Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.02.2012., 20:29   #1
Zašto ne printati novac?

POzdrav, jel ima tu netko ko kuzi ekonomiju, pa da stvarno LAICKIM primjerom odgovori na ovo pitanje.

Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.

Evo ja cu zapoceti kako ja mislim a tko zna neka ispravi ili nadoda.

Znaci jednostavno isprintaju pare i ubace u proracun.

Umirovljenicima ce se lakse vratit dug, djedica ce umjesto kruha sada mozda kupiti i pecivo jer ima vise novaca.

pekar sada ima vise novaca pa ce kupiti jos jedne tenisice makar mu se stare nisu jos raspale.

prodavaonica tenisica ce bolje poslovati i nece otpustiti radnicu u ducanu.

Dugovanja koja drzava ima prema recimo gradjevinskom sektoru... platit ce nekoj gradjevinskoj firmi, koja sada mozda ima blokiran racun jer ceka uplatu od drzave...

znaci tako laickim primjerom sta bi se desilo ?

EDIT: znaci nemojte sad s spikom kako bi kuna devalvirala i novaac izgubio vrijednost, nego fino play by play od pekara do mesara... od one najmanje karike koja ce primit taj isprinatani novac

Zadnje uređivanje Marko1976 : 16.02.2012. at 20:43.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 21:17   #2
Laički?

Baba dobije 3500 kn penzije i ide trošiti. Cijene su kao do sada. Odjednom pekar vidi da je velika potržanja za njegovim kruhom, pa odluči dignuti cijene.

Odjednom svi plaćaju 10+ kn za kruh, čak i oni koji nisu dobili ni lipe od tog isprintanog novca.

One budale što još štede u kunama? E, one više ne štede u kunama.
voajer is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 21:35   #3
Quote:
voajer kaže: Pogledaj post
Laički?

Baba dobije 3500 kn penzije i ide trošiti. Cijene su kao do sada. Odjednom pekar vidi da je velika potržanja za njegovim kruhom, pa odluči dignuti cijene.

Odjednom svi plaćaju 10+ kn za kruh, čak i oni koji nisu dobili ni lipe od tog isprintanog novca.

One budale što još štede u kunama? E, one više ne štede u kunama.

Nije velika potraznja za njegovim kruhom jer je samo penzic koji je bio gladan kupio extra kruh, netko drugi je kupio extra tenisice.

Znaci niti jedna grana sam po sebi nece dobit SAV priliv, nego ce se raspodjelit.

Nisi objasnio korak po korak. Zato sam lijepo rekao na sve slojeve drustva. Nece svi kupit kruh vise, vec samo oni gladni.

Sto vise netko ima novaca, to kupije vise luxuzna dobra.
Znaci netko ce kupit tenisice vise, netko auto vise, a netko kruh vise.
Nikad nece svi kupit ISTU robu vise.


edit: ili solucija 2.. pekar vidi da je potraznja velika pa ZAPOSLI novog covjeka, kupi vise brasna i napravi vise kruha. I zaradi i on vise, i 1 zaposleni vise, i tvornica brasna ima vise.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 23:14   #4
Ameri to stalno rade, pa vidi gdje su sad.
ivankrstitelj is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 12:46   #5
Quote:
ivankrstitelj kaže: Pogledaj post
Ameri to stalno rade, pa vidi gdje su sad.
Evo gledam
Nemoj im dat "svoju" naftu, pa ces vidjet gdje su oni, a gdje si ti i tko ce izvuc deblji kraj
Probaj se "bost" s njima pa lako vidis gdje je ko.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 23:23   #6
Gle, povećanje novčane mase bez povećanja ponude roba i usluga znači da će cijena postojećih roba i usluga porasti.

Ako ti i dalje nije jasno, zamisli da svaki put kada nekome zatreba novac za kruh, režije ili kladionicu on jednostavno ode u špajzu i isprinta par stotki. Ako baš želiš cjepidlačiti, zamisli da printer ima limit od xy novčanica.

