Filozofija Misaone teme lišene dogme |
|
|
16.10.2017., 19:27
|
#1
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Odnos religije i filozofije
Ovako je rekla njegova svetost Prabhupada: Religija bez filozofije je dogma, filozofija bez religije je mentalna spekulacija.
Filozofija postavlja pitanja, religija daje odgovore.
Da li je filozofija nadogradnja religije?
Da li jedno drugo upotpunjuju ili u sukobu?
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
16.10.2017., 19:49
|
#2
|
Jednoborg
Registracija: Oct 2006.
Postova: 39,627
|
Religija je dogma i sa filozofijom, a filozofija je nuzno mentalna spekulacija.
Filozofija postavlja pitanja i nastoji pronaci odgovore logikom, religija ne daje stvarne odgovre ( u smislu ikakve metodologije i utvrdivosti, cak niti na nivou logike) nego upravo dogme podvaljuje pod njih.
Ostala pitanja ovise o pojedincu. Recimo vrlo cesto katolicki teolozi imaju odredjeno filozofsko obrazovanje i stoga nerjetko objavljuju u filozofskim casopisima. Sicno je i sa Budistima, a i drugim azijskim pravcima, vjerojatno, iko manje na zapadu gdje u prosjeku ne privlace cii mi se najfilozoficnije i najintelektualnije osobe (manje od ovo dvoje, svakako, ali i to je samo dojam).
Nazivati odokativno vlastita vjerska naklapanja filozofijom je medjutim cesta pojava kod religija ( kao i zloupotreba sintagme znanstveno), vrlo je tesko tu povuci doduse granicu, ali rekao bih da vrlo cesto ne zasluzuje tu kvalifikaciju.
A generalno govoreci ima primjera gdje teologija i filozofija postaju sjedijene i imaju zajednicki jezik, ima filozofskih obrana teologije i religijskih elemenata u filozofiji, a ima i sukoba medju njima. Nije da niti jedni niti drugi imaju jedan univerzalni stav prema bilo cemu sto bi vrijedio za cjelokupne kategorije i njihove odnose
|
|
|
16.10.2017., 19:58
|
#3
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Quote:
Beljki kaže:
Religija je dogma i sa filozofijom, a filozofija je nuzno mentalna spekulacija.
Filozofija postavlja pitanja i nastoji pronaci odgovore logikom, religija ne daje stvarne odgovre ( u smislu ikakve metodologije i utvrdivosti, cak niti na nivou logike) nego upravo dogme podvaljuje pod njih.
Ostala pitanja ovise o pojedincu. Recimo vrlo cesto katolicki teolozi imaju odredjeno filozofsko obrazovanje i stoga nerjetko objavljuju u filozofskim casopisima. Sicno je i sa Budistima, a i drugim azijskim pravcima, vjerojatno, iko manje na zapadu gdje u prosjeku ne privlace cii mi se najfilozoficnije i najintelektualnije osobe (manje od ovo dvoje, svakako, ali i to je samo dojam).
Nazivati odokativno vlastita vjerska naklapanja filozofijom je medjutim cesta pojava kod religija ( kao i zloupotreba sintagme znanstveno), vrlo je tesko tu povuci doduse granicu, ali rekao bih da vrlo cesto ne zasluzuje tu kvalifikaciju.
A generalno govoreci ima primjera gdje teologija i filozofija postaju sjedijene i imaju zajednicki jezik, ima filozofskih obrana teologije i religijskih elemenata u filozofiji, a ima i sukoba medju njima. Nije da niti jedni niti drugi imaju jedan univerzalni stav prema bilo cemu sto bi vrijedio za cjelokupne kategorije i njihove odnose
|
To je već odnos vjere i uma.
Dogma ima razloge zašto ona jest dogma, a neka druga vjerovanja spadaju u običnu spekulaciju.
Filozofija ima sposobnost čak i da špekulira o špekulacijama.
