Jel domace povrce super a strano smece?

[fahrenheit 37]

Upozorenje glede zdravog, tzv, organskog voca i povrca. Naime, moze biti uzgojeno bez kemikalija ali je sve to cini mi se mahom GMO pa je ukus i vrijednost opet najvise pola onog stvarnog. Malo vise ovdje: http://www.seattlepi.com/health/261163_veggie01.html .

I secer na kraju; kad su neka udruzenja potrosaca zahtijevala da se svako GMO voce i povrce oznaci, odnosno istakne na naljepnicama ako je dio hrane, GMO industrija je digla uzasnu dreku protiv toga, tvrdeci da nema podataka o stetnosti GMO hrane te nema potrebe za oznacavanjem. E pa GMO-ljepotani, ako je sve u redu, cega se onda bojite da mi potrosaci znamo sto kupujemo?

Uzimajuci u obzir koliko je dodataka i kemikalija te lijekova bilo najprvo proglasenim u redu, da bi se poslije ipak naslo da nije niti malo, mogu samo reci pamet u glavi. Stoga, ako imate negdje staro sjemenje koje daje plod svake godine, cuvajte ga kao najvece blago. Jednom kad ga izgubite, tesko ce te ga naci igdje vise, jer sjemenska mafija ce sve uciniti da ga vise nema na trzistu i da svaki put morate od njih kupiti sjemenje, koje ce sve vise i vise biti GMO, zeljeli mi to ili ne.[/QUOTE]

Najbitnija je svijest ljudi,naravno da Hrvati još nisu svjesni negativnih posljedica GMO hrane,ali to je zato što nismo dovoljno bolesni...
Tek nakon deset godina konzumiranja takve hrane vidljive su prve posljedice...
Moja sestrična u Australiji umrla je prošle godine u 39-toj godini života...
Prije je jela sve i svašta,a kad su joj dijagnosticirali cancer,samo organsko,ali bilo je već prekasno...
Australci,za razliku od Hrvata,mogu birati između organske hrane i GMO-a,dok je upitno kada ćemo to mi moći i da li ćemo si moći priuštit takvo nešto,obzirom da je organska hrana tri puta skuplja...
Zato bih svima savjetovao da paze što jedu i gdje kupuju voće i povrće,dok im nije prekasno...

[salel]

cabage kaže:

Ima tu još dosta caka oko okusa plodova. Recimo, nekad sam sadio rajčicu na otvorenom, ali budući da sam kraj Drave, teško mi opstala pa nije bilo neke ekonomske računice i odustao sam. Prije dvije godine napravio sam plastenik za vlastite potrebe. Sadim rajčicu unutra da bi bila zdravija. I ona je zdravija, dulje se održi, ali još iz tog plastenika nisam ubrao ploda koji bi bio upola ukusan kao onaj dok sam sadio na otvorenom. Zbog toga vam je večina uvoznog povrća neukusna. Pobrano je zeleno u plastenicima, a sjemenari još nisu uspjeli napraviti sjeme koje bi rodilo ukusne plodove u takvim uvjetima proizvodnje.
Imam isto tako jagode za vlastite potrebe. Prve jagode su bile, ajmo reč ovakve
http://img43.imageshack.us/img43/1755/slika035.jpg
I stvarno su bile neukusne. Nisam više navodnjavao i one koje su zadnje rodile bile su ko med slatke. No, kao proizvođač, moram vam reči da jagode moraju biti toliko debele u trgovini, inače mi nebi mogli pokriti troškove proizvodnje. Recimo, prosječna otkupna cijena za kilogram je 10 kuna. Kad bi proizvodili onako sitnije i ukusunije jagode morala bi biti 20, a to bi značilo da bi vi u trogovini morali platiti barem 40, jer to je politika trgovačkih lanaca. I sve ovo što se sad može kupiti je preskupo za vas, a mi jedva pokrivamo troškove.
Jedino što stvarno, barem meni, rodi ko blesavo i ima stvarno kvalitetu i okus bez previše kemikalija je kupus, kelj i slično iz iste porodice. Još mi se nitko nije žalio, a kupaca imam iz godine u godinu sve više, da je nešto nekvalitetno ili neukusno. Otkako prodajem kupus za kiseljenje, zadnje tri godine, svake godine mi se udvostruči broj kupaca, a živim na selu. Više nikome nije zanimljiv varaždinac, jer ovaj što ja imam je puno kvalitetniji. Nije reklama, to govore kupci. Evo još koja slika domačeg
http://img210.imageshack.us/img210/5571/slika086.jpg http://img40.imageshack.us/img40/2498/slika044y.jpg

