. Dužnička kriza Grčke prerasta u političku krizu eura, koja ne miruje ni usred godišnjih odmora", piše Novi list:

http://www.novilist.hr/Komentari/Kol...koj-otpise-dug

[felga]

arthura kaže:

MMF pritisnuo Njemačku da Grčkoj otpiše dug

"Nije teško pretpostaviti da MMF-ov najnoviji pritisak na Berlin, da otpiše dug Ateni, može uroditi kompromisom koji bi Grčku gurnuo iz eurozone i odveo je u bankrot, ali uz otpis dugova i istodobnu financijsku pomoć i EU-a, i MMF-a. Kako u eurozoni ima još prezaduženih zemalja, a Grčka je model, takav ishod značio bi početak kraja eura, odnosno monetarne unije sa sadašnjih 19 članica. Srpanjski sporazum kreditora i Grčke, očito, ništa nije riješio. U sporazum ne vjeruju ni Cipras, ni Schäuble, ni Unija, ni MMF, niti većina promatrača. Dužnička kriza Grčke prerasta u političku krizu eura, koja ne miruje ni usred godišnjih odmora", piše Novi list:

http://www.novilist.hr/Komentari/Kol...koj-otpise-dug

MMF nije rješenje problema, i to zna svaki normalan ekonomista.

U BiH se isto hvataju za taj MMF, kao pijan plota...na kraju je to katastrofalan potop u dubiozu.

[piskavac]

ruka-slave kaže:

(1) proizvođač se mora zadužiti kod banaka da dobije sredstva za proizvodnju
(2) kupac se mora zadužiti kod istih tih banaka da dobije sredstva za kupovinu
(3) država se mora zadužiti kod istih banaka da bi isplatila plaće ovima pod (2)da bi ti uopće mogli dobiti kredit

4. Trgovci moraju uzimati kredite kod banaka kako bi digli tu robu, imali sredstva da plate skladište za tu robu sredstva za marketing, troškove transporta, plaću trgovcima i sve ostale troškove koji idu u trgovačkoj djelatnosti.

felga kaže:

MMF nije rješenje problema, i to zna svaki normalan ekonomista.

U BiH se isto hvataju za taj MMF, kao pijan plota...na kraju je to katastrofalan potop u dubiozu.

Naravno da nije. Eto npr. entitet RS ne može nikako sagraditi elektranu koju već barem jedno desetljeće planiraju izgraditi. Valjda nekakvu na ugljen.

Isti su ko mi koji ne možemo pokrenuti izgradnju ni Plomina ni Omble.

[somied]

#kocar# kaže:

Koji je razlog da ECB i ostale CB nesmiju direktno kreditirati svoje članice i vlasnike, nego to ide preko privatnih banaka koje na tome uzimaju pozmašne kamate, kad se u konačnici taj novac "naštampa"

To što CB zarade od posuđivanja novca privatnim bankama je sića u odnosu na ono što one zarade kreditiranjem država.

Povijesno iskustvo govori da svaki put kada bi politika u potpunosti zavladala stamparijom slom neizbjezan (u pravilu zavrsi hiperinflacijom). Sustav u kome je CB manje-vise nezavisna (vise manje nego vise) je ipak osjetno stabilniji.

Pogotovo je to nemoguce u EU slucaju, kada ne postoji fiskalna unija. Francuska i Italija guraju to ("United states of Europe"), ali Njemacka se ostro opire (opet iz svog izuzetno negativnog iskustva sa stampanjem i cinjenicom sa su Njemci neto stedise). Manje fiskalni stabilne drzave naravno zele preglasavanjem popapati novce Njemaca.

[Deere]

Report: Greece planned German corruption probes in 'Grexit' scenario

Ja te Grčke vlasti ne razumijem: oni bi istraživali korupciju (usmjerenu prema Njemačkim kompanijama), ali samo ako bi ih izbacili iz Eurozone.... Ovako neće oni dirati u to. Ovo je vrlo neprincipjelno, neozbiljno i nezrelo. Sa ovakvim vlastima zapravo nije čudno da se nalaze u ovakvoj situaciji.

[felga]

MMF tihi ubojica....kao šećerna bolest...

[cestar]

Deere kaže:

Report: Greece planned German corruption probes in 'Grexit' scenario

Ja te Grčke vlasti ne razumijem: oni bi istraživali korupciju (usmjerenu prema Njemačkim kompanijama), ali samo ako bi ih izbacili iz Eurozone.... Ovako neće oni dirati u to. Ovo je vrlo neprincipjelno, neozbiljno i nezrelo. Sa ovakvim vlastima zapravo nije čudno da se nalaze u ovakvoj situaciji.

