Zašto i dalje školujemo kadrove koji praktično nikada neće naći pristojan posao?

[Vojky]

Čitam, podaci za srpanj:

Većina novoprijavljenih bez radnog iskustva došla je izravno s redovitog školovanja – ukupno njih 8091, što je pak 399,8 posto više nego u lipnju.

Među njima, najviše je osoba sa završenom trogodišnjom srednjom školom, nakon čega slijede oni s gimnazijom, a čak 1581 osoba je sa završenim visokoškolskim i višim stupnjem obrazovanja.

http://www.vecernji.hr/vijesti/alarm...-clanak-440830

Srpanj je inače mjesec kada se najviše novih nezaposlenih prijavljuje - završava se školska godina, mnogi i koji studiraju (a koji mogu diplomirati tijekom cijele godine), požure obraniti diplomski prije ljeta... No, pogledajte strukturu!

Najviše novih nezaposlenih ima trogodišnje srednje škole, a potom gimnazije? Kakvu budućnost mogu imati ti mladi ljudi, osim malog broja koji će doći do majstorskog ispita i otvoriti obrte? A tek ovi s gimnazijom koji nisu upisali faks ili su odustali od studija? Što se oni mogu sutra nadati? Raditi najjednostavnije poslove i na latinskome pričati o svojoj teškoj sudbini? Hrvatska jednostavno nema kapacitet zapošljavanja velikog broja slabo školovanih ljudi! Naša razina plaća ne omogućava otvaranje klasične industrije koja zapošljava velik broj relativno neškolovane radne snage. Pogledajmo samo prosjek plaća u regiji, što bi se reklo "regionu":

Srpski mediji pišu kako je prosječna plaća u Srbiji isplaćena u siječnju ove godine iznosila samo 333 eura, što je najmanje u cijeloj regiji. U Albaniji je ona iznosila oko 380, Bugarskoj 390, Makedoniji 380, BiH 450, Rumunjskoj 480 te u Crnoj Gori 530 eura. Prema svemu sudeći najviše zarađuju Hrvati čija je prosječna plaća 800, te Slovenci čija prosječna plaća najviša u regiji te iznosi 1.000 eura.

http://www.poslovni.hr/vijesti/place...nu-198229.aspx

Dodajmo tome da su dopinosi kod nas jako visoki, pa su odnosi, kada se gledaju sa strane poslodavca još i lošiji po Hrvatsku. Dakle, ako trebate nešto sklapati, proizvoditi igračke, tekstil, raditi s bilo kojom radno intenzivnom djelatnošću za koju ne trebaju posebno školovani ljudi - u Srbiji prvoj rade u trećinu cijene u odnosu na Hrvatsku. U članicama EU, Bugarskoj i Rumunjskoj, negdje za pola cijene našeg radnika. A kako je teško očekivati da u radno intenzivnim djelatnostima Hrvat bude tri puta produktivniji od Srbina, ili duplo produktivniji od Bugara ili Rumunja, postoje za Hrvatsku tri rješenja:

a) smanjiti prosječne plaće na razini Srbije - pa će i kod nas početi dolaziti "klasična" industrija, ljudi će sa smješkom ići u pogon za svojih 200 € na mjesec (plaće na takvim mjestima obično nisu više od 2/3 prosjeka), nezaposlenost bitno pada,

b) pokušati ostaviti stvari kakve jesu - pa će se ovi s višim školama nekako zaposliti (dio ih sutra otići u EU raditi), a većina ovih s tri godine srednje ili gimnazijama će biti nezaposlena ili će moći također u EU, ali raditi najgore poslove koje nitko drugi ne želi,

c) napokon shvatiti da ako ne želimo a) ili ne želimo b) već želimo ostati i dalje s gotovo najvišim plaćama u regiji te naravno težiti prema još višima, ali uz manju nezaposlenost, onda moramo potpuno promijeniti obrazovni sustav i jednostavno pripremati kadrove koji će raditi složene i specijalizirane poslove, za kakve se ne može na par sati vožnje od Zagreba naći netko spreman raditi ih u pola ili za trećinu cijene.