EDIT:

Quote:
ivankrstitelj kaže: Pogledaj post
Ameri to stalno rade, pa vidi gdje su sad.
Rezultat:
http://thect.blog.com/files/2011/04/...esvsdollar.gif

Zadnje uređivanje voajer : 16.02.2012. at 23:29.
voajer is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 10:23   #7
Jednostavno rečeno: ono čega ima previše, tomu cijena pada. Za primjer, uzmi cijenu krumpira - proizvodimo ga na veliko i cijena mu je 1 kn/kg. Pistacije pak ne proizvodimo nego uvozimo - za kilu pistacija morat ćeš izdvojiti više od 100 kn.

Kad bi to bilo ekonomski izvedivo (naštampati novac i tako riješiti dug), onda bi sve države to radile. Pa i Juga je krajem osamdesetih štampala dinare - pa smo imali novčanice na kojima su se samo množile nule - a nisu nešto vrijedili...

Ili poznati primjer inflacije (zapravo hiperinflacije) u Njemačkoj 20-ih godina:


Cijena unce zlata u to vrijeme:


Novac je bio toliko bezvrijedan da su ga koristili kao - tapete...

...a isplativije je bilo ložiti tim papirom nego kupovati drva!


Iz malo bliže povijesti:
Budući da tzv. Krajina nije imala pojma o ekonomiji (a trebalo je uzdržavati i vojsku - uz obilatu pomoć iz tadašnje SRJ)...
The Republic of Serbian Krajina went through its worst inflation in 1993. In 1992, the highest denomination was 50,000 dinara. By 1993, the highest denomination was 50,000,000,000 dinara. Note that this unrecognized country was reincorporated into Croatia in 1995.

Ili, slučaj Juge (SRJ):
However, before the year was over, the highest denomination was 500,000,000,000 dinars. In the 1994 currency reform, 1 new dinar was exchanged for 1,000,000,000 old dinars. In another currency reform a month later, 1 novi dinar was exchanged for 13 million dinars (1 novi dinar = 1 German mark at the time of exchange).



Neki od ekstremnih slučajeva su:

- Njemačka 1923. godine, kada je stopa inflacije bila 3.25 × 106% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 49 sati).
- Grčka tijekom nacističke okupacije (1941. - 1944.) sa 8.55 × 109% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 28 sati).
- Najozbiljniji poznati incident inflacije se dogodio u Mađarskoj nakon završetka Drugog svjetskog rata (1945.) sa 4.19 × 1016% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 15 sati).
http://en.wikipedia.org/wiki/File:HU...46_obverse.jpg
- SR Jugoslavija je pretrpjela inflaciju od 5 × 1015% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 16 sati) u periodu od 1. listopada 1993. do 24. siječnja 1994. godine.


Jedina možda pozitivna stvar je ova:
Prodaje i kupovine na kredit postaju sve omiljenije zato što inflacija umanjuje vrijednost rata.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hiperinflacija
http://en.wikipedia.org/wiki/Hyperinflation
(Sjećam se da smo mi tako otplatili kredit za kuću - jer su rate (iako izražene u stotinama tisuća dianara) bile vrijednosti kutije šibica ili cigareta.)
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...

Zadnje uređivanje FeetF1 : 17.02.2012. at 10:37.
FeetF1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 12:45   #8
Quote:
feet01 kaže: Pogledaj post
Jednostavno rečeno: ono čega ima previše, tomu cijena pada. Za primjer, uzmi cijenu krumpira - proizvodimo ga na veliko i cijena mu je 1 kn/kg. Pistacije pak ne proizvodimo nego uvozimo - za kilu pistacija morat ćeš izdvojiti više od 100 kn.

Kad bi to bilo ekonomski izvedivo (naštampati novac i tako riješiti dug), onda bi sve države to radile. Pa i Juga je krajem osamdesetih štampala dinare - pa smo imali novčanice na kojima su se samo množile nule - a nisu nešto vrijedili...
Pusti sad te spike. To slusamo stalno. Ja ne pitam dal bi to bilo ekonomski izvedivo, vec pitam vrlo jednostavno i konkretno.

Evo jos konretnije pa molim da mi objasnis na primjeru pocevsi od sebe, pekara mesara pa i uvoznika pistacija.