Ti valjda smatraš da filozofija prestaje biti filozofijom kada daje odgovore, jer onda previše liči na teologiju i postaje sluga sistematskom razčlanjivanju religijskih dogmi.
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
16.10.2017., 20:14
|
#4
|
Jednoborg
Registracija: Oct 2006.
Postova: 39,627
|
Je, a ralozi su i sami dogmatski
Ja smatram da prestaje biti filozofijom kada daje dogmatske odgovore i da to vrijedi i za dosta onoga sto se uglavnom svrstava u filozofiju, ali ja smatram i samo analiticku filozofiju filozofijom, iko su i tu granice labave i upitne.
Ne prestaje biti filozofijom kada daje odgovore koji prolaze iz cisto analitickog misljenja. Prestae kad ima odgovore kojiproizlaze iz vjere autoriteta, knjige i slicno.
Medjutim prije svega ja nemam dovoljno filozofskog obrazovanja da bi bilo koje svoje misljenje previse ucvrscivao, a jos manje previse forsirao i branio.
|
|
|
16.10.2017., 20:44
|
#5
|
explorer
Registracija: Jan 2009.
Lokacija: Geb
Postova: 5,492
|
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Filozofija postavlja pitanja, religija daje odgovore.
|
Filozofija pomaze da se postave ispravna pitanja, uoce i ispravno protumace odgovori.
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Da li jedno drugo upotpunjuju ili u sukobu?
|
U drustvu razvijenijeg stanja svijesti se upotpunjuju, jer se vidi da su dio istog, u drustvu nizeg stanja svijesti se ne vidi pa prividja sukob.
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Ovako je rekla njegova svetost Prabhupada: Religija bez filozofije je dogma, filozofija bez religije je mentalna spekulacija.
|
Mudre rijeci.
Quote:
When the mob governs, man is ruled by ignorance; when the church governs, he is ruled by superstition; and when the state governs, he is ruled by fear. Before men can live together in harmony and understanding, ignorance must be transmuted into wisdom, superstition into an illuminated faith, and fear into love.
M.P.H.
|
|
|
|
17.10.2017., 19:03
|
#6
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Quote:
Beljki kaže:
Je, a ralozi su i sami dogmatski
Ja smatram da prestaje biti filozofijom kada daje dogmatske odgovore i da to vrijedi i za dosta onoga sto se uglavnom svrstava u filozofiju, ali ja smatram i samo analiticku filozofiju filozofijom, iko su i tu granice labave i upitne.
Ne prestaje biti filozofijom kada daje odgovore koji prolaze iz cisto analitickog misljenja. Prestae kad ima odgovore kojiproizlaze iz vjere autoriteta, knjige i slicno.
Medjutim prije svega ja nemam dovoljno filozofskog obrazovanja da bi bilo koje svoje misljenje previse ucvrscivao, a jos manje previse forsirao i branio.
|
A jel moguće da se slobodni odgovori filozofije stvarno, makar i slučajno, poklapaju sa dogmatskim tvrdnjama religije?
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
17.10.2017., 19:10
|
#7
|
Jednoborg
Registracija: Oct 2006.
Postova: 39,627
|
Moguce je da se poklope sa pojedinim dogmatskim odgovorom, nikada se ne poklapaju sa kompletnim dogmatskim setom ijedne religije.
Npr, moguce je da odredjeni filozof dodje do teistickog zakljucka kao takvog, ali se ne moze filozofski dokazati Isus, Marija, bezgresno zacece itd, odnosno partikularnosti bilo koje specificne religijske teisticke forme. Vecina elemenata religije i religijskih dogmi, kao i smisla postojanja religije, pociva na mitu i ritualu, filozofija tu sluzi samo za racionalizaciju i intelektalno opravdanja, ali nije centralna i smisao postojanja religije i religija ju redovno zloupotrebljava za vlastitu apologetiku.
|
|
|
17.10.2017., 19:20
|
#8
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Quote:
Beljki kaže:
Moguce je da se poklope sa pojedinim dogmatskim odgovorom, nikada se ne poklapaju sa kompletnim dogmatskim setom ijedne religije.