http://img48.imageshack.us/img48/9121/slika007.jpg

jel to kupus BRAVO,tak mi izgleda.

[zvonahr]

Domače je domače,ali.Uzmimo to ovako nije isto domače kod malih povrtlara i kod velikih tvrtki koje imaje velike površine.O uvoznom povrču nevrjedi govoriti jer uvoze ono što tamo nije ni treča klasa.
Osobno znam za meso svinjske polovice koje uvoze iz xxx zemalja,tamo je određeni rok skladištenja takvog mesa.Nakon toga meso više nije za upotrebu njima, i takvo meso se baca.Kod nas se to uvelike uvozi i poslje odmrzavanja se utrljava sa kalijevom soli( velike količine otrovne) i u mesnicama vidite polovice boja jako crvena kao da su maloprije svježe zaklane.Takvo ide i za večinu uvozne robe,deklaracija svašta podnese.

[diabolica]

A jesi se koji puta sagnuo i pogledao kakva je lampa koja osvjetljuje meso?
Postoje lampe i lampe. Prve su normalne, a druge služe da na neki način zaštite proizvode od kvarenja.

[zvonahr]

meni nesmeta ionako nekupujem meso,vlastiti uzgoj kao i teme o povrču

[salel]

Ja sam do sada 42 puta u životu kupio nešto od hrane a to je u 21 godinu braka po dva puta godišnje ribu kada je post,a sve ostalo je iz domaće radinosti,pa čak i riba.Malo možda glupo zvuči ali kad nemamo što na brzinu pojesti onda fasuju kobasice i kulinove seke.A tu nemam baždara.Sve ostalo meso jedemo isključivo svježe.Ista stvar je i sa povrćem i voćem izuzev mandarina i banana.Iz ovoga isključujem jedino hranjenje po restoranima ili iz dostave što mi ponekad u sezoni ili na putu bude nužnost.

[charugga]

Da se i ja pridružim diskusiji s dva primjera!

Imam u dvorištu jedno stablo jabuke - ajdared - kako baš i nisam neki stručnjak ne prskam je ničime, jedne godine rodi pristojno, druge slabije i tako to redom, a možda baš i ne redom! Mislim da je to bilo preklani, jabuka poprilično rodila, plodovi već ono skoro zreli ali padaju. Pokupim ja to pa odnesem škvadri na posao i kažem, ljudi to su "padavičarke" ali su dobre za jesti. Jedu oni to, kažu fina je, ali koja je to vrsta? Ja, pa ajdared! Oni, ma nije ajdared, gledaj kako je crvena, a one na placu i u trgovini su drugačije. I ne možeš ih uvjeriti da je ajdared. Nakon nekog vremena na radio Sljemenu slična diskusija (to je ona emisija u kojoj gostuje dr. Ivi Krpina, poznati stručnjak za voćarstvo). Veli on tada, to što imate u dućanu, to jesu ajdared jabuke, ali pobrane u Poljskoj u mjesecu kolovozu, pa u hladnjaču itd.

Drugi primjer. Uzgajam ja i nešto paradajza u vrtu. Jednom ih žena pobrala ponešto pa odnijela poznatima u Zagreb. Jasno, ono zreli koliko treba bit za jesti. I tamo žena dade svome mužu te paradajze, jede on to i pita, ženo a gdje si sad kupila ove paradajze, taaako su dobri. E da, veli ona, nisam ih kupila, već dobila, iz domaćeg vrta.