ODJEDNOm svi u HR dobijemo 100 kuna vecu placu. Tih 100 kuna je isprintano.

Dakle step by step sta bi se desilo ?
KOja bi to sirovina proizvod ili usluga ODJEDNOM postalo previse ?
Od tih 100 kuna na tvojoj i mojoj placi ?

Evo kreni od sebe i sta bi ti kupio za tih 100 kuna ?

Cijelo vrijeme vi pretpostavljate NEOGRANICENO printanje novaca, i onda zakljucujete da je to lose i navodite probleme koji su u tom slucjau jasni.

ja sam konretno pitao za OGRANICENU kolicinu isprintanih novaca.

Znaci isprinta se urpavo tolko da svako za primjer dobije 100 kn vecu placu.

Ako netko zna step by step objasniti onda molim da napise.

Krivulje ponude i potraznje znamo i sami naci na googlu, ali dajte konretno.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 12:41   #9
Quote:
voajer kaže: Pogledaj post
Gle, povećanje novčane mase bez povećanja ponude roba i usluga znači da će cijena postojećih roba i usluga porasti.

Ako ti i dalje nije jasno, zamisli da svaki put kada nekome zatreba novac za kruh, režije ili kladionicu on jednostavno ode u špajzu i isprinta par stotki. Ako baš želiš cjepidlačiti, zamisli da printer ima limit od xy novčanica.

EDIT:



Rezultat:
http://thect.blog.com/files/2011/04/...esvsdollar.gif

Opet ti o masi, punudi bla bla.
Rekao sam na primjeru pekara i svakodnevnom zivotu.
Pusti spike o spajzi. Dao sam jednostavan primjer.

Evo zamisli da SVI od ovog trenutka dobiju 100 kuna povisice na placu, koja je isprintana.

FIno odgovori step by step sta bi se desilo.
Kreni od sebe. Sta bi ti extra kupio za tih 100 kn da bi to u konacnici utjecalo na ekonomiju.
Ja mogu rec za sebe sta bi kupio extra.

Upravo u tome i je trik. nisam ja rekao da se isprinta NEOGRANICENO (tvoj primejr s printerom).

nego da se isprinta odredjena kolicina - dakle konstantni printer ne postoji.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 16:30   #10
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
FIno odgovori step by step sta bi se desilo.
Danas kupiš nešto po 10 kuna. Sutra zbog povećane potražnje (jelte, svi su dobili 200 kuna) taj isti proizvod je 11 kuna.

Razumiješ sada?

Quote:
Upravo u tome i je trik. nisam ja rekao da se isprinta NEOGRANICENO (tvoj primejr s printerom).

nego da se isprinta odredjena kolicina - dakle konstantni printer ne postoji.
Rekao sam ti da ako želiš cjepidalčiti, stavi limit na printer. Ista stvar.
voajer is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 20:21   #11
Quote:
voajer kaže: Pogledaj post
.. povećanje novčane mase bez povećanja ponude roba i usluga znači da će cijena postojećih roba i usluga porasti.
Ova rečenica je bitna da bi se shvatio problem. Novac u principu služi kao protuvrijednost nekoj robi ili usluzi. Ako netko ima 100kn više, on tih 100kn mora imati gdje potrošiti (ako želiš da taj novac zadrži svoju vrijednost). A to znači da pekar mora početi proizvoditi više kruha (tvronice proizvoditi više roba, hoteljeri pružati više usluga itd.). E pa problem je u tome što višak novca u sustavu ne garantira da će se pekar odlučiti na povećanje proizvodnje. On možda odluči te novce staviti sastrane ili kupiti devize pa ih potrošiti negdje u inozemstvu. E tu nastane problem, jer onda umirovljenik nema gdje kupiti još kruha i njegov višak novca mu ništa ne vrijedi. I tako u krug.
@nchi is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2019., 11:38   #12
Quote:
@nchi kaže: Pogledaj post
Ova rečenica je bitna da bi se shvatio problem. Novac u principu služi kao protuvrijednost nekoj robi ili usluzi. Ako netko ima 100kn više, on tih 100kn mora imati gdje potrošiti (ako želiš da taj novac zadrži svoju vrijednost). A to znači da pekar mora početi proizvoditi više kruha (tvronice proizvoditi više roba, hoteljeri pružati više usluga itd.). E pa problem je u tome što višak novca u sustavu ne garantira da će se pekar odlučiti na povećanje proizvodnje. On možda odluči te novce staviti sastrane ili kupiti devize pa ih potrošiti negdje u inozemstvu. E tu nastane problem, jer onda umirovljenik nema gdje kupiti još kruha i njegov višak novca mu ništa ne vrijedi. I tako u krug.
Mislim da ovdje neki ne mogu shvatiti problem drugi ne žele makar je tih manje. Dok vidim komentare shvatim da je ipak onih koj ne mogu shvatiti problem.