Npr, moguce je da odredjeni filozof dodje do teistickog zakljucka kao takvog, ali se ne moze filozofski dokazati Isus, Marija, bezgresno zacece itd, odnosno partikularnosti bilo koje specificne religijske teisticke forme. Vecina elemenata religije i religijskih dogmi, kao i smisla postojanja religije, pociva na mitu i ritualu, filozofija tu sluzi samo za racionalizaciju i intelektalno opravdanja, ali nije centralna i smisao postojanja religije i religija ju redovno zloupotrebljava za vlastitu apologetiku.
|
Filozofija ništa ne dokazuje, time se bavi znanost.
Filozofija razčlanjuje, postavlja pitanja i predlaže.
A ako filozofija racionalizira i opravdava religiju, u tome ne može biti ništa neprirodno filzofskoj metodi pod uvjetom da nisu prekršeni logički zakoni.
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
19.10.2017., 23:52
|
#9
|
izgubljen u prijevodu
Registracija: May 2008.
Lokacija: na tavanu šjore Keke
Postova: 5,527
|
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Filozofija postavlja pitanja, religija daje odgovore.
|
Mišljenja sam da i filozofija i religija daju odgovore. Razlika je samo u pristupu.
Ovako atomizirane i specijalizirane, odvojene od svoje biti (priroda) ne mogu drugačije ni funkcionirati. Kao što religija više ne rješava svakodnevne ljudske probleme u modernom društvu, tako i moderna filozofija ne doprinosi boljem razumijevanju svijeta oko sebe. Religija se svela na vjeru, a filozofija na sematiku.
Jedino znanost, koja se u potpunosti odvojila od ovo dvoje "staraca" pokušava nešto napraviti, ali je i ona, u globalu, (specijalizirana) zarobljena u svojoj takozvanoj znanstvenoj metodi.
Baš bih volio znati da li bi se u staroj Grčkoj moglo postaviti ovakvo pitanje?
|
|
|
20.10.2017., 00:32
|
#10
|
The Little Prince
Registracija: Jun 2017.
Lokacija: Versailles
Postova: 12,621
|
Religija je mater svega ostalog.
__________________
And how can man die better than facing fearful odds, For the ashes of his fathers, And the temples of his Gods.
|
|
|
20.10.2017., 01:06
|
#11
|
explorer
Registracija: Jan 2009.
Lokacija: Geb
Postova: 5,492
|
Quote:
Beljki kaže:
Npr, moguce je da odredjeni filozof dodje do teistickog zakljucka kao takvog, ali se ne moze filozofski dokazati Isus, Marija, bezgresno zacece itd, odnosno partikularnosti bilo koje specificne religijske teisticke forme.
|
Isus i Marija su personalizirani simboli a "bezgresno zacece" je alegorija.
Nemaju se sto bukvalno "dokazivati". Iako u doba duhovne retardacije uz kronicni opsesivni "overthinking" lisen funkcionalnog drugog dijela/aspekta svijesti neki se bave i s tim.
Smisao i jednog i drugog i treceg moze pojasniti filozofija i pojasnjava vec jako dugo i svo troje su i produkti filozofije, no s vremenom njihovo znacenje permutiralo je u nesto drugo. Sto je pretvoreno u religijske dogme servirane masi i dovelo do zaglupljene mase niskog stanja svijesti koja se klanja simbolima umjesto da, kao sto je to originalno zamisljeno, razvijenog stanja svijesti stuje ono sto ti simboli predstavljaju.
|
|
|
20.10.2017., 10:40
|
#12
|
Doktor svjetske mudrosti
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: uvijek kraj mora
Postova: 13,014
|
Quote:
Alyosha kaže:
Religija je mater svega ostalog.
|
Religija je jedan od 4 glavna prozora kojim se gleda i vidi svijet oko nas i u nama.
