Znanstveni novak [chat]

[Urbalari]

Štreberica kaže:

I da, moze se prihvatiti, kolega koji je postao asistent na FKIT-u imao je nizi prosjek na preddiplomskom (visi ukupno, i jako dobro iskustvo u znanosti, nastavi i popularizaciji znanosti, i naravno uspjesan razgovor).

Streberica, sto tebi znaci jako dobro iskustvo u znanosti, nastavi i popularizaciji znanosti za osobu koja je npr. tek zavrsila faks? Kako se to "mjeri"?

Stingray kaže:

Neki uvjetuju 4.0. Ali recimo mi smo sad primili jednog koji ima prosjek 3,7 (tu negdje) i nije medju 10 % najboljih. Dovoljne su 2-3 preporuke profesora i da se moze upisati na doktorski da bi ga se uzelo u obzir. Ali uz ostalo imao je i najbolji prosjek od svih prijavljenih.
Izmedju vise kandidata, ide ovako (ne nuzno redom):
prikladni studij, prosjek, znanstveni radovi, rad u industriji, projektima ili nekom poslu vezanom uz kolegij/laboratorij, neke stipendije, nagrade, ostalo dodatno znanje, snalazenje u laboratoriju, komunikativnost, podrucje diplomskog rada, itd.

Osobno, prosjek mi je manje vazan od nekih drugih stavaka (moze imati 5.0 i ne snalaziti se u labosu, ili jos gore za faks, lose drzati predavanja, seminare i sl.). Ne treba zanemariti da ces s njime provesti svaki radni dan slijedecih najmanje 10 godina, pa su pozeljne i neke druge kompatibilne osobine.

Nadovezati cu se na ovo svojim primjerom: jos u proljece prijavio sam se na natjecaj za asistente na jednom faksu da na kraju ne bi bio prihvacen, a osoba koja je prihvacena imala je prosjek 3,9 na preddiplomskom (moj je bio 4,7) , niti jedan objavljen rad (imam 2, oba su CC), a nije bila diplomand zavoda na kojem je prihvacena (doduse nisam niti ja). U tekstu natjecaja nije se trazio prijepis ocjena niti preporuke profesora, ali se trazila potvrda o citiranosti sto sam prilozio.

Na razgovor nisam pozvan, a ne znam je li odrzan.

Nakon sto su dosli rezultati, poslao sam kulturan mail predstojniku istog zavoda koji je na to rekao da "nije zadovoljan mojom prijavom jer nisam poslao dokumente kojima dokazujem prisustvovanje na konferencijama i ljetnim skolama sto sam stavio u zivotopis". Bilo kakvi dodatni dokumenti nisu zatrazeni u tekstu natjecaja. Odgovorio sam da sve te papire mogu donijeti na razgovor, kao i da sam prilozio potvrdu o citiranosti, na sto nije bilo odgovora.

Smrdi li vama ovo na namjestanje i je li imalo smisla da saljem zalbu u tom slucaju ili prijavim to rektoratu? Meni bi odmah izgledalo kao namjestanje da je prihvacena osoba radila diplomski kod istog profesora, ali nije cak niti na tom zavodu. Jer ovaj argument da nisu prilozeni dokumenti koji se ne traze je bas cudan, po tome ako osoba i nesto posalje ispada da se samo trazi ekspresna isprika za odbijanje nekoga. Jedan kolega mi je iskreno rekao da sto vise toga stavljam u zivotopis, da je to zapravo u RH kontraproduktivno, zbog naseg mentaliteta i cinjenice da bi mentori cesto uzeli prosjecnu a ne odlicnu osobu jer se s takvom moze lakse manipulirati. Sto vi mislite o ovome i bi li zalba (i kojem tijelu) imala kakvog smisla?

[Štreberica]

Urbalari kaže:

Streberica, sto tebi znaci jako dobro iskustvo u znanosti, nastavi i popularizaciji znanosti za osobu koja je npr. tek zavrsila faks? Kako se to "mjeri"?