kako ide ono du,du nema nam pomoći
darude is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 14:17   #13
Ma problem ti je kad mesar odnese pare u banke na štednju, pa banka fino onda od njegovih 100 kuna lijepo izda nekih 700 kuna 'novog' novca u obliku kredita..
Moraš prvo bankama onemogućiti davanje kredita bez pokrića (a to možeš napraviti tako da im digneš obveznu rezervu na 50%). Nakon toga možeš kontrolirano printat.
Ma, pitaj Nostarđurusa, on ti je majstor u tome...

Ljudi to teško shvate.
__________________
.....................................
I can not handle the truth
munjeviti.juric is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 14:21   #14
Quote:
munjeviti.juric kaže: Pogledaj post
Ma problem ti je kad mesar odnese pare u banke na štednju, pa banka fino onda od njegovih 100 kuna lijepo izda nekih 700 kuna 'novog' novca u obliku kredita..
Moraš prvo bankama onemogućiti davanje kredita bez pokrića (a to možeš napraviti tako da im digneš obveznu rezervu na 50%). Nakon toga možeš kontrolirano printat.
Ma, pitaj Nostarđurusa, on ti je majstor u tome...

Ljudi to teško shvate.
A čijim je to bankama dozvoljeno da izmišljaju novac i zašto to nije dozvoljeno hrvatskoj državi?
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 14:26   #15
Quote:
munjeviti.juric kaže: Pogledaj post
Ma problem ti je kad mesar odnese pare u banke na štednju, pa banka fino onda od njegovih 100 kuna lijepo izda nekih 700 kuna 'novog' novca u obliku kredita..
Moraš prvo bankama onemogućiti davanje kredita bez pokrića (a to možeš napraviti tako da im digneš obveznu rezervu na 50%). Nakon toga možeš kontrolirano printat.
Ma, pitaj Nostarđurusa, on ti je majstor u tome...

Ljudi to teško shvate.
To mi je jasno za kredite. No ako banka ima vise sredstva za davat kredite, tada smanjuje kamatu. Jeli tako ?

znaci krediti su dostupniji ljudima, narodu, jer je kamata manja.

No u mom primjeru, od tih 100 kuna na placi, sumnjam da ce BILO KOJA vrsta robe ili usluge (mesar, pekar...) imati toliko EXTRA vise, da bi to nosio na stednju.

nece svi trosit kod mesara, neko ce ribu, neko kruh, neko cipele.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 14:31   #16
Jedini problem EU je što nije fiskalna unija, već samo monetarna, što za posljedicu ima da ne može lako tiskat novac poput USA. Sad to riješavaju i bacaju eure dibidusima poput hrvata.

Ove teorije o inflaciji su više nego smiješne.
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 14:40   #17
Evo što kaže Lj. Jurčić: Koje bi konkretne poteze Vlada trebala povući i prijeti li nam grčki scenarij?

