Što treba biti teže, kolokviji ili ispit?

[Bilobrkster]

Znači studenti imaju 2 ili 3 kolokvija čijim polaganjem se mogu osloboditi polaganja pismenog ispita. Bi li zadaci na tim kolokvijima trebali biti teži od onih na ispitu, jednako teški ili lakši?

Ja sam dojma da bi kolokviji trebali biti teži jer ipak se polaže na dijelove za razliku od ispita gdje se polaže sve odjednom.

[batelant]

pa to je samo parcijalno polaganje ispita po nekakavim cjelinama sta tu ima bit teze ili lakse od ispita poanta je da je obujam gradiva manji... znaci ne polazes kompletan kolegij od kolpa nego u 3 dila tezina zadataka triba bit ista i na ispitu i na kolokviju...

[Freakette]

Jednake težine. Ali ako bi nešto trebalo bit teže, onda je to kolokvij jer je tamo sadržano puno manje gradiva nego na ispitu i više se možeš posvetit tom djelu nego kad učiš za kompletan ispit. Al mislim da kolokvij ne bi trebao bit teži, eventualno detaljnija pitanja.

[puls]

Jednako teski.

[~Scarlet~]

Jednako teški. Mislim da se tu radi isključivo o kvantiteti, tj. da ne odgovaraš odjednom npr. 1000 str., nego 2x500 ili 3x300.

[sunčica]

jednako teški

recimo, ja doslovno "prepolovim" ispit (pola gradiva, pola pitanja, pola vremena)

[Bat Kol]

ili jednostavno podignuti prag prolaznosti na kolokviju?

[sunčica]

mislim da kolokvij i ispit trebaju biti jednake težine

u suprotnom dovodiš nekoga u bolju/ lošiju situaciju u odnosu na drugoga, a to nije u redu

ne kužim zašto bi kolokvij trebao biti teži od ispita

[ivan_horvat]

Čisto teorijski, ima nekoliko razloga za lakši kolokvij.

1) Mnogi od nas imaju jako puno studenata, po više stotina. Kada većina studenata pismeni položi putem kolokvija, smanjuje se opterećenje na nastavnika.
2) Nije pravilo, ali u mojoj praksi skoro svi studenti koji ne izlaze na kolokvij su kampanjci (izuzev nekoliko zaposlenih/obiteljskih ljudi koji su objektivno spriječeni). Kampanjski rad ne treba podržavati iz nekoliko razloga:
a) Kvaliteta znanja: dokazano u pedagoškoj teoriji i praksi, znanje stečeno kontinuiranim radom dublje je i trajnije od znanja stečenog kampanjskim radom. Za dobrobit studenata, treba ih stimulirati na izlazak na kolokvije.
b) Stečene radne navike: studij je priprema za rad, a rad je uglavnom kontinuiran a ne kampanjski. Za dobrobit studenata, bolje im je da se navikavaju na kontinuiran rad od što ranije dobi.
3) Organizacija studija: kada bi sve predmete polagali na kraju semestra, studenti ne bi bili u stanju položiti sve na vrijeme - previše ispita u premalo vremena. Da ne bi pali godinu, treba ih stimulirati na izlazak na kolokvije.

E sada, moja politika je ovakva: kolokvij i ispit su jednako teški. Na ispit mi uglavnom (uz časne iznimke) izlaze oni koji jedva izvlače prolaz, dok na kolokvije izlaze bolji studenti. U praksi, ocjene na ispitima su zato puno niže.

Dodatno, izlazak na kolokvij stimuliram na slijedeći način: Svi znamo koliko je teško ocijeniti studenta. Kada se dvoumim između dvije ocjene, na kolokviju uvijek zaokružim na višu ocjenu. Na ispitu, kada e dvoumim između dvije ocjene, uvijek zaokružim na nižu ocjenu. Među studentima kruže bajke o težini ispita, nitko nije zakinut, a pedagoška svrha je ispunjena.

[Vojky]

ivan_horvat kaže:

a) Kvaliteta znanja: dokazano u pedagoškoj teoriji i praksi, znanje stečeno kontinuiranim radom dublje je i trajnije od znanja stečenog kampanjskim radom. Za dobrobit studenata, treba ih stimulirati na izlazak na kolokvije.

U moje doba nije bilo kolokvija, ali bilo je predmeta gdje je ogromna materija bila podijeljena na dva predmeta - i nakon odmaka od dosta godina moram reći da se materije tih predmeta sjećam puno bolje od ispita gdje sam morao polagati 1000 stranica u komadu (jedino se dobro sjećam - i to s fusnotama - jedne knjige, ali ta me materija toliko oduševila da sam upisao poslijediplomski iz toga, dakle to je izuzetak).