Moze se kojesta napraviti tijekom studija, barem na fakultetu kao sto je moj (PMF, ciji diplomci imaju mogucnost i rada, volonterskog ili za ECTS bodove, na IRB-u i drugdje). Bilo je jedno vrijeme kad se tijekom preddiplomskog nije moglo sudjelovati u znanosti (to je mene zahvatilo, zato sam prvi put otisla van), sad mogu i mnogi preddiplomci opet.
Rad(ovi) koji su makar u nastanku / poslani na recenziju, sudjelovanja na znanstvenim skupovima (makar onima samo za studente). Osobito ako nije sve poteklo iz diplomskog rada nego i od ranije, i/ili ako je diplomski rad opsezniji nego sto je uobicajeno (za ovog kolegu vrijedi oboje). Preporuke koje sve to potvrdjuju, kao i studentovu marljivost, pouzdanost, kreativnost i samostalnost u tome i ugodne karakterne osobine (u usporedbi s ostalim studentima koji su radili u istom laboratoriju). I naravno da student o svemu tome zna inteligentno pricati na razgovoru.
Demonstrature, dodatna nastava u srednjoj skoli (mentorstvo ucenicima za natjecanja ili pripreme za drzavnu maturu), instrukcije, pa i rad s mladjim generacijama u sportu i drugim aktivnostima (kolega je izmedju ostalog dugi niz godina ozbiljno trenirao mlade u jednom sportu).
Sudjelovanje u manifestacijama za popularizaciju znanosti ako ih faks organizira, npr. moj faks (PMF) ima Otvoreni dan (dobili smo Posebnu rektorovu nagradu za to), i mnogi studenti idu raditi pokuse s klincima u vrticima (postoji studentska udruga za to, isto dobitnici Posebne rektorove nagrade).

[Urbalari]

Štreberica kaže:

Moze se kojesta napraviti tijekom studija..

Streberica hvala na opsirnom odgovoru, ali zar nisu primarni kriteriji koji bi se trebali uzeti u obzir prosjek (s ozbirom da se radi o edukaciji buducih kadrova - ipak moras pokazati da si nekog vraga naucila i razumjela za studentskih dana da to prenosis studentima) te radovi i sudjelovanja na konferencijama (kao neposredni dokaz da imas minimum iskustva u podrucju istrazivanja)? Jer u ovome mom slucaju prihvaceni kandidati nemaju prednost po tim osnovama, a ne znam zasto bi se davalo prednost na temelju vodjenja radionica i popularizacije znanosti i rad u sportu (da se razumijemo, svaka cast ljudima koji to rade) umjesto na temelju prosjeka i istrazivanja?

Koje je tvoje misljenje na to da u slucaju da se dokumenti kojima bi se potvrdile te dodatne aktivnosti ne traze u natjecaju - iz toga kao da se nije teziste stavilo na dokazivanje tih dodatnih uspjeha, a kandidate se ne zove na razgovor prije objave konacnih rezultata (npr. ovaj moj slucaj gdje sam rekao predstojniku da dodatne dokumente koje se ne trazi u tekstu natjecaja mogu donijeti na razgovor)? Jer pitao sam jos u prethodnom postu kako se taj sav uspjeh "mjeri", a da se ne traze dodatni dokumenti? Znas li je li praksa na tvom faksu da se kandidate zove na razgovor (pustimo na stranu inozemstvo)?

Samo ne znam bih li uopce sta postigao da sam se tada isao zaliti..

[Štreberica]

Urbalari kaže:

Streberica hvala na opsirnom odgovoru, ali zar nisu primarni kriteriji koji bi se trebali uzeti u obzir prosjek (s ozbirom da se radi o edukaciji buducih kadrova - ipak moras pokazati da si nekog vraga naucila i razumjela za studentskih dana da to prenosis studentima) te radovi i sudjelovanja na konferencijama (kao neposredni dokaz da imas minimum iskustva u podrucju istrazivanja)? Jer u ovome mom slucaju prihvaceni kandidati nemaju prednost po tim osnovama, a ne znam zasto bi se davalo prednost na temelju vodjenja radionica i popularizacije znanosti i rad u sportu (da se razumijemo, svaka cast ljudima koji to rade) umjesto na temelju prosjeka i istrazivanja?