- Mi doista klizimo prema Grčkoj, jer se sve više zadužujemo. Hrvatska narodna banka bi morala što prije dokapitalizirati hrvatske banke onako kako to ovih dana čine banke ostalih europskih zemalja. Sve države iz kojih dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka (Italija, Austrija, Njemačka...) imaju veći deficit od Hrvatske, no središnje banke tih zemalja ovih dana tiskaju novce kojim dokapitaliziraju svoje banke, a mi za to vrijeme tim bankama plaćamo skupe kamate, te tako svojim novcem podupiremo tu dokapitalizaciju. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka ne želi dokapitalizirati naše banke, što je suludo. Žao mi je da Hrvatska tako propada, iako može biti najbolja zemlja na zemaljskoj kugli.

>>>Hrvatska može imati najbrže rastuću ekonomiju bez krvi, znoja i suza
Kako komentirate aktualne događaje u Mađarskoj? Radi li se o brutalnoj diktaturi ili mađarska vlada samo pokušava zemlju spasiti iz ralja pohlepnih bankara i financijskih mešetara?

- Mađari su prebrzo prodali sve resurse i tek odnedavno shvaćaju da je to bila velika pogreška. Sada to pokušavaju ispraviti preradikalnim potezima, zbog čega i jesu u problemima. Mi srećom još imamo prostora i vremena da izbjegnemo taj scenarij, no aktualna vlada čini iste greške kao i bivše mađarske garniture. Stoga imamo apsurdnu situaciju da naši susjedi pod svaku cijenu ovih dana žele vratiti ono od čega mi u isto vrijeme odustajemo. Oni bi htjeli povratiti poluge svoje državne politike, dok se mi u isto vrijeme odričemo toga za čim oni žude. Valja naglasiti da Hrvatska još nije u tako kritičnoj situaciji kao većina europskih zemalja, no mi s ovakvom politikom jurimo njima u susret.
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 14:49   #18
Quote:
ljupčeodmilošte kaže: Pogledaj post
Evo što kaže Lj. Jurčić: Koje bi konkretne poteze Vlada trebala povući i prijeti li nam grčki scenarij?

- Mi doista klizimo prema Grčkoj, jer se sve više zadužujemo. Hrvatska narodna banka bi morala što prije dokapitalizirati hrvatske banke onako kako to ovih dana čine banke ostalih europskih zemalja. Sve države iz kojih dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka (Italija, Austrija, Njemačka...) imaju veći deficit od Hrvatske, no središnje banke tih zemalja ovih dana tiskaju novce kojim dokapitaliziraju svoje banke, a mi za to vrijeme tim bankama plaćamo skupe kamate, te tako svojim novcem podupiremo tu dokapitalizaciju. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka ne želi dokapitalizirati naše banke, što je suludo. Žao mi je da Hrvatska tako propada, iako može biti najbolja zemlja na zemaljskoj kugli.

>>>Hrvatska može imati najbrže rastuću ekonomiju bez krvi, znoja i suza
Kako komentirate aktualne događaje u Mađarskoj? Radi li se o brutalnoj diktaturi ili mađarska vlada samo pokušava zemlju spasiti iz ralja pohlepnih bankara i financijskih mešetara?

- Mađari su prebrzo prodali sve resurse i tek odnedavno shvaćaju da je to bila velika pogreška. Sada to pokušavaju ispraviti preradikalnim potezima, zbog čega i jesu u problemima. Mi srećom još imamo prostora i vremena da izbjegnemo taj scenarij, no aktualna vlada čini iste greške kao i bivše mađarske garniture. Stoga imamo apsurdnu situaciju da naši susjedi pod svaku cijenu ovih dana žele vratiti ono od čega mi u isto vrijeme odustajemo. Oni bi htjeli povratiti poluge svoje državne politike, dok se mi u isto vrijeme odričemo toga za čim oni žude. Valja naglasiti da Hrvatska još nije u tako kritičnoj situaciji kao većina europskih zemalja, no mi s ovakvom politikom jurimo njima u susret.


upravo to. ali zasto samo "bankaru" naprintat novac ? TO nije u redu.

treba svima Pa ako je bankar dobio POKLOLJENJIH xy novacam neka dobije i pekar i mesar, i automehanicar.

A ne da bankar dobije, pa na taj POKLON ide uzimat kamatu, jer ti je "posudio" taj poklon.

