Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.09.2017., 13:18   #41
Quote:
vall kaže: Pogledaj post
hrvatske šume (šumari općenito u hr) gospodare šumama 250g i da nije njih šuma nebi bilo

pitanja: što u šumarskim bajkama raste na području hr u razdoblju prije 250g?
kada je došlo do najveće eksploatacije šuma u hr, ako ne kad ste zagospodarili vi?
kada su raskrčena ogromna prostranstva slavonije i nestale cijele hrastove prašume, ako ne u zadnjih 250g?
da nema upravljanja šumama dogodilo bi se što?
možda bi i dalje postojale šume kao i tisućljećima prije?

iako zvuči kao provokacija, pitanja su najozbiljnija. osim šumarske bajke, jer to zovete znanstvenim činjenicama, ali znamo koliko toga u hr znanosti zapravo jesu bajke, a koliko znanstveno dokazivo.
pročitaj ponovo postove broj 25 i 30.
Quote:
vall kaže: Pogledaj post
3-5 stabala po hektaru - i to smatrate dovoljnim za održanje bioraznolikosti? zar se nekoliko vrsta ptica treba dogovoriti koja će se gnijezditi i dalje na drvetu, a koja odseliti par hektara dalje? ili na isto drvo postave gnijezda i jastreb i golub i u deblo djetlić, nekoliko stotina njih iseljenih sa onih cca 1000 stabala posječenih? pa se druže kao dobri susjedi? a pod drvo se sklone svi oni koji bi se sklonili pod 1000 komada drveća koje je posječeno na tom hektaru?
5 komada drveća održava kvalitetu tla i učvršćuje ga preko cijelog hektara od erozije?
ne smatraju šumari već oni koji donose pravilnike ,a to su i ekolozi i biolozi i šumari. i uloga tog drveta nije da ga ptice trajno nastanjuju već da posluži kao mjesto za slijetanje, razvoj gljiva kojima trebaju debla za razvoj i slično. ptice su samo jedan od razloga. a rijetka će ptica raditi gnijezda na soliternim stablima.
tlo u ravnici nije podložno eroziji kao tlo na kršu tako da ta stabla nemaju tu funkciju.
tlo se ostavlja golo u rijetkim situacija, obično se prvo podigne nova genracija, a tek onda ide u dovršni sijek.
Quote:
p555 kaže: Pogledaj post
Ne samo to s pticama, nego čim se otvori sklop kod tih dovršnih sijekova podivlja vegetacija koja nije vrste drveća koje su do tada bile tu. Da ne govorim o alohtonim vrstama.

Ovdje kod mene u okolici imao sam prilike vidjeti mnogo dovršnih sijekova i to poslije i nekoliko godina ne liči ni na što
Koliko god šumari tvrdili da je tu ponovo šuma samo mlada, evo ja odvedem na ta mjesta pa neka mi pokažu gdje je, jer ja to ne vidim.

Vidim samo razne visoke trave i grmlje od bazge, kupine, kaline, gloga, divljih ruža itd.
Ipak najčešće vidim da je cijelu površinu zauzeo bagrem koji je pod sobom sve ugušio. Pa onda u nizinskim poplavnim dijelovima sve preuzima amorfa.

Tako da ono, sorry, ali ja tu u dogledno vrijeme nikakve šume ne vidim - osim bagremove, a to nije ono što je prije toga tu bilo
da, podivljaju vrste svijetla. no zato postoje uzgojni postupci njege, što mehanički što kemijski i ovisno o potrebi mlada sastojina se njeguje.
ako imas volje i čizme uđi u odjel koji je pomlađen. nemoj stojati na rubu jer tu vlada glog,bagrem,kupina, klen,vrbe , topole, itd (sam si nabrojao). prođi to i morao bi vidjeti stabalca hrasta, ako pričamo o sastojini hrasta. ako nema ništa , samo korov, odi u šumariju i pitaj što se dogodilo.