A ovo pod c) se jednostavno ne radi - ne samo od strane vlasti, već ni od strane građana. Osobno nešto sitno predajem i na državnom tehničkom faksu i negdje trećina studenata prve godine se ni ne pojavi na ispitu. Budući inženjeri dakle, koji sutra čak i da ne nađu posao u Hrvatskoj imajuu ispred sebe cijeli svijet. Provlačiti će se tako po faksu nekoliko godina (uopće ne ne shvaćajući koja povlastica je u svijetu besplatan studij!), s negdje 25 će odustati. U to vrijeme, oni koji su završili će već tražiti odgovarajuće poslove, oni koji nisu ni pokušali će već biti SSS stručnjaci s majstorskim ispitom i nekoliko godina staža, ovi će biti ljuti na cijeli svijet, bez diplome i bez ikakvih znanja.

Jednostavno, školujemo ljude koji sutra neće dobiti neki pristojno plaćen posao, a onda dodatno dosta onih koji škulujemo - sami se potrude ispasti iz sustava koji im nudi ipak veće plaće i veću mogućnost zapošljavanja? Gdje je problem? Zašto to ni država, a ni dobar dio građana ne shvaćaju? Imati trogodišnju srednju školu (osim nekih izuzetaka) ili imati gimnaziju jednostavno znači u većini slučajeva raditi ili najlošije poslove ili biti nezaposlen - jer nekakve pogone koji traže tisuće takvih ljudi ulagači će raditi tamo gdje je radna snaga jeftina, a to je među ostalim naš prvi susjed.

Dodatno, mislim da ova "reforma" obrazovnog sustava koja se zaustavlja na linearnom rezanju plaća nastavnicima i profesorima neće pozitivno djelovati na konkurentsku sposobnost hrvatske radne snage u godinama koje dolaze...

[Kyle Reese]

Ne znam, čak ni Srbija nije toliko pokrenula industriju da bi se reklo da je reindustrijalizirana...

Smanjenje plaća bi bila civilizacijski korak unatrag...

Može se industrija i bez toga, smao udaljiti lokalne vlasti od nje i centralizirati državu u tom smislu (da rekao sam- CENTRALIZIRATI)

[Insomnia86]

da država ne dozvoli da svako malo netko ode u stecaj i pod tom krinkom uhvati lovu pa sutradan opet nova firma...bilo bi nam lakse....

danas je mladima posebice tesko..ako i ides negdje raditi moras gledati da imas za stan i hranu, niti mogu stupati u brakove...sve ide nizbrdo

uvijek sam za skolovanje..al danas samo studenti rade..i to neki po dva posla...gledajuci moj primjer..djevojka radi jedan dan u dm-u a drugi u new yorkeru...a ja ama baš ništa sa završenom školom

[žirinovski]

A kome je uoće upućeno ovo pitanje?
Ta nismo mi "obični ljudi" kreirali ovakvu nakaradnu i arhaičnu obrazovnu politiku?
Ovo pitanje treba uputiti kreatorima,iste pogotovo od 2003.godine.
Pogledajmo u što je pretvorena Bologna u sprdačinu,a faksevi(posebno društveni) u produžene srednje škole koje proizvode nekonkurentnu radnu snagu.

[Insomnia86]

žirinovski kaže:

A kome je uoće upućeno ovo pitanje?
Ta nismo mi "obični ljudi" kreirali ovakvu nakaradnu i arhaičnu obrazovnu politiku?
Ovo pitanje treba uputiti kreatorima,iste pogotovo od 2003.godine.
Pogledajmo u što je pretvorena Bologna u sprdačinu,a faksevi(posebno društveni) u produžene srednje škole koje proizvode nekonkurentnu radnu snagu.

istina....svugdje treba reda....a i da kažem premalo prakse ima u školama...

