|
|
14.01.2017., 16:15
|
#501
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2011.
Postova: 1,144
|
BRAVO, CantStandYa!
|
|
|
26.01.2017., 02:32
|
#502
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2014.
Lokacija: Milion kilometara od nigdje,na autoputu bratstva i jedinstva
Postova: 5,125
|
Ja si radim ranice na tjemenu.
Prije sam kosu čupala tako da ovo što sada kosu više ne čupam je napredak.Ranice radim ali znam da rane nisu vidljive osim kad mi frizerka češlja kosu.Ima li nešto gadljivo šta bi me moglo potaknuti da prestanem kopat po tjemenu, problem ie što niti ne želim prestat, uredni raskopam sve ujutro čim otvorim oči; pa na pauzi na poslu, pa predvečer prije spavanja.
Imam sigurno 6ranica.
|
|
|
27.04.2017., 17:39
|
#503
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2011.
Postova: 1,144
|
Jedan od novijih članaka o ovoj bolesti, poremećaju
https://www.zdravobudi.hr/strucni-cl...ermatilomanija
Pročitah!
Slažem se sa svim, super je članak!
Drago mi je da se počelo i o tome malo za promjenu pisati!
|
|
|
07.06.2017., 03:04
|
#504
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2016.
Postova: 7
|
Evo da se i ja malo javim. Uspjevam se suzdrzavati od kopkanja po kozi na kriticnim mjestima. Kao, dobro je, dok ceprkam na manje kriticnim mjestima di se oziljci bas ne kuze...
Ali... Ledja su mi cista i jako jako se borim sama sa sobom da ne idem prstima po kozi pogotovo nakon sto dodem doma sva znojna sa faksa ili iz setnje s psom... Odma pod tus, nema cackanja i nema druge. I za sada je ok. Iako, mrzim, mrzim i mrzim jos vise ove stare oziljke koji vec cijelu vjecnost zacijeljuju kao da su tetovaze koje se ne daju skinuti... Ali oni me i motiviraju i podsjecaju u biti na sto ce mi liciti koza ako ponovno pocnem ceprkati. Znaci em stari oziljci koji tak i tak izgledaju koma, em ako bih napravila nove...
Imam osjecaj da sam zbrkanih misli jer ne ceprkam, a koza mi i dalje izgleda koma. Od silnih masakriranja od prije. Ljuta sam na sebe sto sad moram toliko cekati da mi se koza oporavi. No u istom trenu to me nekako motivira da napokon zauvijek prestanem.
Kako bi bilo lijepo rijesiti se nesvjesnog prelazenja prstima, noktima po kozi, grebanja, kopanja i rijesavanja svake male nepravilnosti na njoj... Ali zauvijek... I da budem ok s tim, ko svaka normalna osoba, da mi to bude normalno. Da samo njegujem svoju kozu, a ne svjesno ju unistavam.
5 dana je iza mene. Ajmo dalje
|
|
|
07.06.2017., 23:16
|
#505
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2016.
Postova: 7
|
Dan sesti Bez imalo kopkanja trenutno.
Iskreno... Da se nisam vratila na prvi post teme i temeljito iscitavala svaki reply i svaciju podijeljenu istinu, bol, pa i uspjeh, ne bih ovoliko izdrzala.
Stoga, ajmo cure, decki, ste zivi jos? Jel vam koza jos dise, bar nekak na skrge?
|
|
|
29.07.2017., 21:55
|
#506
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2011.
Postova: 1,144
|
Bravo draga!
Nadam se da ustraješ i dalje!
Vidim da si usamljena ...hoću reći usamljena ovdje na temi ... ne znam gdje su svi nestali??!!
Ako je razlog izlječenje, svaka im čast ... ali, nekak mi se čini da nije to ....ne znam, odustajanje??!!
Dobro, nevažno. Žao mi je što niste zajedno u problemu i što se međusobno ne potičete, i ne motivirate ....
Nadam se da će opet jednom zaživjeti i to ovdje ... do tad, sretno i tebi draga i ostalima!
Hrabro!
|
|
|
08.08.2017., 10:28
|
#507
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Pozdrav svima..
evo i mene..trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da to nije 'samo stiskanje pristica',nego puno vise Kad pogledas unazad pa shvatis koliko si puta propustio neki rodjendan,izlazak,poziv na kavu,kupanje...postane puno jasnije da imas problem...
