Natrag   Forum.hr > Društvo > Pravo > Nasljeđivanje

Nasljeđivanje Oporuke, nužni dio, ostavinske rasprave

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.04.2015., 20:52   #2321
Quote:
Bartur kaže: Pogledaj post
Da, Vaše pitanje na prvi pogled je komplicirano, no ne nužno. Ipak, u Vašem pitanju nedostaje vremenski slijed, pa se na njega ne može odgovoriti.

Dakle, vremenski slijed (tko je koga nadživio) bitan je jer 'uništava' nasljedne veze koje nisu krvne. Primjerice, ako roditelji imaju kćer koja je udana i, recimo, ima jednoga sina, pa ona umre prva, nju će naslijediti njezin suprug i njezino dijete. Ako potom umre jedan od njezinih roditelja, njega će naslijediti nadživjeli roditelj i sin od kćeri (dakle, unuk). U tome slučaju suprug od kćeri (zet) ne nasljeđuje njezinog roditelja, jer je veza koja je postojala između tog roditelja i zeta bila kćer (supruga), a njezinom smrću je ta veza prestala.

Suprotno tome, ako je umro otac (recimo, 01. siječnja 2014.), a za njim i njegova kći (recimo, 15. siječnja 2014.), nasljednici iza njezina oca bit će a) nadživjeli roditelj (bračni drug), a umjesto njegove kćeri koja bi se pojavila kao nasljednik (b) kao nasljednici će se pojaviti njezin sin i njezin suprug (zet od roditelja), pa će u tome slučaju zet naslijediti punca.

Što se tiče zapisnika s ročišta, on ne znači ništa dok se ne donese pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. No, ne zaboravite presumpciju da se nasljedstvo otvara trenutkom smrti i da se trenutkom smrti nasljednici smatraju nasljednicima, te da je rješenje o nasljeđivanju samo deklaratorni akt kojim se utvrđuje stanje nastalo trenutkom smrti.
Baka& djed su umrli još 1959. i 1960.
- 1. je 2000. mrla sestra E ( u kojoj je i šogor nasljednik, o kojoj pričam ), ali nisu sve nekretnine/pokretnine bile naveden u ostavinskoj raspravi koja je provedena pred 20 godina, pa je ovo naknadno pronađena imovina
- 2. je 2003. umrla sestra A : iza nje nasljednici kćer, sin i muž; sin&kći ustupili svoj dio i muž je nasljednik u cijelosti.
- 3. je 2011. umrla sestra D - ali kad je došlo rješenje E ( ono koje me muči sa šogorom kao nasljednikom ) još nije došlo rješenje s ove ostavinske; ono je došlo tek kasnije, nakon isteka onih 30 dana za podnošenje ustavne tužbe u ostavinskoj E, ali u tom rješenju koje je došlo ovako je imovina podijeljena:nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B 2/4
- 4. je 2012. umrla sestra C: iza nje nasljednici su nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B 2/4 ( ta ostavinska je završila prije D i prije naknadno pronađene imovine E iako je osoba umrla kasnije )
- 5. je 2012. ali kasnije umro brat B: iza njega nasljednici kćer i žena; žena ustupila svoj dio kćeri koja je nasljednik u cijelosti. Zatim je kasnije žena umrla, te je ostala samo kćer.

Dakle, u 3 ista slučaja, s istim nasljednicima, istim vremenskim slijedom, donesena su 3 rješenja o nasljeđivanju, u kojemu su u 2 nasljednicima proglašeni nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B u 2/4 dijela , dok je u trećoj nasljednik i šogor - šogor u 1/12, nećak A u 3/12, nećakinja A u 3/12, nećakinja B u 5/12 dijelova.
Inače, radi se o istom sudu.


Nadam se da sam sad malo jasnije napisala; znam da je zbrčkano i da treba truda čitati ...