naravno postoje problemi s određenim vrstama tipa amorfa. nju je jako teško savladati ako ti se uvali u pomladak . no unatoč problemima traže se načini kako da se šuma podigne i u takvim situacijama. taj sav proces je spor. i bagrem i amorfa su alohtone vrste i šumi rade problem , no imaju koristi za neke druge djelatnosti pa.......
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2017., 17:39   #42
Quote:
vall kaže: Pogledaj post
hrvatske šume (šumari općenito u hr) gospodare šumama 250g i da nije njih šuma nebi bilo

pitanja: što u šumarskim bajkama raste na području hr u razdoblju prije 250g?
kada je došlo do najveće eksploatacije šuma u hr, ako ne kad ste zagospodarili vi?
kada su raskrčena ogromna prostranstva slavonije i nestale cijele hrastove prašume, ako ne u zadnjih 250g?
da nema upravljanja šumama dogodilo bi se što?
možda bi i dalje postojale šume kao i tisućljećima prije?

iako zvuči kao provokacija, pitanja su najozbiljnija. osim šumarske bajke, jer to zovete znanstvenim činjenicama, ali znamo koliko toga u hr znanosti zapravo jesu bajke, a koliko znanstveno dokazivo.
Do najveće eksploatacije šuma u hr nije došlo zato što su zagospodarili šumari, nego s jedne strane zbog razvoja tehnologije (željeznice prije svega), a s druge strane zbog politike i kapitalizma.

Da nema organiziranog upravljanja šumama, šume bi se ili sijekle ili se ne bi sijekle. Ako se ne bi sijekle, otkud bi onda dobio drvnu građu, celulozu za papir itd.? Ili bi koristio mnogo ekološkiju plastiku ili metal? A ako se ipak bi sijekle (što je mnogo vjerojatnije), onda bi te iste šume pretrpile neusporedivo veću štetu nego što ju trpe sada, kada se njima organizirano upravlja.
Mellors is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.09.2017., 00:36   #43
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
pročitaj ponovo postove broj 25 i 30.

ne smatraju šumari već oni koji donose pravilnike ,a to su i ekolozi i biolozi i šumari. i uloga tog drveta nije da ga ptice trajno nastanjuju već da posluži kao mjesto za slijetanje, razvoj gljiva kojima trebaju debla za razvoj i slično. ptice su samo jedan od razloga. a rijetka će ptica raditi gnijezda na soliternim stablima.
tlo u ravnici nije podložno eroziji kao tlo na kršu tako da ta stabla nemaju tu funkciju.
tlo se ostavlja golo u rijetkim situacija, obično se prvo podigne nova genracija, a tek onda ide u dovršni sijek.


da, podivljaju vrste svijetla. no zato postoje uzgojni postupci njege, što mehanički što kemijski i ovisno o potrebi mlada sastojina se njeguje.
ako imas volje i čizme uđi u odjel koji je pomlađen. nemoj stojati na rubu jer tu vlada glog,bagrem,kupina, klen,vrbe , topole, itd (sam si nabrojao). prođi to i morao bi vidjeti stabalca hrasta, ako pričamo o sastojini hrasta. ako nema ništa , samo korov, odi u šumariju i pitaj što se dogodilo.

naravno postoje problemi s određenim vrstama tipa amorfa. nju je jako teško savladati ako ti se uvali u pomladak . no unatoč problemima traže se načini kako da se šuma podigne i u takvim situacijama. taj sav proces je spor. i bagrem i amorfa su alohtone vrste i šumi rade problem , no imaju koristi za neke druge djelatnosti pa.......
.-pročitala. meh, i dalje ne vidim zadovoljavajuć odgovor
-5 stabala na hektar stanište za gljive, ne nasmijavajte me, znam poprilično o gljivama i miceliju.
-što je sa brdima/planinama na kojima se vrši ovakva sječa? i oni su otporni na eroziju?
-brda se ogoljuju - prijmer žumberak i medvednica, hrpa slavonskih brda
-pitam ja - što se dogodilo na 90% lokacija na Medvednici gdje nema hrasta ni bukve ni kestena, već bagrem i vrbe. kako opravdati odgovor šumarije koji tvrdi da na određenim česticama je izvršeno pomlađivanje ako nema uopće vrsta koje se kao pomlađuju?