Ostala 3 prozora su nauka, umjetnost i magika.
Sa svakog od 4 prozora se nešto važno dobro vidi i nešto važno se uopće ne vidi .
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
|
|
|
20.10.2017., 11:28
|
#13
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Quote:
servantes kaže:
Mišljenja sam da i filozofija i religija daju odgovore. Razlika je samo u pristupu.
Ovako atomizirane i specijalizirane, odvojene od svoje biti (priroda) ne mogu drugačije ni funkcionirati. Kao što religija više ne rješava svakodnevne ljudske probleme u modernom društvu, tako i moderna filozofija ne doprinosi boljem razumijevanju svijeta oko sebe. Religija se svela na vjeru, a filozofija na sematiku.
Jedino znanost, koja se u potpunosti odvojila od ovo dvoje "staraca" pokušava nešto napraviti, ali je i ona, u globalu, (specijalizirana) zarobljena u svojoj takozvanoj znanstvenoj metodi.
Baš bih volio znati da li bi se u staroj Grčkoj moglo postaviti ovakvo pitanje?
|
Pa dobro, dao si osvrt trenutnih trendova, ali kako stvari stoje u definiciji?
Kakava je njihova priroda kao takva?
Znanost ne riješava životne moralne dileme i zato nikog nije briga za kvantnu fiziku i planete
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
20.10.2017., 16:26
|
#14
|
Jednoborg
Registracija: Oct 2006.
Postova: 39,627
|
Quote:
parsifal kaže:
Religija je jedan od 4 glavna prozora kojim se gleda i vidi svijet oko nas i u nama.
Ostala 3 prozora su nauka, umjetnost i magika.
Sa svakog od 4 prozora se nešto važno dobro vidi i nešto važno se uopće ne vidi .
|
Znanost je prozor, ostali navedeni su projektori
|
|
|
22.10.2017., 22:06
|
#15
|
izgubljen u prijevodu
Registracija: May 2008.
Lokacija: na tavanu šjore Keke
Postova: 5,527
|
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Pa dobro, dao si osvrt trenutnih trendova, ali kako stvari stoje u definiciji?
Kakava je njihova priroda kao takva?
|
Teško mi je govoriti o nekim razlikama. S jedne strane i filozofija i religija pokušavaju objasniti, ili bolje rečeno obuhvatiti, svijet u cjelini, a s druge strane je sve više fenomena koje su totalno van njih. Npr fizičari su objavili da su otkriveni gravitacijski valovi. Isto implicira da se prostorvrijeme ili ono od čega se sastoji doslovice giba ili mijenja. Naravno postavlja se pitanje što se to giba, kako, od čega se sastoji stvarnost....itd itd. istovremeno,filozofiji, koja bi na neki način trebala pružiti filozofski i logički smisao toga što je otkriveno, priča o bitku, tubitku, apsolutnom, da je bitak i nešto i ništa itd, dok religija doslovice i ne primjećuje taj fenomen. U stvar "dopustiti" će mu postojanje samo ako se ono ne kosi sa religijskom normama.
Quote:
Znanost ne riješava životne moralne dileme i zato nikoga nije briga za kvantnu fiziku i planete
|
Pa nisam baš siguran. Istina da je znanost u svojoj biti prilično amoralna i njeni rezultati nisu u skladu s ljudskim očekivanjima, ali na njoj se temelji čitav današnji svijet. Moral mi se nekako čini kao proizvod bića koja imaju određeno društveno uređenje (u čovjeka bi se moglo govoriti o kulturološkom "proizvodu").
|
|
|
23.10.2017., 02:11
|
#16
|
explorer
Registracija: Jan 2009.
Lokacija: Geb
Postova: 5,492
|
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Znanost ne riješava životne moralne dileme i zato nikog nije briga za kvantnu fiziku i planete
|
Koga nije briga, odrekao se spoznaja.