A cini mi se da sam,kao i neke cure ovdje,pubertet i kasnije godine bila jedna od sretnica sa cistom kozom,koja to nije znala cijenit i cuvat...prala lice sapunima za ruke mazala tek kad bi zatezalo...eto me sad u 35.-oj skoro,ne mogu rec da imam nekih pristica ali ih zato trazim mikroskopom..i onda napravim rane,ranetine...a k tome sam i dijabeticar pa mi se obavezno upale i to traje i tjedan dana i duze...
|
|
|
08.08.2017., 10:42
|
#508
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
I da,jos nesto...definitivno ne pomaze kad ti bliznji nabijaju jos jacu krivnju rijecima 'stvarno se ponasas djetinjasto,odrasti vec jednom...'
Da pijem bi me svi zalili,pomogli da se izvucem...ovako sam samo neozbiljna,nezrela odrasla zena koja stisce pristice..
|
|
|
08.08.2017., 12:57
|
#509
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2014.
Lokacija: Milion kilometara od nigdje,na autoputu bratstva i jedinstva
Postova: 5,125
|
Osloboditi se osjecaja krivnje, usporedivanja s drugima(di sebe smanjujes, a druge uzdizes), krivnja, krivnja.
Ne znam kako se ovog riješit jbt jutros sam dok sam se uređivala automatski noktima zagrebla i osjetila bol i ostala cila kul i nastavila se šminkat
Primjetila sam da samo kad sam napeta i pod pritiskom ovakvo što radim, kad sam sretna opuštena, ne pada mi napamet kaznjavat se.
Dosla sam do zakljucka da treba biti opusten i dat sebi vremena u svemu!!! Koliko ima glupih ljudi koji samo jedu, se*u i niškoristi su, a ja si stvaram presing da sve poslozim kockice odjednom, to je moguce jedino ako se kloniram.
Korak po korak, osvjestila si problem i sad je vaznije da ponovno izlazis, druzis se, koliko gotd tlaka bila, drustvo se izmjenilo, nema veze...otkrivaj sebe kao da ti je 5.godina... Opusti se!
Ja sam sebi rekla, ako cu vec kopat, kopat ću al kad vec "moram" zivit ovaj zivot, ne zelim zapet i probudit se s +30 i skuzit da sam propustila zivot, vise ni novce ne gledam, zelim opet živooot!
|
|
|
08.08.2017., 14:09
|
#510
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Da,da, i opet da!Apsolutno potpisujem sve sta si napisala Cijeli zivot zivim s niskim samopouzdanjem ( u pubertetu je to bilo nekoliko kg viska,a mama me na to brizno podsjecala jer se 'brinula zbog secera,ne zbog mog izgleda' - mo's mislit kako sam tada brinula o zdravlju a ne o izgledu ),kasnije je uvijek bilo nesto-losa frizura,rupica od pristica...nebitno.Bitno je to da nikad nisam stekla toliko potrebno samopouzdanje i mislim da je to korijen svih daljnjih problema..
|
|
|
09.08.2017., 03:07
|
#511
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2014.
Lokacija: Milion kilometara od nigdje,na autoputu bratstva i jedinstva
Postova: 5,125
|
Quote:
barkamala kaže:
Da,da, i opet da!Apsolutno potpisujem sve sta si napisala Cijeli zivot zivim s niskim samopouzdanjem ( u pubertetu je to bilo nekoliko kg viska,a mama me na to brizno podsjecala jer se 'brinula zbog secera,ne zbog mog izgleda' - mo's mislit kako sam tada brinula o zdravlju a ne o izgledu ),kasnije je uvijek bilo nesto-losa frizura,rupica od pristica...nebitno.Bitno je to da nikad nisam stekla toliko potrebno samopouzdanje i mislim da je to korijen svih daljnjih problema..