Fino treba svakom dati

Ko peru mesara spasava kad je u govnima ? Niko. zatvore mu obrt, mesnicu, i ide na burzu.
A bankama cemo poklanjat, da bi oni mogli uzimat kamate na taj poklon.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2012., 11:44   #19
Quote:
ljupčeodmilošte kaže: Pogledaj post
Evo što kaže Lj. Jurčić: Koje bi konkretne poteze Vlada trebala povući i prijeti li nam grčki scenarij?

- Mi doista klizimo prema Grčkoj, jer se sve više zadužujemo. Hrvatska narodna banka bi morala što prije dokapitalizirati hrvatske banke onako kako to ovih dana čine banke ostalih europskih zemalja. Sve države iz kojih dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka (Italija, Austrija, Njemačka...) imaju veći deficit od Hrvatske, no središnje banke tih zemalja ovih dana tiskaju novce kojim dokapitaliziraju svoje banke, a mi za to vrijeme tim bankama plaćamo skupe kamate, te tako svojim novcem podupiremo tu dokapitalizaciju. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka ne želi dokapitalizirati naše banke, što je suludo.
Neke stvari mi nisu jasne:

1. Hrvatske poslovne banke za razliku od većine europskih su jako dobro kapitalizirane. u prosjeku adekvatnost kapitala dostiže visokih 19% dok je taj iznos kod matičnih EU banaka cca 8% ili čak i niže. rijetko koja EU banka ima kapitaliziranost veću od 10%, a Roha je našim poslovnim bankama odredio minimum od 12%.

2. Dionički kapital naših banaka u periodu 2000.-2003. kretao se od 7,5 mlijardi kuna do cca 9,5 milijardi kuna. Od 2003. pa do danas on je skočio na 34 milijarde kuna, dakle učetverostručio se dok je istovremeno aktiva banaka jedva uduplana.
To učetverostručenje nije posljedica dotoka svježeg dioničkog kapitala već je posljedica transformacije zadržane dobiti ( dakle novca kojeg su zaradili u RH, izvukli iz naših džepova kroz previsoke kamate i nakande).
Samo Zaba je prošle godine oko 5 milijardi kuna iz zadržane dobiti (odn. rezervi )pretvorila u dionički kapital.

Znači naše banke su jako profitabilne i jako likvidne pa im dokapitalizacija u tome smislu uopće nije potrebna.

pogrešna je i percepcija da naše banke stanovništvo, državu i poduzeća kreditiraju uglavnom novcem izvana, bilo posuđenim od matičnih banaka ili drugih nerezidenata.
prava istina je da je neto udio tog stranog novca u odnosu na ukupnu imovinu svega 10ak% ili izraženo u kunama cca 41 milijarda kuna.

Da u RH banke raspolažu s dovoljno kapitala ide u prilog i činjenica nedavno dizanje iznosa obvezne pričuve od strane HNB-a kad je iz sustava povučeno cca 3 milijarde kuna. Tako poslovne banke trenutno na računu HNB-a drže cca 46 milijardi kuna i taj je novac praktički imobiliziran.

Iz ovoga proizlazi da naš problem nije nedostatak kapitala već njegova pravilna upotreba i činjenica da je preskup. Ta skupoća jednako opterećuje i stanovništvo i državu i poduzeća i nitko više normalan ni ne pokušava ulaziti u poslovne projekte, a i same banke su dodatno postrožile uvjete zduživanja prema svima.

Mi doslovno sjedimo na kapitalu i ne znamo kako ga iskoristiti pa banke sve više i više tog zarađenog novca transferiraju prema matičnim bankama. Samo u zadnjem kvartalu prošle godine izvukle su cca pola milijarde eura.
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2012., 02:36   #20
što bi se desilo kada bi SVI hrvatski građani i SVE hrvatske firme po zakonu morali imati otvorene barem tekuće račune u hrvatskoj poštanskoj banci?
ili još bolje:
kada bi svu svoju štednju i novac i poslovanje SVI prebacili u hpb?
da li bi se hr gospodarstvo pokrenulo? barem malo?
__________________
"If you don't risk anything, you risk even more." - Erica Jong
hazzarder is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:50.