Hvala!
Sophsy is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2015., 10:49   #2322
Quote:
sophie7 kaže: Pogledaj post
Baka& djed su umrli još 1959. i 1960.
- 1. je 2000. mrla sestra E ( u kojoj je i šogor nasljednik, o kojoj pričam ), ali nisu sve nekretnine/pokretnine bile naveden u ostavinskoj raspravi koja je provedena pred 20 godina, pa je ovo naknadno pronađena imovina
- 2. je 2003. umrla sestra A : iza nje nasljednici kćer, sin i muž; sin&kći ustupili svoj dio i muž je nasljednik u cijelosti.
- 3. je 2011. umrla sestra D - ali kad je došlo rješenje E ( ono koje me muči sa šogorom kao nasljednikom ) još nije došlo rješenje s ove ostavinske; ono je došlo tek kasnije, nakon isteka onih 30 dana za podnošenje ustavne tužbe u ostavinskoj E, ali u tom rješenju koje je došlo ovako je imovina podijeljena:nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B 2/4
- 4. je 2012. umrla sestra C: iza nje nasljednici su nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B 2/4 ( ta ostavinska je završila prije D i prije naknadno pronađene imovine E iako je osoba umrla kasnije )
- 5. je 2012. ali kasnije umro brat B: iza njega nasljednici kćer i žena; žena ustupila svoj dio kćeri koja je nasljednik u cijelosti. Zatim je kasnije žena umrla, te je ostala samo kćer.

Dakle, u 3 ista slučaja, s istim nasljednicima, istim vremenskim slijedom, donesena su 3 rješenja o nasljeđivanju, u kojemu su u 2 nasljednicima proglašeni nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B u 2/4 dijela , dok je u trećoj nasljednik i šogor - šogor u 1/12, nećak A u 3/12, nećakinja A u 3/12, nećakinja B u 5/12 dijelova.
Inače, radi se o istom sudu.


Nadam se da sam sad malo jasnije napisala; znam da je zbrčkano i da treba truda čitati ...

Hvala!
Molim još sljedeće dopune - pojašnjenja (ako sam sve dobro shvatio):

roditelji (baka i djed, kako ih Vi zovete) umiru 1959. odnosno 1960. godine. Za pretpostaviti je da su kao njihovi zakonski nasljednici utvrđena njihova djeca A, B, C, D i E.

Godine 2000. umire kći E, iza koje su nasljednicima proglašeni.. .tko? (Pretpostavljam da nije ostavila zakonskih nasljednika I. nasljednoga reda /suprug, djeca/, pa su kao njezini zakonski nasljednici II. nasljednoga reda utvrđene njezine sestre A, C i D, te brat B, jer iz konteksta Vašeg pitanja proizlazi da osoba E nije imala supruga niti djece; točno?). Iza kćeri E sada se provodi (ili je provedena) ostavinska rasprava radi raspoređivanje naknadno pronađene imovine.

Godine 2003. umire kći A, iza koje se kao zakonski nasljednici I. nasljednoga reda pojavljuju njezin suprug (nazovimo ga SA), njezina kći (nazovimo ju DA1) i njezin sin (nazovimo ga DA2). To što su djeca (DA1 i DA2) svoje nasljedne dijelove na toj ostavini ustupili njezinome suprugu (SA) je ovdje irelevantno.

Godine 2011. umire kći D, a kako ona nije imala supruga niti djece, dakle, nije imala zakonskih nasljednika I. nasljednoga reda, pa kao njezini zakonski nasljednici II. nasljednoga reda trebaju biti utvrđeni: njezin brat B (u 2/6 dijela), njezina sestra C (u 2/6 dijela), njezina nećakinja DA1 (u 1/6 dijela) i njezin nećak DA2 (u 1/6 dijela). Zašto je toliko dugo trebalo za donošenje rješenja o nasljeđivanju?

Godine 2012. umire kći C, koja također (očito) nije imala supruga niti djece, dakle, nije imala zakonskih nasljednika I. nasljednoga reda, pa kao njezini zakonski nasljednici II. nasljednoga reda trebaju biti utvrđeni njezin brat B (u 2/4 dijela), njezina nećakinja DA1 (u 1/4 dijela) i njezin nećak DA2 (u 1/4 dijela).

Godine 2012., ali poslije kćeri C, umire brat B, iza kojega su kao njegovi zakonski nasljednici I. nasljednoga reda utvrđeni supruga (nazovimo ju SB) i kći (nazovimo ju DB).

Dakle, sve treba biti čisto i jasno – ništa nije komplicirano. Jedino mi nije jasno zašto je tako dugo trebalo za donošenje rješenja o nasljeđivanju iza pok. kćeri D?