|
Uz nisko samopostovanje bih navela i filing da su svi ranjivi i ako su zli prema meni, ja im necu uzvratiti da ne povrijedim tratincice, ne znam opce odakle taj krivi sklop, neko ko me pocastio podlim komentarom, bitno je stat u obranu i reci toj osobi: "Ne mozes se tako razgovarati samnon"
Pogledaj malo oko sebe, sigurno imas 1 prijateljicu, prijatelja ili poznanika koji pucaju od samopuzdanja, takvoj osobi se kompleksasi ne usude komentirati ista,a ako i pokusaju, samopuzdana osoba im zacepi odma usta, a sta ja i ti radimo, sutimo, gutamo i onda taj bijes usmjeravamo prema sebi, a govnad od ljudi dalje sire svoje otrovne pipke na druge ljude, jednostavno takvim dusebriznicima koji ko fol smrc,smrc brinu se za tebe i pljuju po tebi, tribas samo rec fino da se pobrinu za sebe, a da ces se ti pobrinit sama za sebe i da sama najbolje znas sto zelis i mislis, kad te pogleda telecim pogledom, izignoriraj i okreni se i upali nesto na youtube i zaboravi na retardirani komentar.
Nemos ostat normalan kad skupljas u sebi cili zivot ko kanta za smece, kad si preobzirna i slicno, jednostavno nekad ljudima treba stavit granicu, reci STOP, odjeb je lansiran, moje slobodno vrijeme je moje slobodno vrijeme, ne zelim da me se omalovazava, podcjenjiva, volim sebe i necu se kaznjavati.
Ako vec nemamo u sebi izgradeno samopuzdanje, iskopirat sablonu kako bi se samopouzdana osoba tribala ponasat, izborit se za sebe, nemat milosti prema iskomplkeksiranim dusebriznicima koji su jadni zabrinuti, oprostit im i prihvatit da su nebitni i da je jedino vazno tvoje misljenje o samoj sebi, to je ono sto je unutar tvoje glave, ako to ucvrstis i samoj sebi ufilmas da si osoba prema kojoj se treba odnosti ko prema kraljici, s postovanjem, pristojno, odmjereno, da ti nema sta neka Manda iz sela komentirati jesi li ovo jesi li ono, jer ti si vridna postovanja, ko sto ces ga i drugima dat// tek kad si slozis to u glavi, onda niko nece moc srusit sliku, ljudi ce trkeljat, a to ce ti prolazit kao lazna informacija, kao da ti neko govori i pametuje o tome da je sad usred ljeta snijeg u Dalmaciji, kao slusas glupariju i cudis se, jer znas da dere sunce i da nema snijega, al gledas osobu kako misli da je kompetentna tebi govorit sta da radis sa svojim tijelom, kakve navike da minjas i ono taj ton je sve tisi i nebitniji, lagano pocinjes zijevat... i ne pada ti napamet ista grebat, jer ti si vec dovoljno samopouzdana i jaka, a ta osoba dusebriznicka se ne suocava sa svojim manama, nego tebi dili savjete, lakse mest ispod tudih vrata, mozda nisu ni zlonamjerni bas svi ti savjeti , ljudi znaju biti nespretni, ali shvati s rezervom i nemoj sebi dopusti da se osjecas lose...
jos nesto... moja mama je isto mene podsjecala na neuspjeh, polozila 95 posto predmeta, ona jadna smrca po kuci radi ne polozenih 5, iako sam bila paralelno s faksom volonterka, pohadala tecaj jezika, radila preko student servisa. svestrana,zavrsila sam godinu ko prosjecni student, nista losije od drugih, a tek na psihoterapiji mi se vratila u svijest njena slavna recenica, kao jadnica je zgrozena, jaki uzdah sokiraniu smrc,smrc... i njene rijeci: "kako si mogla pogrijesiti, greske se ne smiju raditi" i s tom recenicom sam odrastala i njenom jos jednom "to se tako ne radi, ja to tako ne radim" uz takoder hvalospjeve o tome kako je ona divna krasna i tu i tamo riejdak kompliment na koji bih ostala sokirana, prihvati da ti forumasice imas poteskocu s krivnjom, samokaznjavanjem ali i da oko sebe imas pacjente koji opce nisu mozda svjesni da i njima triba pomoc, da se trgnu i ti ni slucajno nisi duzna njima ukazivat na to/ to je ono sto svak sa sobom triba spoznat.
i od tu dolazi ta krivnja, jbt preispitivam se za svaki korak, analiziram proveden dan, sto sam krivo rekla, napravila, naumila, sto ovaj onaj misli/ skuzila sam, greske su dio rada, zivota, greske su normalne, pa tko to nikad nista ne grijesi,halloooo... i postat cu sve mi se cini bolikur''cina koja je skroz lezerna i koju boli uvo za sve...nek sve gori, ja se vise krivit i grist necu...