U kontekstu filozofije i dubljeg razumijevanja svijeta, poprilicno korisnih spoznaja.
Quote:
servantes kaže:
Pa nisam baš siguran. Istina da je znanost u svojoj biti prilično amoralna i njeni rezultati nisu u skladu s ljudskim očekivanjima, ali na njoj se temelji čitav današnji svijet.
|
Pojam moral nije primjenjiv na znanost nego na ljude.
|
|
|
23.10.2017., 11:29
|
#17
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Quote:
servantes kaže:
Pa nisam baš siguran. Istina da je znanost u svojoj biti prilično amoralna i njeni rezultati nisu u skladu s ljudskim očekivanjima, ali na njoj se temelji čitav današnji svijet. Moral mi se nekako čini kao proizvod bića koja imaju određeno društveno uređenje (u čovjeka bi se moglo govoriti o kulturološkom "proizvodu").
|
Moral je nešto što kvari ili uljepšava na naše emocije, a svatko od nas želi lijepe emocije.
Da se dobro osijećaš ti je važnije od naših saznanja o kvantnoj fizici.
Ako ti netko bliski teško oboli ili umre ili ostaneš bez posla i kuće baš te briga za gravitacijske valove
A dobro se osijećaš kada vidiš smisao u onome što radiš i u onome što ti se dešava.
Smisao nude filozofija i religija
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
23.10.2017., 21:42
|
#18
|
izgubljen u prijevodu
Registracija: May 2008.
Lokacija: na tavanu šjore Keke
Postova: 5,527
|
Quote:
omen4k kaže:
Pojam moral nije primjenjiv na znanost nego na ljude.
|
Pročitaj još jednom što sam napisao.
|
|
|
23.10.2017., 21:49
|
#19
|
izgubljen u prijevodu
Registracija: May 2008.
Lokacija: na tavanu šjore Keke
Postova: 5,527
|
Quote:
Srebrni-medvjed kaže:
Moral je nešto što kvari ili uljepšava na naše emocije, a svatko od nas želi lijepe emocije.
|
Moral je nešto puno šire i prelazi neke okvire koje postavljaju i filozofija i religija. Bez težnje da se sve relativizira činjenica je da ne postoji univerzalni moral, tako da različiti narodi i različite kuture imaju vidno različite vrijednosti koje bi mogli prepoznati kao pojam moral.
Quote:
Da se dobro osijećaš ti je važnije od naših saznanja o kvantnoj fizici.
Ako ti netko bliski teško oboli ili umre ili ostaneš bez posla i kuće baš te briga za gravitacijske valove
|
Ljudi se mogu dobro osjećati radi posve različitih stvari pa i od saznanja o kvantnoj fizici.
Quote:
A dobro se osijećaš kada vidiš smisao u onome što radiš i u onome što ti se dešava.
Smisao nude filozofija i religija
|
Možeš li dati neki primjer gdje filozofija i religija daju neki smisao pa da raspravimo.
|
|
|
23.10.2017., 22:40
|
#20
|
Preacher
Registracija: Feb 2013.
Lokacija: Zagreb
Postova: 24,771
|
Quote:
servantes kaže:
Moral je nešto puno šire i prelazi neke okvire koje postavljaju i filozofija i religija.
|
Moral je ono što postavlja okvire
Quote:
Ljudi se mogu dobro osjećati radi posve različitih stvari pa i od saznanja o kvantnoj fizici.
|
Ali im fizika neće riješiti moralne dileme u svakodnevnom životu.
Quote:
Možeš li dati neki primjer gdje filozofija i religija daju neki smisao pa da raspravimo
|
Kad klošaru daš 5 kuna to činiš jer si uvjeren da si napravio dobro djelo.
A zašto bismo činili dobra djela? Jer to ima ovog ili onog smisla
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:31.
|
|
|
|