Inače, ako netko od nasljednika umre tijekom ostavinskog postupka, a prije zaključenja ostavinske rasprave, na njegovo mjesto po načelu reprezentacije stupaju njegovi nasljednici (taj Vam se slučaj mogao dogoditi u ostavinskome postupku iza pok. kćeri D, pa je, recimo, 2/6 dijela koja bi pripala bratu B ako je on umro prije zaključenja ostavinske rasprave pripala njegovoj kćeri DB). Za takav scenarij poželjno je da se prethodno donese rješenje o nasljeđivanju iza umrlog nasljednika (dakle, u mome primjeru iza pok. brata B), ali nije nužno – to se može utvrditi izjavama nasljednika.

Svakako ispravite ako nešto nisam točno shvatio.

Što se tiče naknadno pronađene imovine iza pok. kćeri E, ona će se sada raspoređivati na način da će ju naslijediti potomci kćeri A (dakle, DA1 i DA2, svaki u 1/4 dijela), te potomci brata B (dakle, DB, u 2/4 dijela).

Dakle, ovo sve pod pretpostavkom da osobe E, D i C nisu imale supružnike niti djece, te da nije bilo oporuke.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2015., 20:42   #2323
Pozdrav svima. Imam pitanje. Nakon smrti oca, 1992. godine, putem Rješenja o nasljeđivanju koje je postalo pravomoćno u travnju 1993. Moja majka se nije žalila na to rješenje niti je tražila nekakav nužni dio. Inače bi to bilo upisano. No... Problem je nastao kada sam ja vidjela da se ona uknjižila na većinski dio kuće, 3/4, a da je mene, dok sam još bila maloljetna, uknjižila na 1/4. Ja sada pokušavam razvrgnuti suvlasničku zajednicu i tražim da me ona isplati, pošto ona ima sve mogućnosti da me isplati i na kraju krajeva, ima gdje živjeti - u muževoj ( preudala se nakon smrti oca) kući na Hvaru. A u mirovini je, dakle nema prepreke da živi kod njega. No, ona meni stalno tupi da ja imam pravo samo na onoliko koliko me je uknjižila i kako je sebe, nakon smrti oca, upisala na vlasnički list. S obzirom da ne stanujemo više u istoj županiji, ne znam imam li pravo na besplatnu pravnu pomoć u županiji u kojoj se nekretnina nalazi. Moram na sud, jer s majkom ne mogu uopće razgovarati. Ne znam što da radim... Ima li tu netko tko me može savjetovati? Može biti i javno, da i drugima posluži. Tnx
Ice Poeta is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2015., 22:11   #2324
Ako naslijedim nekretninu s hipotekom, je li moguće da odgovaram ne samo s tom hipotekom, nego i svom svojom imovinom?
winter1212 is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 15:56   #2325
Quote:
Ice Poeta kaže: Pogledaj post
Pozdrav svima. Imam pitanje. Nakon smrti oca, 1992. godine, putem Rješenja o nasljeđivanju koje je postalo pravomoćno u travnju 1993. Moja majka se nije žalila na to rješenje niti je tražila nekakav nužni dio. Inače bi to bilo upisano. No... Problem je nastao kada sam ja vidjela da se ona uknjižila na većinski dio kuće, 3/4, a da je mene, dok sam još bila maloljetna, uknjižila na 1/4. Ja sada pokušavam razvrgnuti suvlasničku zajednicu i tražim da me ona isplati, pošto ona ima sve mogućnosti da me isplati i na kraju krajeva, ima gdje živjeti - u muževoj ( preudala se nakon smrti oca) kući na Hvaru. A u mirovini je, dakle nema prepreke da živi kod njega. No, ona meni stalno tupi da ja imam pravo samo na onoliko koliko me je uknjižila i kako je sebe, nakon smrti oca, upisala na vlasnički list. S obzirom da ne stanujemo više u istoj županiji, ne znam imam li pravo na besplatnu pravnu pomoć u županiji u kojoj se nekretnina nalazi. Moram na sud, jer s majkom ne mogu uopće razgovarati. Ne znam što da radim... Ima li tu netko tko me može savjetovati? Može biti i javno, da i drugima posluži. Tnx
Trebali biste pogledati povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretninu (možete ga dobiti u gruntovnici u kojoj je nekretnina upisana, ili pak u bilo kojoj drugoj gruntovnici u RH koja je informatički povezana u sustav elektronskih zemljišnih knjiga; za to morate imati podatak o broju katastarske čestice, broju zemljišnoknjižnog uloška i nazivu katastarske općine). Iz Vašega pitanja bih shvatio da je majka originarno (izvorno) imala 1/2 dijela nekretnine, a Vaš otac preostalih 1/2 dijela. Postupajući ispravno, sud donosi rješenje o nasljeđivanju kojim očevih 1/2 dijela dijeli na njegove nasljednike - dakle, na Vašu majku i na Vas. Običnim matematičkim računom znamo da 1/2 (očevoga) dijela podijeljen na dva dijela čini (u odnosu na čitavu nekretninu) 1/4 dijela. Dakle, Vi ste iza oca naslijedili 1/2 dijela njegovog dijela (koji opet čini 1/2 dijela cijele nekretnine), pa ste tako - u odnosu na cijelu nekretninu - naslijedili 1/4 dijela. Vaša majka isto tako, s razlikom da Vaša majka otprije ima 1/2 (što je jednako 2/4) cijele nekretnine. Dakle, zbrajanjem dolazimo do toga da Vi imate 1/4 dijela cijele nekretnine, a Vaša majka 3/4 dijela (svojih 2/4 dijela + 1/4 dijela naslijeđenih iza supruga - Vašega oca).