Zadnje uređivanje Splićankaa : 09.08.2017. at 03:22.
|
|
|
09.08.2017., 13:55
|
#512
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Apsolutno se slazem,ne znam ima li nesto i u mojoj generaciji (80-te),kojoj su uvijek govorili'stariji znaju bolje,ne svadjaj se,budi pristojan,radi sta ti se kaze inace...'i sl.gluposti koje danasnja djeca skoro da ni ne znaju,jer koliko vidim oko sebe,danasnji klinci uvjereni da su u svemu najbolji,da su jedni i jedinstveni,mame i tate ih uvjeravaju da nema boljih/pametnijih,ljepsih itd.od njih
I slazem se da samopouzdanje treba vjezbat,a ako nista drugo,makar 'kopirat' od ljudi koji ga imaju.
Nisam ja imala neko tuzno i sje..djetinjstvo,dapace,bila sam i voljena i mazena i pazena,samo...samo bojim se,svojim rijecima i postupcima potkopavali su moju sliku o sebi ( mozda zato sta ni sami nisu imali bolju o sebi ),sta je meni osjetljivoj i samoj ( nemam brace ni sestara ),bilo ocito previse.
I evo me sad,mama 2.5 godisnjeg djeteta kojem zelim pruzit sve ( u razumnim granicama,naravno),a to isto dijete gleda mamu koja i po pola h stoji ispred ogledala i govori si 'o boze,zasto sam si to napravila...' Sta ce taj mali mis,koji vec stvarno sve kuzi,mislit o svojoj mami a onda i o sebi?
Zbog njega sam i odlucila prestat sa samokaznjavanjem,jer gubim.dragocjeno vrijeme koje se nece nikada vratit a da ne pricam kako ponekad izbjegavam izac iz kuce pa umjesto da uzivamo na svjezem zraku...uf
|
|
|
12.08.2017., 10:56
|
#513
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Zene drage,sta radite,nadam se da ne kopate
Meni rana prestala biti upaljena tek nakon 12 dana ( bas sam jucer racunala ),sad vec 2-3 dana imam stvarno ruznu i debelu krastu kraj nosa,koja je...pa ruzna
Ima netko rjesenje za ubrzano smanjivanje i padanje kraste bez cupanja?Imam Tyrosur gel koji u principu radi krastice,ali nisu bas privlacne ( ljudi pitaju 'sta ti je to?!' )
|
|
|
14.08.2017., 04:59
|
#514
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2014.
Lokacija: Milion kilometara od nigdje,na autoputu bratstva i jedinstva
Postova: 5,125
|
ja osim dermatilomanije imam i trichotilomaniju, tako da mi ovo kopanje dode ko manje zlo.
danas opet izgrebla noktima, mislim da cu nokte osisat.
mozda da probas flastere zalijepit po jagodicama prstiju, meni je jedno vrijeme pomoglo bilo da prstima lupkam od zid sve dok poriv ne bi popustio, doslovno bih lupkala prstima od zid i govorila sama sebi : jaca sam od ovoga.
dobro trichotilomanija me muci estetski, ali ovo kopkanje ionako ljudi ne primjete a uzivam u toj boli ono kuzim da je to sve uvrnuto, al nema mi ljepseg osjecaja nego kad osjetim tu bol. bas osjecaj olaksanja, neman nit krivnju sta to radim, buden chill skroz. to mi dode, kao nekome kad cigaretu zapali, kao neki moment olaksanja... nokte ne grizem, toga sam se ostavila bez problema.
mozda je ovo blesav savjet, al ako vec nemos odma presstat, nadi novu lokaciju kopanja na tijelu, tipa kopaj po nogama, umjesto po licu aq prvu ruku i daj sebi vremena, radi na rjesavanju toga s psihologicom, popricaj s nekim...
|
|
|
14.08.2017., 16:18
|
#515
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Draga Splicanka,vidim da smo budne u razlicita doba dana:five ( meni trenutno mali spava pa mogu pisat )..