Koje je tvoje misljenje na to da u slucaju da se dokumenti kojima bi se potvrdile te dodatne aktivnosti ne traze u natjecaju - iz toga kao da se nije teziste stavilo na dokazivanje tih dodatnih uspjeha, a kandidate se ne zove na razgovor prije objave konacnih rezultata (npr. ovaj moj slucaj gdje sam rekao predstojniku da dodatne dokumente koje se ne trazi u tekstu natjecaja mogu donijeti na razgovor)? Jer pitao sam jos u prethodnom postu kako se taj sav uspjeh "mjeri", a da se ne traze dodatni dokumenti? Znas li je li praksa na tvom faksu da se kandidate zove na razgovor (pustimo na stranu inozemstvo)?

Samo ne znam bih li uopce sta postigao da sam se tada isao zaliti..

NE slazem se da je prosjek najbitniji, a za rad na fakultetu ne nuzno cak ni sami znanstveni radovi, iako je svakako bitno da je student tijekom studija stekao neko znanstveno iskustvo. Potpuno sam sigurna da je kolega bolji izbor za taj posao nego ja koja ukupno imam bolji prosjek. Bi li radije da studente pokusava educirati netko s prosjekom 4.9 tko nije u stanju reci recenicu pred publikom (iz straha od javnog nastupa, ili neke druge psihicke teskoce) ili netko s prosjekom 3.9 tko je vec izvrstan predavac? Bi li nekome trebala sva akademska vrata biti zatvorena jer se nije odmah snasao na 1-2. god. preddiplomskog studija, mozda dosao iz nesrodne strukovne srednje sa slabim predznanjem, a do kraja diplomskog snasao se bolje nego oni koji su 1. god. bili superodlikasi (opet, spomenuti kolega ima bolji prosjek diplomskog studija nego ja, koja sam preddiplomski upisala prva na listi)?

Obicno se kao glavno mjerilo uspjeha i potvrdu dodatnih aktivnosti uzima njihovo spominjanje u preporukama, ali moguce je i traziti kandidata da dostavi dodatnu pisanu dokumentaciju. Svakako nije u redu ako nisu trazili dodatne dokumente i onda te odbili zbog njihovog nedostatka. Iako ni ne znam kome se mozes zaliti "na visoj razini", jer oni u principu imaju pravo zaposliti koga god hoce ako ima odgovarajuci studj, i prosjek ili mogu naci dobar razlog zasto su mu odlucili oprostiti prosjek. Donekle i treba biti tako, buduci da ce oni s tom osobom raditi, cesto dugi niz godina, i valjda su dovoljno odgovorni da ne zaposle nekog tko nema minimum znanja i sposobnosti. Ako ne zele raditi s tobom iz bilo kojeg razloga, vjerojatno bi ti radno vrijeme bilo jako neugodno kad bi ih natjerao.

Na PMF-u i ostalim fakultetima koji zaposljavaju kolege kemicare u Zagrebu, i na IRB-u - da, obicno se zove na razgovor nekoliko kandidata koji udju u uzi izbor prije nego sto se donese konacna odluka. Ako je jedan kandidat uvjerljivo najbolji/favoriziran, moze se desiti da se pocetno pozove samo taj kandidat, ali jos uvijek ga mogu odbiti ako ostavi los dojam na razgovoru, pa pozvati sljedece.

[Urbalari]

Štreberica kaže:

NE slazem se da je prosjek najbitniji, a za rad na fakultetu ne nuzno cak ni sami znanstveni radovi, iako je svakako bitno da je student tijekom studija stekao neko znanstveno iskustvo.

Ma apsolutno se slazem da prosjek nije najbitniji, ali i dalje mislim da je bitan. Jer koja je uopce onda svrha volontiranja u labosu i svrha prosjeka (na faksu, pustimo skole sad)? 90% firmi kod posla ne gleda ocjene, a ako niti kod zaposljavanja u znanosti prosjek na kraju nije bitan, po tome onda ispada da je jedina svrha ocjena dobivanje stipendija i studentskog smjestaja, ili da se od nekoga radi budalu jer naporno radi za bolje ocjene da bi nakon faksa jer tako misli, jel, lakse nasao posao. Onda bi po tome lijepo mogli ukinuti gradaciju ocjena pa uvesti samo prolaz ili pad.