Što se tiče razvrgnuća suvlasničke zajednice, to je pitanje na koje je teže odgovoriti. Najgora varijanta je odlazak na sud i traženje sudskog razvrgnuća; naime, sud će angažirati sudskoga vještaka koji, redovito, ne procijeni nekretninu onoliko koliko vlasnici smatraju da vrijedi. Dva su moguća scenarija razvrgnuća: isplatom (jedan suvlasnik isplati drugoga) ili tzv. civilnom diobom, kada sud nekretninu prodaje na javnoj dražbi (ili nekim drugim prikladnim putem), a dobiveni novac, nakon podmirenja troškova suda, vještaka i odvjetnika, isplaćuje suvlasnicima nekretnine u skladu s njihovim suvlasničkim omjerima.

Stoga preporučam da pokušate emocije staviti postrani i probate postići dogovor s majkom oko isplate. Na taj ćete način dugoročno uštedjeti novac, vrijeme i živce. Sporazum je, u Vašoj situaciji, daleko najbolje rješenje.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 16:14   #2326
Quote:
winter1212 kaže: Pogledaj post
Ako naslijedim nekretninu s hipotekom, je li moguće da odgovaram ne samo s tom hipotekom, nego i svom svojom imovinom?
Da.

Naime, založno pravo (popularno zvano hipoteka) prati svakodobnoga vlasnika nekretnine. To znači da je hipoteka teret koji stoji na nekretnini bez obzira tko je vlasnik nekretnine i mijenjaju li se vlasnici - to su nevezani pojmovi. Dakle, nekretnina koja na sebi ima hipoteku je 'samo' sredstvo osiguranja tražbine nekog vjerovnika u nekom pravnom poslu.

Nemojte to miješati s nasljeđivanjem. Nasljednik, to je bitno, odgovara za dugove ostavitelja do visine naslijeđene imovine. On tu svoju obvezu mora ispuniti BEZ OBZIRA iz koje imovine.

Primjerice: Vi naslijedite kuću (s hipotekom). Kuća se nalazi u neatraktivnom dijelu grada-zemlje... Vi (nevezano uz nasljedstvo) imate stan na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, a k tome imate još i 150.000,00 EUR ušteđevine.

Vjerovnik (na primjer, banka) od ostavitelja potražuje, recimo, 75.000,00 EUR. Taj dug 'pokriven' je hipotekom na kući koju ste naslijedili. Sada razmislite o logici pravnika u banci - je li im lakše naplatiti se iz Vaših 150.000,00 EUR (pa nakon toga 'skinuti' hipoteku s kuće koju ste naslijedili), ili im je lakše ići u ovršni postupak u kojem će se prodavati kuća koju ste naslijedili, s neizvjesnim ishodom (i iznosom). Dakako da im je lakše sjesti na Vašu gotovinu.