Pouka, uzgajaj sam sve što imaš mogućnosti, kupuj kod provjerenih prodavača na placu, a opet možeš i u dućanu, ali gledaj što kupiš, po mogućnosti kupi malo, pa vidi jel vrijedi, pa ako vrijedi pokušaj pronaći isto! Dobar tek!

[TurbulentFluid]

salel kaže:

smeća ima i tamo i ovdje.Međutim najveća privilegija je kada možeš konzumirati sviježe voće,povrće meso.Nažalost uvozno nikadas ne može biti sviježe.

To.

I Charrugga - sasvim u pravu.

[Trnoručica]

Nisam sigurna u koju temu spada ovo o čemu ću napisati par riječi...Od onih sam koji nekako više vjeruju kvaliteti voća i povrća na našim tržnicama nego onom što se prodaje po trgovačkim centrima,iako u zadnje vrijeme shvaćam da i tu ima svega i svačega-pod seljaka proizvođača trpa se sve što se stigne-ne bi li ,gospodo seljaci tu malo trebalo napraviti reda,kakve zakončiće da vas dotaknu ,ne može sve voće i povrće biti iste kategorije i prodavati se po istoj cijeni -što bi značilo dodatni posao razvrstavanja ,ali i pošteniji odnos prema kupcu ,ne bi bilo zgorega da se ipak strože odvoji proizvođač od švercer sa zelene tržnice ,zar ne ..Eto ,u četvrtak ,na sisačkoj tržnici ,u dijelu na kojem prodaju isključivo seljaci,proizvođači -idem kupiti koji krastavac,dijete voli ,a nije baš ni da ja ne volim..i ok,tu su dvije hrpe ,kao kvalitetnije -po 7 kuna i nešto kao lošije -po 6 kuna..i ok ,kupim kg " boljih",uz ručak napravim salatu od krastavaca s vrhnjem i fuuuj!,krstavci su bili gorki ,katastrofa živa,pa takve sam mogla kupiti i u nekom trg. centru ,ali u pola jeftinije..e,da,taman je bila i akcija "S njive na stol",i dobih letak kojem sam se i nasmijala..kaže u 2. stavci letka..."Kupnjom proizvoda izravno od seljaka pružate mu veće šanse za preživljavanje u uvjetima globaliziranog tržišta (postiže bolju cijenu ,a novac dobije odmah)-sumnjam da će ovo u potpunosti razumjeti nezaposleni,penzići ,oni koji svoj novac od poslodavca čekaju mjesecima ili dobijaju na kapaljku...svi mi mogli bismo tim istim našim seljacima uputiti apel da smanje bezobrazno visoke cijene-dajte ,molim vas 1 kg trešanja 25 kuna-uložiš u sadnju,nešto sitno vjerovatno u samu zaštitu voćke-ali kako je to sve kao jko prirodno i netretirano -zdravo .nemaš tu što puno ulagati ,osim kad sazri d a se uspentraš na drvo i pobereš..usporedbe radi 1 kg mesa je samo 15 kn skuplji-a zna se da treba tu gicu hrniti svkodnevno bar 6 mjeseci ,pa se plaća i veterinar ,žig trebaš to i zaklati ,očistiti ,isjeći ...Dragi seljaci ,ne znam kopaju li penzići po vašim selima po kantama za smeće ,sumnjam,kad su najgladniji zavrnu guski,puri,kokoši..vratom ,pa na silu se pojede ,eto da se ne umre od gladi ,a za gradskog penzića je to samo san ,pokušajte i vi biti malo uviđavniji ,imati mjere kod formiranja cijena..dajte najte kg mladog graška 30 kn,pa radije kupim smrznuti .

[Halo Effect]

Ajmo još jedanput...