A tko je od političkih (i ostalih) igrača u ovoj priči principijelan, ozbiljan i zreo ?

Ispravnije, kakvog uopće smisla imaju takvi pridjevi u sadašnjoj politici ? Impliciraju nekakva moralna načela, a ona ovdje nisu zastupljena niti u promilima.

[krcmije]

felga kaže:

MMF tihi ubojica....kao šećerna bolest...

Ajme, kakva glupost. Tihi ubojica je sve ono što se događalo prije nego je Grčka došla u probleme. Neplaćanje poreza, uljebljivanje, korupcija i život na dug. MMF nisu morali zvati, kao što nijedna država nije prisiljena zvati MMF. Može se i bankrotirati, ali kad onda standard preko noći padne za 30-40% onda postoji šansa da se počnu i glave kotrljati...

[wizardofOZ]

"JASNO je da je Njemačka imala očiglednu korist od krize u Grčkoj", stoji u zaključcima koje je objavio ekonomski Institut Leibniz sa sjedištem u Halleu. Naime, u analizi se ističe da je Njemačka konkretno zaradila 100 milijardi eura od krize u Grčkoj, a iznos zapravo predstavlja novac koji je Njemačka zaradila niskim kamatama fondova koje je Vlada pozajmljivala.

Detaljna analiza "Njemačka korist od grčke krize" Leibniz Instituta naglašava kako su koristi od grčke krize imale i američka, francuska i nizozemska ekonomija, no u znatno manjem obimu nego što je to imala Njemačka.

Naime, kada su se god financijska tržišta suočavala s negativnim vijestima, kamatne stope njemačkih državnih obveznica su opadale, a kada bi vijesti bile dobre, onda bi rasle.

"Investitori su tražili utočište za svoj novac, a Njemačka je imala ogromnu korist", navodi se u istraživanju. Iznos od 100 milijardi eura zapravo je iznos kojeg je Njemačka uštedjela u posljednjih pet godina, a on predstavlja tri posto domaćeg bruto proizvoda.

"Čak i da se dogodi da Grčka ne vrati ni cent, državna kasa Njemačke imala je korist od krize", zaključuje se u istraživanju.

Podsjetimo kako je Njemačka bila najglasnija kada se od Grčke zahtjevalo uvođenje fiskalne discipline te ekonomske reforme u toj zemlji, a sve u zamjenu za dodjelu dodatne pomoći od strane međunarodnih kreditora.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/n...a-/835532.aspx

http://www.iwh-halle.de/d/publik/iwh...io_2015-07.pdf



Germany gained 100 bn euros from Greece crisis: study

Germany, which has taken a tough line on Greece, has profited from the country's crisis to the tune of 100 billion euros ($109 billion), according to a new study Monday.

The sum represents money Germany saved through lower interest payments on funds the government borrowed amid investor "flights to safety", the study said.

"These savings exceed the costs of the crisis -- even if Greece were to default on its entire debt," said the private, non-profit Leibniz Institute of Economic Research in its paper.

"Germany has clearly benefited from the Greek crisis."

(vise na linku)

https://in.news.yahoo.com/germany-ga...143725759.html

[svjpromatrac]

GRČKA SPAŠENA! Postignut dogovor nakon 23 sata pregovaranja!

http://www.jutarnji.hr/grcka-spasena...oci--/1397535/

Grčka i njezini međunarodni kreditori postigli su u utorak više milijardi eura vrijedan sporazum o paketu pomoći toj zemlji, nakon maratonskih pregovora tijekom noći, čime jačaju nade da će ta pomoć biti distribuirana na vrijeme kako bi Grčka u idućim danima otplatila dugove koji dospijevaju na naplatu.

[Robert Mugabe]

Sve po starom;igrokaz se nastavlja.

[JollyRoger13]

Apokalipsa danas: Prije 11 godina otvorene su Igre u Ateni koje je Grčka skupo platila

DO OLIMPIJSKIH igara u Brazilu brojimo svega 300 i kusur dana, a na današnji dan, 13. kolovoza prisjećamo se otvaranja Igara u Ateni 2004. godine. Prije 11 godina, Igre su se vratile kući, a za njihov povratak grčki je narod skupo platio. I sada, kada je Grčka ekonomski gledano na koljenima, malo tko vjeruje da je organizacija Igara bila potrebna.

Da se tada dijelilo šakom i kapom potvrđuje i podatak profesora Andrew Zimbalist koji je otkrio kako je grčka vlada probila planirani budžet za oko 15 milijardi dolara. Kad se zastor spustio, 29. kolovoza 2004. i kada je posljednja strana delegacija napustila Atenu, građani su shvatili da im većina izgrađenih sportskih borilišta uopće nije potrebna.