Štreberica kaže:

Bi li radije da studente pokusava educirati netko s prosjekom 4.9 tko nije u stanju reci recenicu pred publikom (iz straha od javnog nastupa, ili neke druge psihicke teskoce) ili netko s prosjekom 3.9 tko je vec izvrstan predavac? Bi li nekome trebala sva akademska vrata biti zatvorena jer se nije odmah snasao na 1-2. god. preddiplomskog studija, mozda dosao iz nesrodne strukovne srednje sa slabim predznanjem, a do kraja diplomskog snasao se bolje

Naravno da vrata ne bi trebala biti zatvorena - samo kako je u mom slucaju iz proljetnog natjecaja buduci sef mogao znati da je osoba "izvrstan predavac" a ta osoba mu nije bila diplomand niti je razgovor za posao obavljen, vec je samo kroz 6 godina slusala 3 predmeta kod te osobe?

Slazem se s tvojim stavom sto se tice nastupa i govorenja u javnosti, ali kako netko moze biti izvrstan predavac i ne znati znanje? Jer koliko se sjecam kad sam studirao, prosjek je bio indikator dviju stvari: znanja i radnih navika. Kako bez te dvije stvari netko moze biti dobar predavac?

Štreberica kaže:

Obicno se kao glavno mjerilo uspjeha i potvrdu dodatnih aktivnosti uzima njihovo spominjanje u preporukama, ali moguce je i traziti kandidata da dostavi dodatnu pisanu dokumentaciju.

Preporuke takodjer nisu trazene na natjecaju, kao ni ispis ocjena. Trazena je potvrda o citiranosti, kao i bibliografija - sto mi nekako indicira da je to kriterij uspjesnosti kojeg je netko trazio, a po kojem je primljena osoba poprilicno zaostajala po uspjehu.

Štreberica kaže:

Iako ni ne znam kome se mozes zaliti "na visoj razini", jer oni u principu imaju pravo zaposliti koga god hoce ako ima odgovarajuci studj, i prosjek ili mogu naci dobar razlog zasto su mu odlucili oprostiti prosjek.

Ne ne mogu, odnosno mogu ali ne bi smjeli. Jer imas par mjesta u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji kazu suprotno.

[DrDexter]

Urbalari kaže:

Nadovezati cu se na ovo svojim primjerom: jos u proljece prijavio sam se na natjecaj za asistente na jednom faksu da na kraju ne bi bio prihvacen, a osoba koja je prihvacena imala je prosjek 3,9 na preddiplomskom (moj je bio 4,7) , niti jedan objavljen rad (imam 2, oba su CC), a nije bila diplomand zavoda na kojem je prihvacena (doduse nisam niti ja). U tekstu natjecaja nije se trazio prijepis ocjena niti preporuke profesora, ali se trazila potvrda o citiranosti sto sam prilozio.

Urblari da skratim; vecina tih natjecaja su namjesteni, a obicno se uzimaju kandidati koji su radili diplomski kod voditelja projekta za koji se mjesto raspisuje ili su buduci asistenti stranacki ljudi koje je potrebno uhljebiti.

Sto vi mislite o ovome i bi li zalba (i kojem tijelu) imala kakvog smisla?[/QUOTE]

Ja mislim da ako si vec imao objavljene CC radove i nekoliko citata u WOS bazi, a drugi kandidati nisu imali, da si apsolutno trebao biti izabran. Mozes se zaliti, ali ne znam koliko to ima smisla u nasem sustavu. Time bi si mogao cak i nastetiti. Ono sto ti predlazem je da kontaktiras razne potencijalne mentore po svijetu i siguran sam da ces kad tad naci neku dobru "PhD Studentship" poziciju na relevantnom svjetskom sveucilistu. Evo ti jedna dobra stranica za pretrazivanje znanstvenih radnih mjesta:
http://www.nature.com/naturejobs/science/

[Štreberica]

Urbalari kaže:

90% firmi kod posla ne gleda ocjene, a ako niti kod zaposljavanja u znanosti prosjek na kraju nije bitan, po tome onda ispada da je jedina svrha ocjena dobivanje stipendija i studentskog smjestaja, ili da se od nekoga radi budalu jer naporno radi za bolje ocjene da bi nakon faksa jer tako misli, jel, lakse nasao posao. Onda bi po tome lijepo mogli ukinuti gradaciju ocjena pa uvesti samo prolaz ili pad.

Da, cini se da su nas podosta prevarili s tim "pazi na prosjek" Iako ni stipendije nisu za odbacit, i student koji iz bilo kojeg razloga nije postigao nista drugo bitno tijekom studija svakako je u boljem polozaju ako ima super ocjene nego ako nema cak ni to. U kemiji npr. Pliva (vjerojatno firma koja zaposljava daleko najvise kemicara u zagrebackoj regiji) gleda ocjene, ali opet su iskustvo i rezultati testiranja kod njih i razgovor vazniji, i neka su.