[Vojky]

žirinovski kaže:

A kome je uoće upućeno ovo pitanje?
Ta nismo mi "obični ljudi" kreirali ovakvu nakaradnu i arhaičnu obrazovnu politiku?
Ovo pitanje treba uputiti kreatorima,iste pogotovo od 2003.godine.

Osim one opće da građani ipak biraju vlast, vidljivo je i razmišljanje dobrog dijela građana - po forumima i komentarima ispod članaka je jasno veliko zadovoljstvo što se prosvjeti smanjuju plaće, dakle dobar dio građana ta područja smatra potpuno nebitnim, jer inače ne bi bili zadovoljni činjenicom da će biti još manje zanimljivi kvalitetnim kadrovima. Npr. ako govorimo o strukovnim školama, da li možemo očekivati kvalitetne inženjere da predaju za ove novce? Da li imamo u istima kvalitetnu opremu? Ili će tamo ići predavati oni koji nigdje ne mogu naći posao (a inženjeri ipak nisu ni granicama RH ograničeni)?

žirinovski kaže:

Pogledajmo u što je pretvorena Bologna u sprdačinu,a faksevi(posebno društveni) u produžene srednje škole koje proizvode nekonkurentnu radnu snagu.

Ali opet, kada su studenti prosvjedovali - prosvjedovali su samo da bude sve "besplatno", a ne da bude - kvalitetno. Štoviše, o tome na raznim studentskim forumima ima malo ili ništa.

Pa bih rekao da je ovdje u pitanju sinergija i građana i vlasti.

[žirinovski]

Vojky kaže:

Osim one opće da građani ipak biraju vlast, vidljivo je i razmišljanje dobrog dijela građana - po forumima i komentarima ispod članaka je jasno veliko zadovoljstvo što se prosvjeti smanjuju plaće, dakle dobar dio građana ta područja smatra potpuno nebitnim, jer inače ne bi bili zadovoljni činjenicom da će biti još manje zanimljivi kvalitetnim kadrovima. Npr. ako govorimo o strukovnim školama, da li možemo očekivati kvalitetne inženjere da predaju za ove novce? Da li imamo u istima kvalitetnu opremu? Ili će tamo ići predavati oni koji nigdje ne mogu naći posao (a inženjeri ipak nisu ni granicama RH ograničeni)?



Ali opet, kada su studenti prosvjedovali - prosvjedovali su samo da bude sve "besplatno", a ne da bude - kvalitetno. Štoviše, o tome na raznim studentskim forumima ima malo ili ništa.

Pa bih rekao da je ovdje u pitanju sinergija i građana i vlasti.

Al čekaj malo prosvjeti nije smanjena plaća, već je ukinuta isplata dodatka koji im se 8 godina nezakonito isplaćivao, čini mi se od 120 do 600 kuna da će biti manja plaća.
A što se tiče kritike obrazovnog sustava u Hrvatskoj o tome se već konstantno govori.

[Insomnia86]

žirinovski kaže:

Al čekaj malo prosvjeti nije smanjena plaća, već je ukinuta isplata dodatka koji im se 8 godina nezakonito isplaćivao, čini mi se od 120 do 600 kuna da će biti manja plaća.
A što se tiče kritike obrazovnog sustava u Hrvatskoj o tome se već konstantno govori.

e to je istina...

nema se sta rec..svaka čast pravim profesorima i uciteljima al pol njih nezna učiti djecu, pol njih primaju mito za ispite i sve...i nikom nista...
kad vise od polovice razreda dobije jedinicu nije samo stvar u njima nego i u profesoru...
treba sve mjenjat...