savjet za nizinske probleme s amorfom - amorfa ne raste gdje ima stoke. krava pogotovo. pa probajte i taj trik, odobrite držanje stoke na takvim područjima, amorfa nestane za manje od godinu.
vall is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2017., 14:10   #44
http://lokalni.vecernji.hr/zupanije/...e-suzbiti-5621
__________________
T. 20.11.2004.-1.12.2013. S. 2014?-7.1.2023. Sometimes maybe good, sometimes maybe shit
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2017., 13:47   #45
hej vall koje si ti struke?
__________________
"neidem gore po pečat ali to nazivam planinarskim orgazmom, kad ga lupim u hpo il svoj dnevnik" by osbourne
C71 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2017., 21:42   #46
Quote:
vall kaže: Pogledaj post
.-pročitala. meh, i dalje ne vidim zadovoljavajuć odgovor
-5 stabala na hektar stanište za gljive, ne nasmijavajte me, znam poprilično o gljivama i miceliju.
što? 250 stabala nije dosta gljivama + okolna stara šuma? recimo , veći je problem što se sva osušena stabla uklanjaju iz šumeu toku ophodnje od 140 godina(hrast lužnjak)... meni je to glupo, al trenutno su takva pravila i propisi. ja bih ostavio nekoliko debala da trunu, no svi se većinom drže pravilnika pa miču ta stabla iz šume.
Quote:
-što je sa brdima/planinama na kojima se vrši ovakva sječa? i oni su otporni na eroziju?
na nagnutom terenu sječa se vrši postepeno, u nekoliko sijekova.
Quote:
-brda se ogoljuju - prijmer žumberak i medvednica, hrpa slavonskih brda
-pitam ja - što se dogodilo na 90% lokacija na Medvednici gdje nema hrasta ni bukve ni kestena, već bagrem i vrbe. kako opravdati odgovor šumarije koji tvrdi da na određenim česticama je izvršeno pomlađivanje ako nema uopće vrsta koje se kao pomlađuju?
šume na brdima se obnavljaju, ne ogoljuju . ako si pronašla posječeni odsjek bez vrste koja se trebala obnoviti, prijavi inspekciji. slikaj nam pa ćemo vidjeti što ima unutra.
Quote:
savjet za nizinske probleme s amorfom - amorfa ne raste gdje ima stoke. krava pogotovo. pa probajte i taj trik, odobrite držanje stoke na takvim područjima, amorfa nestane za manje od godinu.
hm, krdo goveda na pomladnoj površini... sve se bojim kako bi to završilo. goveda i sjeme pojedu? kad se maknu nema nove amorfe?
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2017., 22:05   #47
Kolega svaka čast na strpljenju prilikom odgovaranja na sva ova pitanja. Samo nakratko da se nadovežem. Što se tiče sastojina na izrazito nagnutom terenu, zbog nemogućnosti pristupa mehanizacije, takvim sastojinama se često niti ne gospodari, već su označene kao zaštitne šume. Također, može se dogoditi da uslijed elementarnih nepogoda dođe do izvaljivanja stabala pa je potrebno ta stabla izvuči iz sastojina, što ljudi dosta često zamjene s čistom sječom. Porušena stabla ne bi trebala ostajati u sastojini zbog mogućnosti pojave štetnika i biljnih bolesti, itd. Ovaj dio vezan za stoku na pomladnim površinama hrasta lužnjaka nema veze s pameću. Da mi je vidjeti tu stoku koja bi pasla na pomladnoj površini i pritom izbjegavala lužnjak ili npr. jasen ili grab, a hranila se isključivo amorfom.

Događa se da u određenim odsjecima ne uspije obnova šuma, naravno, nije sve idealno. Međutim, treba imati na umu da je šumu nužno pomlađivati, ponajprije zbog fizioloških procesa (starenja) koji vode do odumiranja sastojina. Sve više se vodi briga o tome da se produlje ophodnje zavičajnih vrsta te sastojina na degradiranim (osjetljivim staništima) i da se smanje pomladne površine. Također, treba reći da se u zaštićenim područjima prirode sve više teži raznodobnom gospodarenju, u kojem su pomladne površine dosta male u odnosu na regularno gospodarenje. Nije sve savršeno i treba težiti nekom idealnom modelu, kako bi se neuspjeh pomlađivanja sveo na najmanju moguću razinu.

Ljudi često govore da bi u potpunosti zabranili sječe u šumama te da šumari samo čine štetu. Međutim, nisu svjesni da bez šumara ne bi bilo kvalitetnih šuma u Hrvatskoj te da su jedne od očuvanijih u Europi, što je činjenica.
__________________
"And the church - all they want is your money"
Midnight Mover is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2017., 23:33   #48
Pajasen

U okolici Rijeke, uz ceste, uočavam jako puno pajasena. Neki ovdje spominju da se na čistinama šuma uočava bagrem. Meni taj pajasen liči bagremu.
Zna li netko nešto više o tom drveću, navodno se jako brzo širi i uništava sve oko sebe.
rintintina is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.09.2017., 08:39   #49
Invazivna vrsta.
Ne lici bas na bagrem. Dok je samo uz cestu dobro je. Problem je ako uleti u mladu sastojinu....