Ja živim na selu i imam svoj vrt i preporučujem svim ljudima koje znam da "domaće proizvode" kupuju samo i isključivo kod ljudi koje osobno poznaju i još im je uz to poznata i "tehnologija" kojom isti proizvode te proizvode.
Svjedočio sam svojim (razrogačenim!) očima gdje je čovjek polio krumpire koje je sadio ZA SEBE (!!!!) sa 4 puta (četiri puta) većom dozom otrova jer eto-"nije beg cicija" (na X litara vode, stavio je 4 puta više žličica otrova od uputstva). Sa tim opasnim kemikalijama na selu raspolažu polupismeni i nepismeni ljudi (neki od njih i beskrupulozna đubrad) tako da shvatite uvjetno onaj izraz-"Domaće". Ako nemate nekog svog na selu sigurnije je i zdravije kupovati u trgovačkim lancima, oni sigurno neće riskirati da otruju nekoga. Uostalom mnogi je artikal na placu još to jutro bio dio ponude u trgovačkom lancu. Po nižoj cijeni...

A i oni proizvodi koji jesu "eko" ne moraju biti toliko bolji od kupovnih. Naivni misle da ako je rajčica uzgojena na selu mora obavezno biti ukusna, ili trešnja, ili bilo koje drugo voće i povrće. Isto kao što smatraju da pravi kokošji žutanjak mora biti narančast do crvenkast. To nije točno. I domaća rajčica može biti velika i neukusna, krumpir može biti loš, trešnje mogu pucati od veličine i biti neukusne (puno kiše te godine npr.) isto kao i drugo voće, a žumanjak jajeta mijenja boju u ovisnosti o kokošje prehrane. Sad zaboravih al čini mi se da je glavni kolorant jajeta kukuruz. Nemojte kokoši hraniti kukuruzom i imat ćete posve žute "anemične" žutanjke, neki su spremni staviti ruku u vatru da je to "sa farme". A epitet "sa farme" i "iz staklenika" automatski znaći nešto loše. Opet krivo. Nije svaka farma - "farma" niti je svaki staklenik - "staklenik".
E da, jagode isto...nisu svake godine domaće jagode slatke...

Edit: I domaće mlijeko zna biti jako smrdljivo (mlijeko jako dobro upija okolne "mirise" pa sve ovisi o higijeni štale)

[somied]

Ja izbjegavam domace... Od kad sam na radiju slusao neku zemsku iz nekog zavoda za zdravstvo ili tako nekako. Uglavnom, iznosila je brojke o potrosnji gnojiva i pesticida u Hrvatskoj i EU. Kod nas se trosi znatno vise nego vani, bas ono sto Halo Effect kaze. Bacaju od oka. Proizvodjaci na veliko u principu paze na to, ako ne zbog zdravlja ljudi, onda da smanje troskove. Stede i na jednom i na drugom, pa brinu o tome koliko ce cega baciti. A i kod nas je jos uvijek obicaj septicke jame praznit po poljima. Sorry, ali meni je to kinky.
Znam od jednog covjeka koji radi u kontroli kvalitete u jednom trgovackom lancu da je domace banana kvalitetom. Kaze da bi kupovali kod nas, ali ima malo kvalitetnog. Uvozno se testira i ok je.

[Halo Effect]

Zaboravih spomenuti domaće maslinovo ulje koje se prodaje poput parfema, u malim bočicama i po cijeni istoga, a mnoge analize pokazuju da bi zbog viška kiselina (preko 20% nekih godina, a dozvoljeno je oko 2%) trebalo biti zabranjeno za ljudsku ishranu. Ja se još sjećam kad je moj djed krajem osamdesetih miješao lanjsko užeglo ulje (šta gorče to bolje) sa kupovnim sojinim i prodavao ga pod pravo ulje. A u kamenicama se znalo ulje držati po nekoliko godina. Teška granča....
Domaće meso: Tko ne vjeruje pa neka ode u Makarsku i zapita gdje se nalazi gradski deponij smeća (negdi iza Biokova), ode na taj deponij i snima situaciju par dana. Sigurno će naletjeti na krave koje lutaju biokovom i redovito navraćaju na taj deponij. To kasnije završi u makarskim mesnicama kao "domaća teletina".
Ista je situacija sa svinjama koje se u ekstenzivnim seoskim uzgojima prepuštaju "ulici", pa svako malo svinje zavire u neki lokalni deponij. A ne jednom se dogodilo trovanj trihinelom nakon konzumacije "domaće je domaće" svinjetine.
Takvih primjera je bezbroj. Zato pamet u glavu i ne generalizirati - Sve što je domaće je i kvalitetno.

