Splitsko Sveučilište - ponovo najbolje u HR

[Daario Nahar1s]

Odlična vijest stigla je iz New Yorka – Sveučilište u Splitu prvo je u Hrvatskoj među svim hrvatskim sveučilištima i institutima i jedino iznad svjetskog prosjeka! Pokazalo je to izvješće multinacionalne kompanije "Thomson Reuters", u više kategorija, čije rezultate ekskluzivno objavljujemo. Krenimo redom.

– S posebnom smo pozornošću čekali izvješće "Thomson Reutersa" vezano uz Sveučilište u Splitu, te smo rezultate s veseljem analizirali s obzirom da su nam definitivno potvrdili kako smo na pravom putu. Naime, u izvješću se analizira izvrsnost Sveučilišta u Splitu, ukupna i prema znanstvenim područjima, te komparacija s drugim znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj.

Fakulteti nisu posebice istraživani pri ovoj analizi, ali prema glavnom području ističe se Medicinski fakultet koji je svakako najviše zaslužan za područje medicine – kaže prof. dr. sc. Alen Soldo, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju, koji je za "Slobodnu" proanalizirao izvješće "Thomson Reutersa".

Dominira STEM

Iz analize se dade iščitati, kaže dr. Soldo, da su uz bok Medicini i neki drugi fakulteti, "ali radi različitog definiranja područja između 'Thomsona' i standardnog hrvatskog načina, bez ciljane analize nije moguće izdvojiti još neke fakultete s obzirom da velikom broju njih pripada i po nekoliko različitih područja".

– Primjerice, razdvojeno je područje biologije i biokemije od molekularne biologije i genetike te biljnih i životinjskih znanosti, što bi kod nas zapravo bilo jedno te isto područje. Ipak, ono što je vrlo važno jest zasigurno dominacija STEM (znanost/ tehnologija/ inženjerstvo/ matematika) područja, čiji znanstvenici tradicionalno naginju objavljivanju istraživačkih postignuća u najboljim svjetskim časopisima s najrigoroznijim uvjetima. Upravo to je i razlog općem statusu Sveučilišta u Splitu koje po svojoj znanstvenoj izvrsnosti prednjači među hrvatskim sveučilištima, ali i drugim institucijama. Naime, prema nizu znanstvenih pokazatelja, Splitsko sveučilište se posebice ističe među svim hrvatskim znanstvenim institucijama.

"Citation impact" je vrijednost koja označava prosječan broj citata koje ima svaki pojedinačni rad objavljen od strane svih znanstvenika iz neke svjetske institucije i pokazatelj je vrijednosti nekog istraživanja u odnosu na svjetsku istraživačku zajednicu.

Svjetski prosjek vrijednosti je jedan i sve institucije iznad te vrijednosti pripadaju svjetskom vrhu. Prema toj vrijednosti Sveučilište u Splitu je druga znanstvena institucija u Hrvatskoj (sljedeće sveučilište je Zagrebačko, na petom mjestu), poslije Instituta "Ruđer Bošković", i jedino hrvatsko sveučilište s vrijednošću iznad svjetskog prosjeka.

Vrijednost ovog indikatora je još i veća kada znamo da su znanstvenici na "Ruđeru" isključivo fokusirani na istraživanja, dok su svi sveučilišni znanstvenici u Splitu uglavnom preopterećeni nastavom te dodatnim stručnim radom, pa im za istraživanja ostaje samo dio vremena koje imaju znanstvenici na institutima – objašnjava prof. dr. Alen Soldo.

Nadalje, upravo to dokazuje sljedeći indikator, a to je CNCI (Category Normalized Citation Impact) koji pokazuje unificiranu citiranost i važnost pojedinih radova u skladu s kategorijom rada, područjem i godinom objavljivanja.

Prema tom indikatoru, Sveučilište u Splitu je najbolja znanstvena institucija u Hrvatskoj, ponovno s prosjekom iznad svjetskoga – kaže dr. Soldo.