[puls]

Razmisljam da bi ispit trebao biti tezi od kolokvija da se to procuje, tako da se ljude zapravo natjera da u sto vecem broju izlaze na kolokvije i da uce redovno, a ne kampanjski. To je i neka preporuka ministarstva ili koga vec, da se studenti trebaju rijesiti predmeta kroz kolokvije.
Da ne velim da onda nastavnik ima manje posla po ljeti...

[Soilent]

Ja sam student i slučajno sam zalutala na ovaj podforum, ali me razmišljanja pojedinih profesora ljute pa ću napisati svoje mišljenje ako koga uopće zanima.

ivan_horvat kaže:

Čisto teorijski, ima nekoliko razloga za lakši kolokvij.

1) Mnogi od nas imaju jako puno studenata, po više stotina. Kada većina studenata pismeni položi putem kolokvija, smanjuje se opterećenje na nastavnika.

OK, ako je tako, ali onda se tu ne treba racionalizirati/opravdavati da je to zapravo za dobrobit studenata. Mislim da je ovo jedini razlog takvog stava da ispit treba biti teži- što potvrđuješ u zadnjoj rečenici posta.

ivan_horvat kaže:

2) Nije pravilo, ali u mojoj praksi skoro svi studenti koji ne izlaze na kolokvij su kampanjci (izuzev nekoliko zaposlenih/obiteljskih ljudi koji su objektivno spriječeni).

Ako iz svih ispita postoje kolokviji, teško je stići sve ispite položiti putem kolokvija čak i ako nisi kampanjac. Ili bolje da kažem da je onda to sve "navrat nanos" nekvalitetno učenje. Zato si neki studenti jednostavno uzmu dva predmeta iz kojeg će ići na kolokvije, a ostale idu na ispit. Baš zato jer žele ok naučiti sve što se traži.

ivan_horvat kaže:

Kampanjski rad ne treba podržavati iz nekoliko razloga:
a) Kvaliteta znanja: dokazano u pedagoškoj teoriji i praksi, znanje stečeno kontinuiranim radom dublje je i trajnije od znanja stečenog kampanjskim radom. Za dobrobit studenata, treba ih stimulirati na izlazak na kolokvije.

Ja osobno (a i drugi studenti s kojima sam o tome razgovarala) se puno više sjećam gradiva iz onih ispita koje sam spremala "u komadu" i gdje sam baš dobro ušla u suštinu tog gradiva (i za njih sam morala uložiti ukupno više vremena učenja od zbroja vremena za tri kolokvija), nego onih koje sam polagala preko kolokvija. Jer mi je u potonjim slučajevima bilo najvažnije zapamtiti, da ne kažem, naštrebati u vrlo kratkom roku samo ono što će mi taj dan trebati za kolokvij. Iz jednog predmeta smo imali čak 5 kolokvija- svaki drugi tjedan- ja se tu ne sjećam uopće o čemu se radilo. A kad se jedan predmet dobro savlada, onda to pomaže u učenju i povezivanju kad se uče predmeti na višim godinama.

ivan_horvat kaže:

b) Stečene radne navike: studij je priprema za rad, a rad je uglavnom kontinuiran a ne kampanjski. Za dobrobit studenata, bolje im je da se navikavaju na kontinuiran rad od što ranije dobi.

Hvala na brizi. Najbolje da već u vrtićima uvedemo radno vrijeme djeteta. Za uspjeh je ipak najvažnija disciplina, pa kad se nauči od najranije dobi, poslije mu neće biti šok.

ivan_horvat kaže:

3) Organizacija studija: kada bi sve predmete polagali na kraju semestra, studenti ne bi bili u stanju položiti sve na vrijeme - previše ispita u premalo vremena. Da ne bi pali godinu, treba ih stimulirati na izlazak na kolokvije.

Da, ali valjda student ima pravo sam izabrati da li će ići na kolokvije i kad će što polagati, a ne da mu se prijeti težinom ispita iz svih predmeta i nepravedno mu se otežavaju kriteriji na ispitu- naravno da će tada pasti godinu.

ivan_horvat kaže:

E sada, moja politika je ovakva: kolokvij i ispit su jednako teški.

To je pohvalno.

ivan_horvat kaže:

Na ispit mi uglavnom (uz časne iznimke) izlaze oni koji jedva izvlače prolaz, dok na kolokvije izlaze bolji studenti. U praksi, ocjene na ispitima su zato puno niže.