[Halo Effect]

somied kaže:

Ja izbjegavam domace... Od kad sam na radiju slusao neku zemsku iz nekog zavoda za zdravstvo ili tako nekako. Uglavnom, iznosila je brojke o potrosnji gnojiva i pesticida u Hrvatskoj i EU. Kod nas se trosi znatno vise nego vani, bas ono sto Halo Effect kaze. Bacaju od oka.

Ne samo to, nego bacaju i nepotrebno. Čuju ljudi da je nekome pomogao ovaj preparat pa onda i oni to bace iako to veze sa njegovom situacijom nema. Evo primjer: ja živim u Dalmaciji i zemlja je prirodno lužnata, teška su tla u drugim krajevima hrvatske kisela. Moja stara jednom gledala poljoprivrednu emisiju i vidila kako negdi seljak po zemlji baca vapno (vapno je lužnato, pa neutralizira prekiselu zemlju) i onda došla do zaključka da bi i mi trebali bacit vapno po zemlji i da je to razlog zašto nam je kupus bio lani loš!!!!!!!!
Jebote, zemlja u dalmaciji je samo vapno, a ona bi ga još bacila. Pa ne bi mogao od lužine uć u vrt bez skafandera.
A ovo je samo jedan bezazleni primjer. Seljaci rukuju i sa veoma opasnim kemikalijama. Jedna od najgorih stvari što rade je što ne paze na termine polijevanja, ne vode računa o karenci. Tako su neke kulture polijevane nedugo prije berbe. Jer on "Je tako uvijek radio pa nikada nije bilo problema..."
Eh mogao bih nabrajati do iznemoglosti...

[Göttspöđä]

somied kaže:

Znam od jednog covjeka koji radi u kontroli kvalitete u jednom trgovackom lancu da je domace banana kvalitetom. Kaze da bi kupovali kod nas, ali ima malo kvalitetnog. Uvozno se testira i ok je.

Možda. Ali ja recimo u Lidlu skoro nikad ne kupujem voće ili povrće. Sve je prezeleno.

[raptor f-22]

Trnoručica kaže:

Nisam sigurna u koju temu spada ovo o čemu ću napisati par riječi...Od onih sam koji nekako više vjeruju kvaliteti voća i povrća na našim tržnicama nego onom što se prodaje po trgovačkim centrima,iako u zadnje vrijeme shvaćam da i tu ima svega i svačega-pod seljaka proizvođača trpa se sve što se stigne-ne bi li ,gospodo seljaci tu malo trebalo napraviti reda,kakve zakončiće da vas dotaknu ,ne može sve voće i povrće biti iste kategorije i prodavati se po istoj cijeni -što bi značilo dodatni posao razvrstavanja ,ali i pošteniji odnos prema kupcu ,ne bi bilo zgorega da se ipak strože odvoji proizvođač od švercer sa zelene tržnice ,zar ne ..Eto ,u četvrtak ,na sisačkoj tržnici ,u dijelu na kojem prodaju isključivo seljaci,proizvođači -idem kupiti koji krastavac,dijete voli ,a nije baš ni da ja ne volim..i ok,tu su dvije hrpe ,kao kvalitetnije -po 7 kuna i nešto kao lošije -po 6 kuna..i ok ,kupim kg " boljih",uz ručak napravim salatu od krastavaca s vrhnjem i fuuuj!,krstavci su bili gorki ,katastrofa živa,pa takve sam mogla kupiti i u nekom trg. centru ,ali u pola jeftinije..e,da,taman je bila i akcija "S njive na stol",i dobih letak kojem sam se i nasmijala..kaže u 2. stavci letka..."Kupnjom proizvoda izravno od seljaka pružate mu veće šanse za preživljavanje u uvjetima globaliziranog tržišta (postiže bolju cijenu ,a novac dobije odmah)-sumnjam da će ovo u potpunosti razumjeti nezaposleni,penzići ,oni koji svoj novac od poslodavca čekaju mjesecima ili dobijaju na kapaljku...svi mi mogli bismo tim istim našim seljacima uputiti apel da smanje bezobrazno visoke cijene-dajte ,molim vas 1 kg trešanja 25 kuna-uložiš u sadnju,nešto sitno vjerovatno u samu zaštitu voćke-ali kako je to sve kao jko prirodno i netretirano -zdravo .nemaš tu što puno ulagati ,osim kad sazri d a se uspentraš na drvo i pobereš..usporedbe radi 1 kg mesa je samo 15 kn skuplji-a zna se da treba tu gicu hrniti svkodnevno bar 6 mjeseci ,pa se plaća i veterinar ,žig trebaš to i zaklati ,očistiti ,isjeći ...Dragi seljaci ,ne znam kopaju li penzići po vašim selima po kantama za smeće ,sumnjam,kad su najgladniji zavrnu guski,puri,kokoši..vratom ,pa na silu se pojede ,eto da se ne umre od gladi ,a za gradskog penzića je to samo san ,pokušajte i vi biti malo uviđavniji ,imati mjere kod formiranja cijena..dajte najte kg mladog graška 30 kn,pa radije kupim smrznuti .

moram reagirati iako se ne volim petljati u takve rasprave jer uvijek postoje za i protiv argumenti i u pravilu su svi u pravu
cijena trešanja : čovjek koji otkupljuje trešnje po dalmaciji plaća seljaku između 12 i 15 kuna po kili ovisno o kvaliteti trešnje ( veličina, boja, zrelost ...) dovozi te trešnje u zg i prodaje ih po 18-20 kuna po kili bruto neto što znači da ti prodaje i kutiju od banane u kojoj su trešnje ( oko 2 kg). nakon toga trgovac stavi svoju maržu i prodaje trešnju po 25 kuna (njega koštaju između 20 i 22 kune ) ako mu ostane neprodanih trešanja trgovac praktički NEMA nikakvu zaradu na trešnji
radim godinama s tim i znam kaj pričam

[salel]

Halo Effect kaže:

Ne samo to, nego bacaju i nepotrebno. Čuju ljudi da je nekome pomogao ovaj preparat pa onda i oni to bace iako to veze sa njegovom situacijom nema. Evo primjer: ja živim u Dalmaciji i zemlja je prirodno lužnata, teška su tla u drugim krajevima hrvatske kisela. Moja stara jednom gledala poljoprivrednu emisiju i vidila kako negdi seljak po zemlji baca vapno (vapno je lužnato, pa neutralizira prekiselu zemlju) i onda došla do zaključka da bi i mi trebali bacit vapno po zemlji i da je to razlog zašto nam je kupus bio lani loš!!!!!!!!
Jebote, zemlja u dalmaciji je samo vapno, a ona bi ga još bacila. Pa ne bi mogao od lužine uć u vrt bez skafandera.
A ovo je samo jedan bezazleni primjer. Seljaci rukuju i sa veoma opasnim kemikalijama. Jedna od najgorih stvari što rade je što ne paze na termine polijevanja, ne vode računa o karenci. Tako su neke kulture polijevane nedugo prije berbe. Jer on "Je tako uvijek radio pa nikada nije bilo problema..."
Eh mogao bih nabrajati do iznemoglosti...

e,takva roba završava na policama trgovačkih lanaca,jer oni uvjetuju nisku cijenu,niske cijene nema bez maksimalnog prinosa,a njega opet nema bez maksimalne kemije.Kada se bere paprika,pa se uoči napad kukuruznog moljca,mislite da će netko gledati na karencu,pogotovo kad onaj iz trg.lanca vrši pritisak i naziva po deset puta dnevno i viče daj robu-e, ajd mu nedaj pa češ viditi kada uzme od drugog kada će opet uzeti tvoju.A vani je još gore što znam iz prve ruke jer sam radio kod švabe koji prodaje isključivo trg.lancima.Svi koji misle da ima bilo kakve kontrole grdno se varaju.Sve je to čisti kapitalizam-profit,profit i samo profit.