[Tuli_Kupferberg]

žirinovski kaže:

Al čekaj malo prosvjeti nije smanjena plaća, već je ukinuta isplata dodatka koji im se 8 godina nezakonito isplaćivao, čini mi se od 120 do 600 kuna da će biti manja plaća.
A što se tiče kritike obrazovnog sustava u Hrvatskoj o tome se već konstantno govori.

Ipak, složit ćeš se vjerujem, da smanjenje izdataka za zaposlene nije nikakav korak za poboljšanje obrazovanja.

Problem mnogih problema u našoj zemlji jest da se o njima govori, ali se ne poduzimaju koraci koji bi te probleme bare započeli rješavati. J

Tek s jasnom obrazovnom strategijom na svim razinama možemo usklađivati gradivo tj. nastavne programe i udžbenike, pravilno educirati nastavni kadar te očekivati i od nastavnika nekakve konkretne i mjerljive rezultate. Bez strategije imamo stihiju, besciljnost i to se danas itekako vidi.

[Rendolf]

Koji su problemi našeg visokog školstva..

1) Većina maturanata ne zna što želi sa svojim životom, a često puta se ide srcem a ne glavom. Gledam recimo u svojoj okolini. Većina roditelja na pitanje, što će vaše dijete upisati kaže: "Ma bilo što, samo neka upiše fakultet." Nimalo se ne razmišlja o tome da li će to isto dijete nakon 5 godina ili eventualno 6, sjediti na burzi ili neće. U glavu se udaraju tek po primitku diplome, kada student sa papirom sjedi na burzi. Tu ima dosta krivice.

2) Ono što sam rekao i na forumu "Posao i karijera" kao i na "Kutak za školarce i studente". Društevni fakulteti su postali preopćeniti. Onda se dogodi da u HŽ-u sa šefa sektora sigurnosti željeznica, u obzir dolaze diplome Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i na kraju Fakulteta prometnih znanosti. Svaka čast gore navedenim fakultetima, naravno da je FPZ-u pao u očima javnosti nakon onih afera, ali priznajmo si, da toga ima i na pravu kao i na ekonomiji. Ima svuda samo eto, promet se našao na udaru medija. Ali ja i dalje ne vidim, po čemu jedan jebeni ekonomist može raditi na radnom mjestu koje je namijenjeno magistru prometa, smjera željeznica. Meni to nije normalno. Primjera ima još. Previše specifičnih radnih mjesta uzimaju društveni fakulteti..

3) Tehnički studiji kod nas su programom u vrhu. FSB i FER su jaki fakulteti i znam dosta ljudi koji su se uvalili na rukovodeće pozicije u jačim EU tvrtkama. Daleko od toga, međutim trend je u opadanju jer se traži iskustvo, kojeg naši tehničari nemaju. Osim teorije, prakse gotovo nema. Većina strojara nije vidjela industrijski pogon u životu. Ja kao magistar inženjer aeronautike recimo u životu nisam vidio Airbus ili neki drugi zrakoplov rastavljen ili u procesu modernizacije. Nikad nisam bio u nikakvom pogonu, aerodrom vidim kad idem na posao. Kad nekome kažem što sam po struci, pomisle da sam kakav strojar i da održavam zrakoplove, a ustvari ne znam ni gumu na autu promjenit. (To je više do kompliciranog sustava na autu nego do mene ). U teoriji znam što treba i kako treba ali što mi vrijedi kad u praksi nikad dijelove zrakoplova nisam vidio. Isto je sa strojarima i ostalima.

4) Većina profesora je nezainteresirana. Neki ne dolaze na konzultacije ili dođu pa umjesto da ti objasne, još te zajebavaju. Čitam sad da je nekima uvjet za prolaz i kupovanje knjiga od dotičnih. Komedija.

5) Danas je studentu glavno pitanje u referadi kad će doći ixica, gdje ima dobar i jeftin stan, kako će naći cimera, di su najjače birtije u ZG-u, popis svih brucošijada itd.

Ako netko još ima što za dodat neka doda, zasada mi je ovo na pameti.