Kazes da je tebi to gust,meni bas suprotno-ja imam uzasan poriv 'sredit'pristic koji se pojavio ali jos dok ga tek pocnem stiskat osjecam paniku od toga da ce se najvjerojatnije upalit i da cu s tom sramotom morat hodat tjednima ( kao sto rekoh,kod mene to sporo zarasta ).Pristici koji mi se povremeno i pojave nisu ni vidljivi ni ruzni,ali ono sta ja od njih napravim je
Sinoc sam se oprala u mraku,stavila gel za isusivanje na jedan mali otisla van iz kupaone.
Moj problem je sta uopce ne znam kako isusit pristic da prije prodje,a znam da je,ako predugo ostane na licu,prevelik izazov za mene...i da,nakon sta mi se ovaj bio upalio,ocito sam infekciju prenijela dalje jer su mi se ispod njega bila pojavila jos 2 .Sad je ok,skoro pa dobro,ali strah me svakog novog koji ce doc...
|
|
|
14.08.2017., 16:29
|
#516
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2015.
Postova: 3,553
|
Quote:
barkamala kaže:
Draga Splicanka,vidim da smo budne u razlicita doba dana:five ( meni trenutno mali spava pa mogu pisat )..
Kazes da je tebi to gust,meni bas suprotno-ja imam uzasan poriv 'sredit'pristic koji se pojavio ali jos dok ga tek pocnem stiskat osjecam paniku od toga da ce se najvjerojatnije upalit i da cu s tom sramotom morat hodat tjednima ( kao sto rekoh,kod mene to sporo zarasta ).Pristici koji mi se povremeno i pojave nisu ni vidljivi ni ruzni,ali ono sta ja od njih napravim je
Sinoc sam se oprala u mraku,stavila gel za isusivanje na jedan mali otisla van iz kupaone.
Moj problem je sta uopce ne znam kako isusit pristic da prije prodje,a znam da je,ako predugo ostane na licu,prevelik izazov za mene...i da,nakon sta mi se ovaj bio upalio,ocito sam infekciju prenijela dalje jer su mi se ispod njega bila pojavila jos 2 .Sad je ok,skoro pa dobro,ali strah me svakog novog koji ce doc...
|
http://m.ebay.com/itm/201212319660?_mwBanner=1
Zalijepi i čekaj da prođe. Probajte se što više posvetiti njezi kože da dođe do što manje prištića pa i manje prilike za kopanje. Možda pomogne...
__________________
Would you like you, if you met you?
|
|
|
14.08.2017., 18:57
|
#517
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2014.
Lokacija: Milion kilometara od nigdje,na autoputu bratstva i jedinstva
Postova: 5,125
|
Nije stvar u estetici toliko u tome da se ne znamo nosit s pritiskom, negativnim mislima,anksioznosti pa onda se s ovim bavimo.
Sad sam se sjetila da sam imala fazu kad san kopala po licu i prestala san jer sam pocela kosu čupkat, pa kad sam kosu prestala čupkat onda sam počela rane po tjemeni radit ..jbt kad ovo pišem sama sebi izgledan ono, sta je ovoj zenskoj pa si to radi.
Meni je jedino odlazak psihologici pomoga da skuzim da neke stvari u zivotu triban minjat lol, kopanje je tu najmanja sitnica kolilo toga sam radila naopako, od meduljudskih odnosa, do odnosa prema samoj sebi, jer tek kad odes u psihologa iz tebe ce izlazit recenice da ces posli promisliti jbt jel ja to stvarno mislim tako... svi strahovi, napetosti i destruktivna uvjerenja.
|
|
|
15.08.2017., 00:23
|
#518
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Upravo to-ne znam se nositi s pritiskom!Kao da sam ja napisala..
Cijeli zivot krivo odgajana;s osjecajem manje vrijednosti,sto svjesno,sto nesvjesno povrijedjena vise puta od bliskih osoba koje,sad to znam,nisu znale drugacije
Ali oziljci ostaju,i neki ih od nas ne znaju zacijeliti vec ih nose kroz zivot,nesigurni u sebe,u svoje ideje,misljenja,u svoj izgled na kraju krajeva
Zapravo se pitam kako itko izraste u normalnu,zrelu i samouvjerenu osobu,ako itko,jer gotovo svatko koga znam nosi u sebi barem neku nesigurnost o samome sebi..samo sta mi ovdje prisutne to ne znamo iskazati na zdrav nacin pa se okrecemo autodestrukciji.