Shvatili ste - nasljednik za dugove ostavitelja odgovara cjelokupnom svojom imovinom, a ne samo naslijeđenom. Na vjerovniku kao ovrhovoditelju je da u slučaju ovrhe odluči na što će 'sjesti', dakle, od kuda će se naplaćivati. Ipak, postoji ograničenje da Vi, kao nasljednik, odgovarate za dugove ostavitelja SAMO do visine naslijeđene imovine.

Opet, u mome primjeru, kuća koju ste naslijedili vrijedi 50.000,00 EUR. Dug ostavitelja prema banci je 75.000,00 EUR. Banka tada (opet) ima više mogućnosti, od kojih će (u mome primjeru) svakako odabrati naplatu s Vašeg računa, s time da ima ograničenje, pa neće moći od cjelokupne Vaše imovine moći naplatiti više od 50.000,00 EUR, jer toliko vrijedi nasljedstvo koje ste dobili. Ostatak duga od 25.000,00 EUR morat će otpisati. Ovdje, naravno, morate biti oprezni - nitko osim Vas nema obvezu paziti na tu odredbu, pa banka može tražiti naplatu na cjelokupnih 75.000,00 EUR, a na Vama je angažirati sudskoga vještaka koji će procijeniti vrijednost nasljedstva i time zaustaviti banku da prijeđe iznos od 50.000,00 EUR (sve, naravno, govorim u primjeru - simulativno). Trošak vještaka snosite sami.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2015., 03:16   #2327
Quote:
Bartur kaže: Pogledaj post
Da.

Puno hvala na iscrpnom odgovour

A mogu li se odreći nasljedstva, da ta nekretnina s hipotekom nikad ni ne bude napisana na mene?
Stvar je u tome da sumnjam da to da me netko od rodbine želi zeznuti, a to svakako želim spriječiti jer ne mislim odgovarati za nečije propale investicije i hipoteke
Kako mogu saznati informacije o hipoteci na toj nekretnini?

Puno hvala još jednom
winter1212 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2015., 20:28   #2328
Quote:
winter1212 kaže: Pogledaj post
Puno hvala na iscrpnom odgovour

A mogu li se odreći nasljedstva, da ta nekretnina s hipotekom nikad ni ne bude napisana na mene?
Stvar je u tome da sumnjam da to da me netko od rodbine želi zeznuti, a to svakako želim spriječiti jer ne mislim odgovarati za nečije propale investicije i hipoteke
Kako mogu saznati informacije o hipoteci na toj nekretnini?

Puno hvala još jednom
Naravno!

Postoje dvije vrste odricanja: odricanje u svoje ime, te odricanje u svoje ime i u ime svojih nasljednika. Razlika je u tome što ako se odreknete samo u svoje ime, na nasljedstvo će (umjesto Vas) biti pozvani Vaš suprug i djeca. Ako se odreknete u svoje ime i u ime svojih nasljednika, smatra se da nikada niste niti postojali (rođeni). Naravno, to se odnosi samo na konkretni ostavinski postupak. Ako bi se, recimo, za par mjeseci iza ostavitelja pronašla naknadno pronađena imovina, Vi biste ponovno bili pozvani na nasljedstvo; drugim riječima, u takvom novom postupku Vaše odricanje od nasljedstva iz prvog postupka ne bi imalo učinka (članak 133 stavak 2 Zakona o nasljeđivanju).

Postoji zakonska odredba da se u slučaju odricanja ('Ja, Marko Marić iz Zagreba, Južnosudanska 14, OIB xxxxxxxxxxx, kao sin pok. Pere Marića, rođenog 01. siječnja 1921. godine, a preminulog 02. siječnja 2015. godine, s posljednjim prebivalištem u Mokošici, Tajvanska 23, izjavljujem da se odričem svog zakonskog i eventualnog oporučnog nasljednog dijela koji bi mi pripao iza pok. Pere Marića. Ovu izjavu dajem u ostavinskom postupku iza pok. Pere Marića koji se vodi pred Javnim bilježnikom XY iz Zagreba pod poslovnim brojem O-xxxx/xxxxx. Mjesto, datum, potpis, javnobilježnička ovjera) odričete i u svoje i u ime svojih nasljednika (članak 130 stavak 3 Zakona o nasljeđivanju).

Također imajte na umu da je jednom dana nasljednička izjava neopoziva, dakle, ne možete se kasnije predomisliti (članak 135 stavak 1 Zakona o nasljeđivanju)!