Urbalari kaže:

Naravno da vrata ne bi trebala biti zatvorena - samo kako je u mom slucaju iz proljetnog natjecaja buduci sef mogao znati da je osoba "izvrstan predavac" a ta osoba mu nije bila diplomand niti je razgovor za posao obavljen, vec je samo kroz 6 godina slusala 3 predmeta kod te osobe?

Vjerojatno se raspitao za studentove kvalitete neformalnim usmenim razgovorom sa studentovim mentorom. A mozda je student nesto suradjivao i s buducim sefom sto nije tako siroko poznato. Iako mi jest jako cudan natjecaj na kojem nisu trazene preporuke.

Urbalari kaže:

Jer koliko se sjecam kad sam studirao, prosjek je bio indikator dviju stvari: znanja i radnih navika. Kako bez te dvije stvari netko moze biti dobar predavac?

Prosjek iznad 4 je nekad indikator samo dobre memorije za brzo strebanje osnovnih cinjenica i zaboravljanje nakon ispita. Naravno ako netko ima bas ekstremno nizak prosjek, bez ekstremnih otegotnih zivotnih okolnosti, to obicno ukazuje na nedostatak radnih navika i/ili interesa za studij, sto su svakako lose osobine za asistenta.

Urbalari kaže:

Ne ne mogu, odnosno mogu ali ne bi smjeli. Jer imas par mjesta u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji kazu suprotno.

Ako pise u zakonu, vjerojatno mozes postici da imaju problema sa zakonom (poslati im one ljude koji su bili zaduzeni za razotkrivanje mita i korupcije na nekim fakultetima prije par godina?), ako se zelis osvetiti ili ih opcenito utjerati u red, samo mislim da to nije dobar nacin za postici da ikad dobijes posao - ili barem koji ti ne bi bilo pakao raditi - na tom zavodu.

[DrDexter]

Urbalari kaže:

Ma apsolutno se slazem da prosjek nije najbitniji, ali i dalje mislim da je bitan.

Bitan je dok nemas znanstvenih radova, ali jednom kada pocnes objavljivati (posebno u boljim casopisima) onda bi tvoji radovi i citati trebali biti glavni argument kod zaposljavanja. Kod nas naravno nije tako nego je od CC radova cak vaznije biti clan politicke stranke. Fakulteti poput PMF-a i IRB su tu donekle iznimke, ali niti oni nisu imuni na ovakve stvari o kojima pises.

[El Tomo]

Urbalari kaže:

Ma apsolutno se slazem da prosjek nije najbitniji, ali i dalje mislim da je bitan. Jer koja je uopce onda svrha volontiranja u labosu i svrha prosjeka (na faksu, pustimo skole sad)? 90% firmi kod posla ne gleda ocjene, a ako niti kod zaposljavanja u znanosti prosjek na kraju nije bitan, po tome onda ispada da je jedina svrha ocjena dobivanje stipendija i studentskog smjestaja, ili da se od nekoga radi budalu jer naporno radi za bolje ocjene da bi nakon faksa jer tako misli, jel, lakse nasao posao. Onda bi po tome lijepo mogli ukinuti gradaciju ocjena pa uvesti samo prolaz ili pad.

Tvoje razmisljanje je tipicni presjek razmisljanja velike vecine hrvatskog drustva, studentske populacije a cesto i profesora. Prema mom misljenju, on je potpuno pogresan. Nemoj se ljutiti, ali zasto studiras i ucis za neki kolegij? Zbog ocjene? Ili da steknes odredene vjestine i postignes ishode ucenja? Nas je cjelokupni obrazoovni sustav postavljen na potpuno pogresnim temeljima, sto se najvise vidi u osnovnoj i srednjoj skoli, dok je na sveucillistima srecom situacija nesto bolja. Danas ucenici idu u skolu i uce iskljucivo zbog ocjene, i tako su nauceni vec desetljecima. Nema tu postizanja nikakvih ishoda ucenja niti sticanja novih vjestina, a naucene cinjenice se vrlo brzo zaboravljaju. Najgori sustav koji moze postojati. Pa se sada ucenici cudom cude kada lose rijese maturu jer nauceni iskljucivo uciti na pamet i sablonski rijesavati probleme, bez imalo razumijevanja, logike i primjene stecenog znanja. Zato mnogi srednjeskolci cak i iz elitnih skola imaju vrlo velike probleme na faksu, posebno na prirodoslovnim jer tu vise faktografsko znanje ne znaci puno, traze se neke druge vjestine.