A jesi li razmislio da su ocjene niže iz razloga jer je već samo po sebi teže spremit i imat u glavi cijeli ispit nego trećinu gradiva. Na mom faksu velika većina studenata uči samo za prolaz, a razlika je u tome što s tolikim (ne)trudom na kolokviju mogu dobiti ok ocjenu i oni koji uopće nisu sposobni naučit cijeli ispit. Jer pribjegavaju metodi štrebanja što im kolokviji i omogućavaju. Kad bi takvi išli na ispit valjda bi im trebala godina dana da na takav način "nauče" cijelu knjigu i ostalu literaturu.

ivan_horvat kaže:

Dodatno, izlazak na kolokvij stimuliram na slijedeći način: Svi znamo koliko je teško ocijeniti studenta. Kada se dvoumim između dvije ocjene, na kolokviju uvijek zaokružim na višu ocjenu. Na ispitu, kada e dvoumim između dvije ocjene, uvijek zaokružim na nižu ocjenu.

To je jednostavno nije fer, ali nisi jedini koji to radiš. Nama neki na faksu daju totalni smijeh od literature za kolokvije, a sasvim drugu literaturu za ispit. Naravno da svi idu na kolokvije, ali koliko su oni o toj tematici naučili, bolje ne znat.

ivan_horvat kaže:

Među studentima kruže bajke o težini ispita, nitko nije zakinut, a pedagoška svrha je ispunjena.

To su ta opravdanja koja sam spomenula na početku.

[puls]

Soilent kaže:

Ja sam student i slučajno sam zalutala .

Ako si zalutala, onda nisi student nego studentica.

Soilent kaže:

Hvala na brizi. Najbolje da već u vrtićima uvedemo radno vrijeme djeteta. Za uspjeh je ipak najvažnija disciplina, pa kad se nauči od najranije dobi, poslije mu neće biti šok.

Kakvo tipicno buntovno studentsko razmisljanje, a toliko krivo. Ali dobro, kad narastes, onda ces biti svjesna bullshita koji si kao student napisala.
Ivan horvat ti je to jako dobro napisao i bolje bi bilo da pocnes razmisljati na taj nacin.

Soilent kaže:

Da, ali valjda student ima pravo sam izabrati da li će ići na kolokvije i kad će što polagati, a ne da mu se prijeti težinom ispita iz svih predmeta i nepravedno mu se otežavaju kriteriji na ispitu- naravno da će tada pasti godinu.

Ima pravo sam izabrati, ali okolnosti odreduje nastavnik. Student se tome treba prilagoditi. Studiranje sa sobom nosi i obaveze, a ne samo zajebanciju i buntovnistvo.

Soilent kaže:

A jesi li razmislio da su ocjene niže iz razloga jer je već samo po sebi teže spremit i imat u glavi cijeli ispit nego trećinu gradiva. Na mom faksu velika većina studenata uči samo za prolaz,.

Sramota. I takvi onda traze besplatno studiranje. To sve treba rastjerati s fakulteta jer trose novac i resurse, a onda bez zrna soli u glavi traze posao ili dobivaju otkaze, a za svoj neuspjeh krive fakultet.

Soilent kaže:

To je jednostavno nije fer, ali nisi jedini koji to radiš. Nama neki na faksu daju totalni smijeh od literature za kolokvije, a sasvim drugu literaturu za ispit. .

To nije korektno. Iako, svrha studija je da studenti nesto i samo istraze i nauce. Neke skripte sluze kao smjernice, ali ne i kao kompletna literatura. Postoji google, knjiznice...Obicno se svi uhvate naslova ili nekih natuknica u danoj literaturi i nitko ne zeli nauciti vise i dublje samostalno istrazujuci, a ne dolaze na predavanja gdje to mogu cuti i zapisati. Onda onih nekoliko koji to naprave ima 4 i 5, a ostali se rasporede izmedu 1 i 3. Onda oni s 4 i 5 dobiju preporuke za posao od nas, a ostalih se nitko na faksu ni ne sjeca, a poslodavci ih ne dozivljavaju kao ozbiljne kandidate za posao. Odmah se vidi tko ima radne navike, a tko je zabusant i buntovnik bez razloga.

Soilent kaže:

Naravno da svi idu na kolokvije, ali koliko su oni o toj tematici naučili, bolje ne znat.

Tocno. Da bar i nastavnici ne moraju saznati koliko su naucli.

[catandmouse]

Pitanje, kolokviraš, dođeš na usmeni i tamo te zruše ???
Imaš pravo na usmeni još ili na ispit?!
Jedni daju, drugi nedaju, zanima me kako je pisano u pravilniku, ako je.