[salel]

Mene npr. zanima zašto je kod nas domaće voće i povrće tako bezobrazno jeftino.zašto netko mora dati dva kilograma krumpira,ili tri kilograma kupusa za jedno pišanje u javnom wc-eu.

[somied]

Zato sto vani postoje proizvodjaci koji su jako efikasni pa jeftino proizvode velike kolicine. Industrijska proizvodnja. Recimo Nizozemci te krumpire stampaju ko ludi i to jeftino. A to ti onda diktira cijenu i kod nas.

[lostcase]

Halo Effect kaže:

Ajmo još jedanput...

Ja živim na selu i imam svoj vrt i preporučujem svim ljudima koje znam da "domaće proizvode" kupuju samo i isključivo kod ljudi koje osobno poznaju i još im je uz to poznata i "tehnologija" kojom isti proizvode te proizvode.
Svjedočio sam svojim (razrogačenim!) očima gdje je čovjek polio krumpire koje je sadio ZA SEBE (!!!!) sa 4 puta (četiri puta) većom dozom otrova jer eto-"nije beg cicija" (na X litara vode, stavio je 4 puta više žličica otrova od uputstva). Sa tim opasnim kemikalijama na selu raspolažu polupismeni i nepismeni ljudi (neki od njih i beskrupulozna đubrad) tako da shvatite uvjetno onaj izraz-"Domaće". Ako nemate nekog svog na selu sigurnije je i zdravije kupovati u trgovačkim lancima, oni sigurno neće riskirati da otruju nekoga. Uostalom mnogi je artikal na placu još to jutro bio dio ponude u trgovačkom lancu. Po nižoj cijeni...

Znas u cemu je problem s tim dozama bio. Do seljaka su znala dolazit razrjedena sredstva. Jer su si u lancu svi maznjavali malcice. Pa je onda seljak povecavao dozu kad je skuzio da propisana ne vrijedi. Bilo ej i pametnjakovica koji su seljaku prodali farbu u ambalazi orginalnoj...pa nek on sprica.

Inace ta optuzba da se netko ko proizvodi za trziste razbacuje dozama je smjesna. Za 1ha vocnjaka sredstva dodju 10 000 kn godisnje pa ti vidi oces cetverosturke doze stavljat.

[Halo Effect]

lostcase kaže:

Znas u cemu je problem s tim dozama bio. Do seljaka su znala dolazit razrjedena sredstva. Jer su si u lancu svi maznjavali malcice. Pa je onda seljak povecavao dozu kad je skuzio da propisana ne vrijedi. Bilo ej i pametnjakovica koji su seljaku prodali farbu u ambalazi orginalnoj...pa nek on sprica.

Inace ta optuzba da se netko ko proizvodi za trziste razbacuje dozama je smjesna. Za 1ha vocnjaka sredstva dodju 10 000 kn godisnje pa ti vidi oces cetverosturke doze stavljat.

Ovo je čovik sadija krumpire za sebe, pa me je još više čudilo. Pitao sam se samo koliko puta pojača dozu kada sadi za pijacu...
A i ne radi se tu o velikim površinama.
A za veliku proizvodnju se slažem, sigurnija je nego ekstenzivna proizvodnja. Niti im se isplati razbacivat otrovima, niti im se isplati otrovati koga.
Dao bog da meni pozli nakon konzumacije kakvih jabuka iz Kauflanda ili Konzuma. Jabuke na analizu, a trgovini teška tužba. Koju bih povukao nakon dobre izvansudske nagodbe od jedno milijun eura...