Što se tiče podataka o hipoteci, jednostavnim odlaskom u nadležni zemljišnoknjižni odjel (tzv. gruntovnicu) suda koji ima nadležnost za područje na kojem se nekretnina nalazi zatražite od službenika uvid u predmet kojim je zasnovana hipoteka, te uz plaćanje (ako se ne varam, 10 kuna državnih biljega po stranici spisa) možete dobiti ovjerenu presliku (neovjerene preslike ne izdaju) čitavog pravnog posla temeljem kojega je hipoteka zasnovana (ugovor o kreditu ili zajmu, neki drugi pravni posao, presuda... te svi popratni akti). Za to ne morate dokazivati pravni interes - zemljišne knjige su javne knjige i svatko ima pravo uvida u sve zemljišne knjige. Iz tako dobivenih dokumenata bit će Vam jasno tko je, zašto i kako zasnovao hipoteku na toj nekretnini.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2015., 15:40   #2329
nekaj sam zabrljala:Allison - moja kolegica, stol do mene, je službeno u Phoenixu i nemre se ulogirati, pa mi je poslala mail, a meni uopće nije palo na pamet da bude ovak moje ime, iako mi je ona dala lozinku ... samo sam zaljepila kaj je ona napisala ....mozak na paši.. sori.
Nekaj mi je prijtelila da bu me zadavila kad dođe. Pa se još jednom ispričavam.
Sophsy is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2015., 15:44   #2330
Nekaj sam zabrljala: Allison - moja kolegica, stol do mene, je neko vrijeme službeno u Phoenixu o i nemre se ulogirati, pa mi je poslala mail, a meni uopće nije palo na pamet da bude ovak moje ime, iako mi je ona dala lozinku ... samo sam zaljepila kaj je ona napisala, jer sam se javljala svojim curama na drugoj temi ....mozak na paši.. pardon.
Nekaj mi je prijetila da bu me zadavila kad dođe. Pa se još jednom ispričavam.
P.S. Hm, pojavljuje mi se obavijest da je poruka prekratka? To mi se nije nikad dogodilo. Sad moram zmišljati kaj da pišem ... bolje da opet nekaj ne zabrljam!
Sophsy is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2015., 09:09   #2331
Pozdrav svima, sestra i ja imamo još žive roditelje starije životne dobi i pozvali su me da im pomognem oko oporuke za kuću sa zemljom i stan. Njihova je volja kuću ostaviti sestri, a stan i zemlju meni. Vlasništvo nekretnina je različito dijelom na ocu dijelom na majci a ima i zajedničke imovine. Također žele da ja brinem o njima do ukopa i da na temelju Ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju dobijem taj stan. Sestra je naglasila da bi i ona željela stan. Pretpostavljam da trebaju dvije oporuke za svakog roditelja zasebno. Zanima me treba li ugovor o uzdržavanju napraviti sa oba roditelja zajedno ili posebno za svakog.
vodomar is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2015., 15:35   #2332
Quote:
vodomar kaže: Pogledaj post
Pozdrav svima, sestra i ja imamo još žive roditelje starije životne dobi i pozvali su me da im pomognem oko oporuke za kuću sa zemljom i stan. Njihova je volja kuću ostaviti sestri, a stan i zemlju meni. Vlasništvo nekretnina je različito dijelom na ocu dijelom na majci a ima i zajedničke imovine. Također žele da ja brinem o njima do ukopa i da na temelju Ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju dobijem taj stan. Sestra je naglasila da bi i ona željela stan. Pretpostavljam da trebaju dvije oporuke za svakog roditelja zasebno. Zanima me treba li ugovor o uzdržavanju napraviti sa oba roditelja zajedno ili posebno za svakog.
Recite mi jeste li sestra i Vi u dobrim odnosima, te jesu li Vaši roditelji s Vama i sestrom u dobrim odnosima (pod dobrim odnosima podrazumijevam da jedan drugome nećete praviti probleme, te da među vama postoji povjerenje)?

Nakon toga bit ću u mogućnosti detaljnije predočiti mogućnosti koje Vam stoje na raspolaganju.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2015., 19:22   #2333
Pozdrav, imam jedno pitanje.

