Quote:
ewaanna kaže:
Hvala puno na odgovoru.
Možeš li u nekoliko riječi opisati svoj dojam s prve godine? Bilo kakvi savjeti ili smjernice za određene profesore ili učenje. Koje kolegije moramo učiti samo iz knjiga, a kod kojih se možemo koristiti skriptama? Postoji li neka neka fotokopiraona kao u Zagrebu gdje se dobivaju skripte i knjige, ako da gdje se nalazi?
Studenti prava u Zagrebu potrudili su se detaljno opisati kolegije sa svih godina. Ako ima nekoga tko je voljan pomoći brucošima, znate i sami kako je vama bilo, neka napiše kratak osvrt barem za prvu godinu kako bismo znali što nas čeka.
|
ZA SVE BRUCOSE NA RIJECKOM PRAVU
Dojam sa prve godine - preporucljivo bi bilo da ucite redovito i kontinuirano, tada vam ne bi trebalo biti pretjerano naporno. Minimum 2-3h svaki dan, premda to, naravno, ovisi o pojedincu. U prvom semestru upisujete sljedece kolegije:
• POVIJEST DRZAVE I PRAVA (opca povijest i tzv. nacija) --> na zagrebackom pravu to su dva kolegija, ovdje je to sve u jednom. Uglavnom streberski kolegij, tematski je podijeljen na dva dijela. Prvi dio obuhvaca opcu povijest (knjiga od cca. 140 str.) i ulazi u prvi kolokvij, dok je u drugom kolokviju hrvatska pravna povijest koja se uci iz druge knjige (nesto manje stranica, mislim oko 120). Neki govore da je ovo, uz rimsko pravo, najtezi predmet na prvoj godini. Osobno se ne bih slozila sa time. Rimsko pravo je mnogo kompleksnije (objasniti cu kasnije zbog cega), ovdje samo nastrebate povijesne cinjenice koje kasnije esejski izlozite u kolokviju. Svaki kolokvij se sastoji se od 4 do 6 opcenitih pitanja, a listu od sveukupno 136 ispitnih pitanja dobijete na pocetku semestra.
• SOCIOLOGIJA --> jedan od najjednostavnijih predmeta. Gotovo na razini sociologije u srednjoj skoli (nekima mozda jos i lakse).
• TEORIJA PRAVA I DRZAVE --> iskljucivo strebanje! Od A do Žnj. Ovdje su ispiti uglavnom na zaokruzivanje i dopunjavanje, no stvar se malo zakomplicira kada je, primjerice, jedno ispitno pitanje zapravo obicna recenica iz knjige koja je rascjepkana na a), b), c) itd., te je mozda svugdje ili samo u nekom dijelu netocna, a mozda i kompletno tocna. Odgovor necete znati ako bas tu recenicu niste naucili napamet. Dakle, nauciti knjigu od Viskovica kao Bibliju.
• ENGLESKI/NJEMACKI U PRAVNOJ STRUCI - vrlo jednostavan kolegij. Max. 20 str. nastavnog materijala.
• PRAVNO PISANJE - svi prolaze. Nema ucenja, iskljucivo prisutnost nekoliko puta kroz semestar (mozda oko 4, zaboravih). Kolegij se polaze na nacin da se rijesi nekoliko zadataka u word-u te posalje profesorici na e-mail.
Prvi semestar je samo zagrijavanje, vec je drugi semestar mnogo ozbiljniji. Velika vecina brucosa ovdje odustane od predavanja, dok su guzve i dalje samo na rimskom pravu. Unatoc tome, prolaznost je jako mala (nikakvo zastrasivanje, samo cinjenica).
• RIMSKO PRAVO --> dakle... koju posluku porati? O rimskom pravu vjerojatno bi se mogla otvoriti posebna tema, ako vec i nije. Ne pratim. Jedan od najtezih predmeta na svim pravnim fakultetima, vec i ptice na grani to znaju. I ne, ako mene pitate to nije niti zbog latinskih izraza koji se uce napamet, niti zbog opsezne literature. Na rijeckom pravu to su tri knjige plus dodatni materijali, sveukupno oko 1000 str., no istina je da vecina ljudi koje poznam uci samo iz jedne knjige (Romac, cca 500str). Ona je, obicno, sasvim dovoljna. Problematika "kruskopadanja" na rimskom pravu lezi u tome sto je to kolegij koji zahtijeva KOMPLETAN pristup:
- strebanje napamet;
- ucenje sa razumijevanjem;
- sistematizacija gradiva/ povezivanje/ logicko zakljucivanje...
Rimsko pravo zahtijeva od vas da prvi put na fakultetu razmisljate kao pravnik. Doduse, rimski pravnik. Nije dovoljno samo "uciti". Kolokviji su pismeni ali zato vas na zavrsnom ispitu ceka i usmeno ispitivanje.
• USTAV --> predavanja ovdje nose svega 2 boda za prisustvo, sto je relativno malo, tako da su slabo posjecena. Vecina studenata ovaj kolegij polaze bez vecih problema, ukoliko redovno uce. Ispiti nisu pretjerano zahtjevni, ali knjiga iz ustava ima oko 600 str., sto je vec samo po sebi problem ukoliko ste kampanjac. Zavrsni ispit je takodjer usmeni, dok su ispiti na svim drugim kolegijima pismeni.
• ENGLESKI/ NJEMACKI 2 --> nadovezivanje na prvi semestar, poprilicno jednostavno.
• POLITICKA EKONOMIJA --> zahtijeva ucenje napamet ili pak rjesavanje ispita na nacin da se koristite vlastitim rijecima (i znanjem, po mogucnosti), a bodovi cesto ovise o raspolozenju ponesto mladjeg asistenta.
U sustini, ne toliko tesko, sto se samog gradiva tice.
Ovo su obvezni predmeti. Na prvoj godini jos birate i seminar, jedan od tri ponudjena.
Sto se tice pitanja koje se odnosi na vjecnu studentsku dilemu ~ knjiga ili skripta ~ svakako bih preporucila knjige, mnogo sigurnija metoda.
Ako vam se pak ne zuri zavrsiti fakultet, ili vam je znanje manje bitno od "prolaza", onda su dovoljne i skripte. Ako vam je bitno i jedno i drugo onda bi ovako glasilo kompromisno rjesenje:
* Povijest - skripta dovoljna
* Teorija prava i drzave - skripta nedovoljna ali preporucljivo nabaviti ispitna pitanja od starijih generacija, obicno se svake godine ponavljaju
* Sociologija - skripta idealna
* Rimsko pravo - skripta niti ne postoji, studenti obicno uce iz jedne knjige i svejedno je postotak prolaznosti nizak
* Politicka ekonomija - skripta je nekad dovoljna a nekad ne, ovisno o raspolozenju asistenta koji je nabavio te iste skripte iz kojih cete vi mozda uciti
* Ustav - skipta dovoljna
Sve skripte, kao i knjige, mozete nabaviti u kopirnici koja je svega minutu udaljena od zgrade fakulteta. Profesori obicno ne stvaraju probleme zbog kopiranih knjiga, izuzev profesora iz povijesti koji izricito zahtijeva da se za taj kolegij kupi originalna knjiga, hmm... mozda zato sto je on napisao?
To bi ukratko bilo to. Sve ostale informacije lako pohvatate u hodu, kako to obicno i biva.
Linearni mod