Treba više prakse i sistematizacija upisa.

[JustOnPaper]

1. Ukidanje minimalnih plaća
2. Ukidanje maksimalnog broja tjednih radnih sati i omogućavanje ljudima da rade više poslova odjednom
3. Privatizacija obrazovanja
4. Privatizacija zdravstva
5. Smanjenje izdavanja na mirovine ili čak i privatizacija mirovinskog fonda
6. Smanjenje ili ukidanje socijalanih transfera
7. Smanjenje birokracije, poreza, pdv-a i parafiskalnih nameta

Tko se ne snađe, tko ga jebe.

[Kyle Reese]

Vojky kaže:

Ali opet, kada su studenti prosvjedovali - prosvjedovali su samo da bude sve "besplatno", a ne da bude - kvalitetno. Štoviše, o tome na raznim studentskim forumima ima malo ili ništa.

Pa bih rekao da je ovdje u pitanju sinergija i građana i vlasti.

Ovo je istina, mladi, točnije studenti, su danas čak više konformisti nego stariji.
Učlani se u neku mladež, uzmi posao preko vez i ljubi guzice...

Osim par ljevičarčića koji urlaju protiv AMerike i par desničara koji mrze druge pa pošaraju par grafita, mladi nemaju nikakvu ideologiju danas

[mestar]

Kyle Reese kaže:

...mladi nemaju nikakvu ideologiju danas

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

[Kyle Reese]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

Istina, konzumerizam stvara moderne kmetove- potrošače...

Ljudi kojiam je jedina ideologija dobiti novac, i onda isti potrošiti na šarene gluposti u šarenim trgovačkim centrima

[Stella1]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

Slažem se.
Načelno se nekritički klanjaju i obožavaju zlatno tele.

[Champion_1]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

Oduvijek su novac i zarada bili najjača težnja. Ne kužim sada te spike kao prije su ljudi bili obzirniji, manje se gledalo na profit. Malo sutra, uvijek je onaj tko je imao novca bio frajer i idol, a onaj tko nije imao novca, nitko nije niti gledao u njega. Toliko o "socijalizmu" i "ljudskim vrijednostima".

Prirodna je težnja biti što bolje financijski zbrinut. Isto tako su i u doba praljudi oni koji su imali najviše hrane, mesa i krzna bili najpopularniji u društvu, tako je i danas, a i tako će biti i u budućnosti za sve vijeke, vjekova.

[Rendolf]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

I u čemu je tu problem? Čovjek je biće koje je oduvijek težilo višemu. Svi mi koji smo upisivali fakultete mozgom smo očekivali nešto što će nam osigurati financijsku stabilnost i zaradu. Kao dijete sam uvijek idolizirao ljude sa visokim školama koji su živjeli u luksuzu. I sam sam se borio za što veći stupanj škole i bolji posao da bi osigurao svojoj djeci i sebi luksuz.

Logično je da mladi danas žele brzo zaraditi i ne vidim što je tu sporno. Bitan je pojedinac, čovjek je u srži dosta egoistično biće. Možemo se zavaravati ali svakome je bitno blagostanje. Opet polazim od sebe. Ovo društvo za mene nije ništa učinilo. Za sve sam se sam izborio, uz naravno pomoć i podršku obitelji. I ne osjećam se nimalo dužnim društvu. Za mene su oni "skup pojedinaca". Jel ti to predstavlja problem? O društvu su ovisni oni koji sami ne mogu opstati.

Champion ti je fino objasnio sve na principu pračovjeka. I prije se gledalo materijalno blagostanje, danas se to gleda i gledat će se ubuduće. Ne kužim od kuda sad te spike "eeee nekad se gledalo ovo, ono..nije se trčalo za novcem.." ajde molim te..I prije 30 godina su ljudi radije htjeli radit u banci, bolnici, općini a ne na baušteli..Ali sila prilika ih je odvela tamo..Baš me zanima jel bi danas pronašao kakvog zidara ili frizera koji bi odbio poziciju voditelja poslovnice ili tako nečega..