Poslano sa mog SM-G930F koristeći Tapatalk
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.10.2017., 22:15   #50
Pajasen se širi nezaustavljivo...

Po Kvarneru ga ima posvuda. Od Lovrana i Opatije, preko Rijeke i dalje prema Crikvenici raste naveliko. Krk, Cres, Lošinj također - ima ga i po najzabitijim dijelovima otoka.

Zagreb da ne spominjem - tu niče doslovno iz svake veže, dvorišta, pukotine u betonu.

Autocesta Zagreb-Karlovac raste između ograde koja razdvaja kolničke trake, a i rubovima okolnih šuma.

Ima ga i po Slavoniji i po Podravini. Dalmaciju također da ne spominjem, u Splitu je na svakom kutu.

Užas
p555 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2018., 19:26   #51
Baš me zanima hoće li netko zaustaviti ovaj ekocid u šumama u vlasništvu države.Ovo što se događa posljednjih godina nije normalno ni održivo.Stotine kamiona izvoze trupce danonočno,no za lokalno stanovništvo više nema ni drva za ogrijev.Nisam baš pratio,ali nekako sumnjam, da su hrvatske šume povećale uplate u državni proračun na račun povećane eksploatacije nacionalnog bogatstva.
d2267 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2018., 22:12   #52
gdje se to voze trupci bez papira i mimo godisnjih planova? gdje je to posječeno više nego je propisano i bez odobrenja inspektorata?

Zadnje uređivanje Makyme : 11.01.2018. at 22:43.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.01.2018., 00:28   #53
http://www.telegram.hr/politika-krim...jegovih-afera/

http://www.index.hr/vijesti/clanak/j...na/908784.aspx

Quote:
"Provedbom inspekcijskog nadzora počevši od listopada 2013. u predmetu obavljanja sječa za izvršavanje sječive drvne zalihe za 10-godišnje razdoblje (od 2006. do 2015.) u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume, utvrđena su nedopuštena odstupanja i redovita godišnja prekoračenja sječa u količinama većima od 1.000.000 m3 godišnje, izvršenim na neplaniranim površinama šuma na području srednje i gorske Hrvatske, poglavito na području Uprava šuma podružnica Zagreb, Bjelovar, Koprivnica, Nova Gradiška, Sisak, Karlovac i Delnice", stoji u izvješću gdje se navodi da se prekomjerna sječa odnosila na debela stabla vrijednih vrsta drveća poput hrasta lužnjaka i kitnjaka, divlje trešnje, poljskog jasena, obične jele i smreke i to radi proizvodnje kvalitetnih drvnih sortimenata čija potražnja stalno raste na tržištu drvom i proizvodima od drva.

...

Hrvatske šume su potom predložile terenski nadzor u Šumariji Repaš koji je obavljen 2014. , a kojim su utvrđena još dodatna prekoračenja sječe. Tako je ustanovljeno da je 2011., 2012. i 2013. umjesto ukupno planiranih 66.000 m3 posječeno više od 125.000 m3 stabala, uglavnom hrasta lužnjaka.

Istovremeno prekomjerna sječa nije popraćena obvezatnim radovima na biološkoj obnovi šuma, a obarana su stabla u jeku pune vegetacije i razvijene lisne površine pa su se time dodatno uzrokovala oštećenja drvnih sortimenata i pospješilo širenje biljnih bolesti.

Inspekcija je provedena u još 10 Šumarija u Hrvatskoj (Zagreb, Bjelovar, Nova Gradiška i Karlovac) i time su dodatno potvrđene iste nepravilnosti koje, kako piše u izvješću, štete interesima RH.