Što ako potomak umre prije ostavitelja. A iza toga potomka je ostao samo bračnu drug i nitko više. Jeli taj bračni drug nasljeđuje što od nasljedstva što bi trebalo pripasti potomku da je živ? Ili nasljeđuje samo ono što su bračni drug i potomak stekli u braku.
Animalis is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2015., 20:54   #2334
ako nema drugih nasljednika, npr da ostavitelj nema braće i sestara, ili potomak nema potomke, ili nešto treće, onda da
Ivana335 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2015., 20:56   #2335
može se ugovor o doživotnom napraviti za dvoje odjednom. u konkretnom slučaju, vidim da će biti problema, i svakako preporučam prije ugovor nego oporuku, jer se teže pobija, u slučaju da vas sestra odluči zajebat u zadnjoj rundi, odnosno ne-poštovati volju vašh roditelja
Ivana335 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2015., 01:11   #2336
Quote:
Ivana335 kaže: Pogledaj post
ako nema drugih nasljednika, npr da ostavitelj nema braće i sestara, ili potomak nema potomke, ili nešto treće, onda da
Da ali npr jeli žena od potomka(koji je umra prije svog oca, dakle ostavitelja) a nije imao djece nasljeđuje što od svog bračnog druga koji je preminuo. Dakle pitanje je što biva s onom imovinom potomka od njegova oca ako on umre prije svog oca. Jeli ta imovina na nacelu reprezentacije ili nešto tako prelazi na bračnog druga.
Animalis is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2015., 02:19   #2337
Quote:
Animalis kaže: Pogledaj post
Da ali npr jeli žena od potomka(koji je umra prije svog oca, dakle ostavitelja) a nije imao djece nasljeđuje što od svog bračnog druga koji je preminuo. Dakle pitanje je što biva s onom imovinom potomka od njegova oca ako on umre prije svog oca. Jeli ta imovina na nacelu reprezentacije ili nešto tako prelazi na bračnog druga.
Pitanje je jednostavno. Dakle, potomka koji je preminuo prije svojih roditelja nasljeđuju njegov supružnik i djeca. Ako potomak koji je preminuo prije svojih roditelja nema djece, njegovu imovinu u 2/4 dijela nasljeđuje njegov supružnik, a po 1/4 dijela dobivaju njegov otac i majka. Ako je jedan od roditelja preminuo prije potomka, njegova četvrtina prirasta (akrescencija) preostalom roditelju, pa tada supružnik i nadživjeli roditelj nasljeđuju potomka svaki u 1/2 dijela. A ako su oba roditelja preminula prije ostavitelja koji je ostavio supružnika, ali ne i djecu, tada supružnik nasljeđuje cijelu imovinu.

Drugačije je ako potomak, koji je preminuo prije roditelja, nije ostavio ni djecu ni supružnika, ali to nije Vaše pitanje.

Nakon što se riješi nasljeđivanje iza potomka koji je preminuo prije svojih roditelja i imao je supružnika, prestaje svaka nasljednopravna veza između supružnika i roditelja potomka. Dakle, ako naknadno umre otac potomka o kojem govorimo, njega će nasljeđivati njegovi nasljednici, ali nikako ne i supružnik njegova pok. djeteta. Dakle, ako je potomak koji je umro prije svog roditelja ostavio supružnika, ali ne i djecu, njegova linija se gasi, pa će roditelja nasljeđivati njegovi zakonski nasljednici (nadživjeli supružnik, ako ga ima, djeca - braća i sestre pok. potomka), ali ne i, ponavljam, supružnik njegova pok. djeteta.

Primjerice, premine Ante koji je bio u braku s Marijom, ali nije imao djece. Antu (njegovu imovinu koju ima u trenutku smrti, a ne neku buduću imovinu na koju bi imao pravo da je nadživio svoga roditelja) nasljeđuju supruga Marija u jednoj polovici, i njegovi roditelji Pero i Barica, u drugoj polovici. Ako je Barica preminula prije Ante, ostavinu iza Ante dijele Marija i Pero, svaki u jednoj polovici. Ako nakon toga umre Pero, njega će naslijediti Barica (ako je živa), te njegova djeca (braća i sestre pok. Ante), ako ih ima. Ako Pero nije imao druge djece osim Ante, sve će naslijediti Barica. Ako je pak i Barica umrla prije Pere, Peru će naslijediti njegovi roditelji, ako su živi. Ako nisu živi, naslijedit će ga njegova braća i sestre (Perini stričevi odnosno ujaci), i tako dalje.