Bajke za malu djecu.

[Tuli_Kupferberg]

Pa možda bi se problem postojećih kadrova dao riješini nekakvim prekvalificiranjem u HZZ-u ili u nekim ustanovama. No za koje babe zdravlja ako visokocertificirani stručnjaci danas teško nalaze posao. Treba (vrlo dobro) porazmisliti i o sustavu obrazovanja. Predma ja ipak ne bih olako odustao od koncepta strukovnih, barem u nekom reformiranom obliku, ovaj sustav na neki način guši mobilnost radne snage. Ima dosta zemalja gdje cilj srednjoškolskog obrazovanja nije stjecanje struke. Ona se, što bi u nas vila SSS zanimanja, stječu primarno praksom kod poslodavca. Tako da netko sa završenom škola u Njemačkoj koja nije gimnazija konkurira za čitav niz poslova. Naravno, školski sustav je dijelom i stvar tradicije, to isto treba uzeti u obzir... i kao što rekoh, strukovno obrazovanje kakvo postoji u nas možda i nije loše. Ali bi ipak trebalo nekako omogućiti i stjecanje nekakve diplome praksom kod poslodavca... pa ako u svojoj temeljnoj struci ne možeš naći posao da možeš drugu steći i imati nekakav papir. Tako bi tržište rada zapravo samo proizvelo kadrove deficitarne . Tu naravno treba raditi sa poslodavcima i uvjeriti ih da je takvo ulaganje u radnu snagu investicija koja bi s etrebala isplatiti.

[Insomnia86]

Tuli_Kupferberg kaže:

Pa možda bi se problem postojećih kadrova dao riješini nekakvim prekvalificiranjem. No za koje babe zdravlja ako visokocertificirani stručnjaci danas teško nalaze posao. Treba (vrlo dobro) porazmisliti i o sustavu obrazovanja. Predma ja ipak ne bih olako odustao od koncepta strukovnih, barem u nekom reformiranom obliku, ovaj sustav na neki način guši mobilnost radne snage. Ima dosta zemalja gdje cilj srednjoškolskog obrazovanja nije stjecanje struke. Ona se, što bi u nas vila SSS zanimanja, stječu primarno praksom kod poslodavca. Tako da netko sa završenom škola u Njemačkoj koja nije gimnazija konkurira za čitav niz poslova. Naravno, školski sustav je dijelom i stvar tradicije, to isto treba uzeti u obzir... i kao što rekoh, strukovno obrazovanje kakvo postoji u nas možda i nije loše. Ali bi ipak trebalo nekako omogućiti i stjecanje nekakve diplome praksom kod poslodavca... pa ako u svojoj temeljnoj struci ne možeš naći posao da možeš drugu steći i imati nekakav papir.

biro mi je ponudio tečaj za servisera računala ja ga prihvatila položila sve i ev 2 godine nema posla... tako da pol tog novca je bezveze ulupano....

[Tuli_Kupferberg]

Insomnia86 kaže:

biro mi je ponudio tečaj za servisera računala ja ga prihvatila položila sve i ev 2 godine nema posla... tako da pol tog novca je bezveze ulupano....

Pa kužim, zato sam i izrazio skepsu prema takvom modelu. Nemam dojam da su te prekvalifikacije imale ozbiljan utjecaj na porast zaposlenosti. Kao ni ovi silni programi za samozapošljavanje itd. Jedini faktor koji ima kumulativni učinak (iako s velikim razlikama od struke do struke) je fakultet. Naprosto jedino to u pravilu povećava vjerojatnost da će nekom staž na birou biti kratak (ako isti nije završio ekonomiju i pravo). Ostalo u nas su puki eksperimenti bez nekog naročitog učinka.