Jednako tako, inspekcija je utvrdila da je u prvoj polovici 2014. godine također vršena prekomjerna sječa iako je ona trebala biti za 50 posto umanjena.
__________________
T. 20.11.2004.-1.12.2013. S. 2014?-7.1.2023. Sometimes maybe good, sometimes maybe shit
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.01.2018., 13:38   #54
Thumbs up

ipak netko radi posao.

samo mi nije jasno gdje je inspekcija bila za vrijeme sječe? jer nije da baš možeš sakriti ljude i strojeve... mene inspekcija redovno obilazi pa mi čudno da su ovi mogli toliko posjeći, a da nitko ne primjeti.......


a i ovakve stvari iz linkovlja se ne mogu napraviti bez politike i raznih interesnih lobija... sa strukom baš nemaju puno veze već s ljudskom pohlepom...

Zadnje uređivanje Makyme : 14.01.2018. at 14:14.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.01.2018., 05:48   #55
Quote:
d2267 kaže: Pogledaj post
Baš me zanima hoće li netko zaustaviti ovaj ekocid u šumama u vlasništvu države.Ovo što se događa posljednjih godina nije normalno ni održivo.Stotine kamiona izvoze trupce danonočno,no za lokalno stanovništvo više nema ni drva za ogrijev.Nisam baš pratio,ali nekako sumnjam, da su hrvatske šume povećale uplate u državni proračun na račun povećane eksploatacije nacionalnog bogatstva.
nece dok god rodjak dobiva svoj dio, najgore je sto cesto uniste kamioni i lokalne ceste koje naravno nece nikad obnoviti jer ljepse je pokrast tu lovu, dok mafija vodi drzavu prirodni resursi ce se nemilice eksploatirati
random101 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.01.2018., 19:49   #56
Redovno se susreću kamioni s prikolicama, redovno u pretovaru trupcima.Uglavnom se radi o jednoj prevozničkoj tvrtci,a prema nekim informacijama trupci završavaju na pilani u Italiji,velićine Virovitice,a carinski nadzor je "vozi dalje bez pregleda".
d2267 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.01.2018., 23:14   #57
imaju li ti trupci na kamionu papire? ako imaju ,sve je po ps-u, kupac može s tim trupcima što hoće, ako će prijevoznik pretovarat to je njegov rizik za kaznu.... ti što prepordaju trupce koriste činjenicu da su trupci kod nas relativno jeftini u odnosu na susjedne zemlje.... kupi jeftino, proda skupo. tko je kriv našim prerađivačima drveta sto ne znaju (ne žele platiti) brandirati svoje proizvode koji su kvalitetni. iako , po trenutnim pravilima prednost pri dodjeli količina imaju one firme koje imaju visok stupanj finalizacije proizvoda. no opet ne možeš nekoga spriječiti ako kupi robu da radi s njom ono što je najbolje za tu firmu....
ako sumnjaš u carinu prijavi.....
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.01.2018., 20:24   #58
Nebi htio završiti s betonskim cipelama...
d2267 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.01.2018., 22:46   #59
a sad.... svi nešto znaju , a nitko ne želi reagirat. tipično za prosječnog hrvata....
sam ti prijavi.... nije da baš nitko nece reagirat. a to možeš napraviti i anonimno.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.01.2018., 12:12   #60
Prijavio ja ogoljavanje cijelog brda ispod Brestovca na Medvednici kraj međustanice žičare (nije zbog međustanice jer je oko 300-500m zračne linije zapadnije), unutar PP Medvednica. Znači, nije odvoz srušenih/bolesnih/trulih stabala nego genocidno ogoljavanje cijele padine (doslovce nije ostalo niti jedno stablo na pojasu 200+ x 200m). Odgovor je kako se čiste stabla koja su stradala od vjetra i leda tijekom prošle godine. Staze (planinarske br 55 i 53) i cesta idu tom šumom, ljudi su i sami mogli vidjeti, nije bilo ni tridesetak stabala oštećeno. Oštećen je dio niže uz jarugu gdje je uslijed klizanja (jer korijenje malobrojnih stabala nakon prošlih sječa više ne drži tlo) srušeno pedesetak starih stabala bukve.
Dakle, u zaštićenom prostoru, padina se pretvara u golet (podložnu eroziji, klizanju i utjecaju onečišćenja) i na prijavu ide unaprijed pripremljeni odgovor za svakog tko pita.
To je ono o čemu se tu priča oko prijava? Hvala lijepo onda. Ima @dd2267 pravo. Sebe izložiti pred kamere i medije? To treba da bi netko obavio posao za koji je plaćen? Ipak ne. A floskula smo se u ovoj tunguziji od države naslušali dovoljno zadnjih 25g.
monty-zg is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:00.