U svakom slučaju, Peru i/ili Baricu neće naslijediti Marija, jer je njihova nasljedna veza 'pukla' Antinom smrću.

Samo u jednom slučaju će Marija (snaha) naslijediti Peru (svekra), a to je da prvo umre Pero, a prije no što se iza njega provede ostavina umre i Ante. Kako bi, da je sve u redu, Ante naslijedio svoga oca Peru, ali je nažalost umro, na njegovo mjesto stupit će njegova supruga Marija i njihova djeca (ako ih ima). Razlika od prethodno rečenog je što je u trenutku Perine smrti još uvijek postojala veza između Marije i njega preko (tada još živog) Ante.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2015., 20:27   #2338
Otac iza sebe ima tri braka. U prvome jednu kći i ništa stečevine. Moja majka je drugi brak i tu je stečeno dvije nekretnine i ja . Treći brak i još jedno dijete,te jos jedna nekretnina naslijeđena od njegovih roditelja.
Zanima me kako će sud raspodijeliti zakonski imovinu između nas tri kćeri i supruge? Uzima li se u obzir s kim je što stečeno? Ako postoji oporuka imam li pravo na nužni dio?
Može li sadašnja supruga što napraviti da mene i stariju sestru zakine,a s obzirom da nas ignorira i uopce mlađoj sestri ne zeli priznati da mi postojimo i sve svojata?
(Da..kao u sapunici,nažalost)
paprenjak is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2015., 02:45   #2339
Quote:
paprenjak kaže: Pogledaj post
Otac iza sebe ima tri braka. U prvome jednu kći i ništa stečevine. Moja majka je drugi brak i tu je stečeno dvije nekretnine i ja . Treći brak i još jedno dijete,te jos jedna nekretnina naslijeđena od njegovih roditelja.
Zanima me kako će sud raspodijeliti zakonski imovinu između nas tri kćeri i supruge? Uzima li se u obzir s kim je što stečeno? Ako postoji oporuka imam li pravo na nužni dio?
Može li sadašnja supruga što napraviti da mene i stariju sestru zakine,a s obzirom da nas ignorira i uopce mlađoj sestri ne zeli priznati da mi postojimo i sve svojata?
(Da..kao u sapunici,nažalost)
Što se tiče zakonskog nasljeđivanja (dakle, ako nema oporuke), na jednake dijelove nasljeđuju supružnik i djeca, što je u Vašem slučaju 1/4 dijela svakome od djece i supruzi s kojom je bio u braku u trenutku smrti.

Što se tiče oporučnoga nasljeđivanja (ako isključimo nedostojnost - v. članke 125 i 126 Zakona o nasljeđivanju), svako od nasljednika prvoga nasljednog reda (a to ste Vi) ima pravo na nužni nasljedni dio u visini od polovice zakonskog nasljednog dijela. Dakle, ako Vi po zakonu imate pravo na 1/4 dijela, a niste nedostojni naslijediti, u slučaju da je oporučno raspolagano u korist nekog drugog svejedno imate pravo na 1/8 dijela imovine.

Može li sadašnja supruga što napraviti da vas zakine? U ostavinskome postupku ne, jedino ako je otac (još) živ, tada može s njim zaključiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, i time vas izbaciti iz nasljedstva. Naime, tim ugovorima ostavitelj svojom imovinom raspolaže za života (kao da ju je prodao), pa nema (bitnije) ostavinske imovine. Otac svojoj supruzi može i darovati nešto, no tada Vi opet imate pravo tražiti smanjenje njezinog nasljednog dijela u ostavini jer ste zakinuti tim darovanjem.

A što se tiče bračne stečevine - prva i druga supruga trebale su to riješiti tijekom ili nakon rastave braka u postupku pred sudom. Ako nisu, teško će u ostavinskom postupku dokazati da je neka imovina bila stečena tijekom braka, i dolazi do višegodišnje parnice. Ako tome bude tako, tek nakon pravomoćnosti presude koja će razriješiti to pitanje nastavit će se ostavinski postupak, u kojemu će se tada (po gore objašnjenom modelu) između vas četiri raspraviti očeva ostavinska imovina.
Bartur is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2015., 11:03   #2340
Hvala na podrobnom odgovoru .
paprenjak is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:26.