Nadalje objašnjava kako se vrhunska izvrsnost Splitskog sveučilišta posebice ističe kod indikatora koji se odnosi na najbolje svjetske citirane radove, tj. broj radova koji spadaju u jedan posto najvažnijih i najutjecajnijih svjetskih znanstvenih radova u sve 22 znanstvene kategorije i kao takvi su svrstani u ESI bazu najvažnijih radova (Essential Science Indicators).

Prema tome indikatoru, Sveučilište u Splitu drži neprijeporni primat pred svim hrvatskim znanstvenim ustanovama, kako sveučilištima, tako i institutima (UniSt – 1,91%, "Ruđer Bošković" – 1,19%, UniZg – 0,37%).

Sitničavi interesi

– Iz ovoga je vidljivo da je, prema znanstvenoj izvrsnosti temeljenoj na standardnim i objektivnim svjetskim vrijednostima, koje neovisno analizira najvažniji svjetski znanstveni servis, Sveučilište u Splitu najbolja hrvatska znanstveno-istraživačka institucija. Stoga je još čudnije da takvo što ne prepoznaje, a kamoli vrednuje, hrvatska administracija i društvo u cjelini, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini.

Razlog tome je što, bez obzira na pokazanu svjetsku izvrsnost, kod nas i dalje vladaju sitničavi i uski interesi kojima se degradiraju svjetski priznate vrijednosti, a valoriziraju potpuno suprotne.

Zbog toga Sveučilište u Splitu grca u problemima, od infrastrukturnih do kadrovskih, koji se vrlo lako mogu, ali ne žele riješiti, jer se kod nas nagrađuju samo loši i prosječni, dok su oni najbolji u potpunosti zanemareni, a često i namjerno blokirani.

Nažalost, i ovih dana vidimo da će se situacija neizbježno stalno pogoršavati dok se u ovoj državi i društvu ne budu cijenili nesebičan rad, izvrsnost i znanje – za kraj će prof. dr. sc. Alen Soldo.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novo...ji-u-hrvatskoj


Ovo je ponovo međunarodno priznanje splitskom sveučilištu kao najboljem u Hrvatskoj. Pridsjetimo se, već od 2012. godine, svaku godinu ima bolji rang od zagrebačkog sveučilišta i ostalih u HR.
Budući da znam kakvo je splitsko sveučilište (a to je daleko od nekog modernog i kvalitetnog obrazovanja), više me zanima što se događa sa ostalim fakultetima u HR, a pogotovo u Zagrebu koji je od uvijek u Hrvatskoj bio sinonim za dobre fakultete za naše uvjete.

[Rabatajica]

Daario Nahar1s kaže:

http://www.slobodnadalmacija.hr/novo...ji-u-hrvatskoj


Ovo je ponovo međunarodno priznanje splitskom sveučilištu kao najboljem u Hrvatskoj. Pridsjetimo se, već od 2012. godine, svaku godinu ima bolji rang od zagrebačkog sveučilišta i ostalih u HR.
Budući da znam kakvo je splitsko sveučilište (a to je daleko od nekog modernog i kvalitetnog obrazovanja), više me zanima što se događa sa ostalim fakultetima u HR, a pogotovo u Zagrebu koji je od uvijek u Hrvatskoj bio sinonim za dobre fakultete za naše uvjete.

Rekao bih da smo toliko jadni svi skupa da 10-ak dobrih znanstvenika ili vanprosječnih radova može napraviti ovu razliku. Splitu svaka čast. Rade dobar posao, iako su zakinuti za financiranje od države jer imaju najmanji broj djelatnika prema studentu od svih sveučilišta. No nema tehnoloških parkova, inkubatora, akceleratora... pa je skoro uzaludno očekivat gospodarski napredak samo na kvalitetnoj nastavi ili dobrim profesorima.

A o ZG nema šta puno pričati. Klijentilizam, uhljebljivanje, napredak podobnih, a ne sposobnih. I Rijeka je u mnogočemu prestigla ZG, a i ST i RI su to napravili jednostavnim receptom. Odnosno, prestali su kopirati Zagreb, a počeli kopirati EU i svjetska sveučilišta.

[saurs]

Kad se to sve stavi u neku usporedbu, radi se o utrci invalida u klasi koji je manje sjeban.