Kvragu,pa meni ne treba psiholog
|
|
|
15.08.2017., 01:15
|
#519
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2014.
Lokacija: Milion kilometara od nigdje,na autoputu bratstva i jedinstva
Postova: 5,125
|
Quote:
barkamala kaže:
Upravo to-ne znam se nositi s pritiskom!Kao da sam ja napisala..
Cijeli zivot krivo odgajana;s osjecajem manje vrijednosti,sto svjesno,sto nesvjesno povrijedjena vise puta od bliskih osoba koje,sad to znam,nisu znale drugacije
Ali oziljci ostaju,i neki ih od nas ne znaju zacijeliti vec ih nose kroz zivot,nesigurni u sebe,u svoje ideje,misljenja,u svoj izgled na kraju krajeva
Zapravo se pitam kako itko izraste u normalnu,zrelu i samouvjerenu osobu,ako itko,jer gotovo svatko koga znam nosi u sebi barem neku nesigurnost o samome sebi..samo sta mi ovdje prisutne to ne znamo iskazati na zdrav nacin pa se okrecemo autodestrukciji.
Kvragu,pa meni ne treba psiholog:rofl:
|
To san i ja mislila, ma meni ne treba psiholog, pa ja sam pametna, pa ja cu otic u knjiznizcu nabaviti self help knjige,idemoo pozitiva... gledat malo youtube videa. Cijeli zivot su me prijatelji dozivljavali kao nasmijanu, pozitivnu osobu, saljivdija, reci mi bilo koji problem i ja cu naci rijesenje, sve se moze idemo.. vjerovala sam u prijatelje, ali nisam u sebe.
Nakon nekoliko odlazaka u psihologice, mozda imam srece pa sam naletjela na osobu koja tocno zna sto da mi kaze, jbt. ja san se osjecala ka da san napokon otvorila oci, znaci vise su mi odlasci k njoj pomogli nego sve one self help knjige i godine ulupane u citanje "sve se moze, kad se hoce, pozitiva idemooo "
otidi, shvatila si, sad otidi i ovo sta mi imamo je rijesivo, znam po sebi jer je ta trichotilomanija navodno ne izljevciva, imala sam period od 3 godine kad niti san po kosi dirala niti san kopala, znaci 3 godine sam uspjela, a te tri godine su tri godine najbolje bile jer sam uzivala u zivotu, bez briga, stresa, panike...
Nemoj okolo ljudima pricat za psihologa, ljudi su primitivni, takoder mozda ti ni ne sjedne psiholog, ako osjetis da prica nesto sto ti se ne svida, promijeni... odlazak psihologu je ko odlazak na masazu. masaza je za opustanje tijela... a psiholog za olaksat dusu.
ono ne moze ti naskodit, mos samo poslozit kockice u glavi a ako do toga dode to je super.
|
|
|
15.08.2017., 16:21
|
#520
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2017.
Postova: 37
|
Lipa moja Splicanko,ma nije ti meme sram otic psihologu,makar zivim u malom mjestu,Rijeka je blizu,a ako netko i dozna,bas kako si rekla-isla sam na razgovor o zivotu
Meni je veci problem lijenost,nisam se ni dijabetologu javila god.dana a morala bi jer bi kontrolu trebala obavit 1-2 puta godisnje
Samo trebam krenut,a onda mi nista nije problem.
A bas kao i tebe,i mene uvijek svi dozivljavaju kao glavnog zabavljaca,pricalicu i zafrkanta...kad sam o tome razmisljala u svojim najgorim trenucima,kad sam bila ocajna zbog svojih problema ( a secer mi ih je neminovno donio nakon dugog staza ),mislila sam si 'covjece,da samo znaju sta mi se mota po glavi,ne bi vjerovali da sam to ja...'😭: u svakom slucaju,hvala ti puno na podrsci i cestitam na te 3 god 'cistoce' ( sta se dogodilo,zasto si opet krenula? ),lakse mi je kad vidim da me netko shvaca i da ima slicnu pricu
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:12.
|
|
|
|