E sada dolazimo do problema ocjena. Prema mom misljenju, ocjene ne znace puno. U principu, ne znace gotovo nista. U ovako neujednacenom sustavu kao hrvatskom, to je skup popilicno nasumicnih brojki iz kojih je nemoguce izvuci neku korelaciju. Da li netko ima prosjek 3.5 ili 4.2 stvarno je irelevantno, to usporedivati nema smisla. Posebno nema smisla ako se usporeduju kandidati s razlicitih smjerova, sveucilista ili profila. Jednostavno, sustav je toliko neujednacen da ocjene cak i na istom studiju ne znace puno jer svatko ocjenjuje na svoj, individualni nacin. Osim toga, mnoge ocjene se mogu svesti na 'strebanje', bez postizanja ishoda koji ce pokazati koliko je osoba sposobna primjeniti nauceno. U znanosti, to sto netko zna rijesiti Diracovu jednadzbu ne znaci apsolutno nista ako nije u stanju izvesti neki konkretan rezultat iz skupa mjerenja.

Osim toga, na ocjene moze utjecati cijeli niz vanjskih faktora nad kojima cesto nemas kontrolu kao sto je i Streberica rekla. Mozes na faks doci iz 'losije' skole pa ti treba vremena da postignes isti nivo kao i oni koji su dosli iz 'boljih' skola, zbog cega moze proci i dvije godine s relativno losim ocjenama. To sto je netko imao 2 ili 5 na temeljnim kolegijima prve godine ne znaci puno jer cesto u potpunosti shvatis te temeljne kolegije tek pri kraju studija, pa ta ocjena uopce nije pokazatelj savladanosti tog gradiva. Cesto se dogada da moras uciti nesto sto te ne zanima, pa izostanak motivacije dovede do losih ocjena.

Osim toga, ako zelis ganjati prosjek mozes stalno ponavljati ispit sve dok ne dobijes 5 - vidio sam i to u svojoj praksi. Doista ne vidim svrhu toga, i takav student kod mene tesko moze proci za nekakvu znanstvenu karijeru. Eventualno bi se zapitao sto se s kandidatom dogada kada bi vidio da ima lose ocjene na izbornim kolegijama sa zadnjih godina studija.

Problem s ocjenama su amerikanci i evropljani vec odavno shvatili, i njima nasa ocjena ne znaci apsolutno nista. A ne znaci im puno ni ocjena njihovih studenata. U americi prvi selekcijski filter je GRI test koji je standardiziran i koji mjeri cijeli niz parametara (a ne samo faktografsko znanje). A i on je vrlo cesto tek filtar, a ne odlucujuci. Moze se dogoditi da netko s losim rezultatom dobije PhD ako je u svim drugim poljima izvrstan, ali nema sanse da ce netko sa 95% GRI testa dobiti PhD ako je drugdje bio los.

Ono sto je bitno u razvijenom svijetu je:
1. preporuke i znanstveni rad
2. ekstrakurikularne znanstvene aktivnosti
3. ostale aktivnosti poput studentskih aktivnosti

Netko tko te uzima na PhD zeli osobu koja zna i moze primijeniti steceno znanje i producirati rezultate, a ne nekoga tko sve zna i ima prosjek 5.0. Svugdje u svijetu se to mjeri kroz aktivni rad kako u laboratorijima, tako i pri izradi diplomskog rada. Ako si uz to dobio znanstvene rezultate koji su objavljivi pod medunarodnom recenzijom, tada si ti pravi izbor za PhD. Kako se osigurava provjera ovih vjestina i postignuca? Pa kroz pisma preporuke. Nije dovljno napisati da si proveo xy mjeseci u nekom laboratoriju ako nemas pismo preporuke. U stvari, ako to navedes bez pisma preporuke, tada je to samo kontraproduktivno jer to znaci da ti sef laboratorija nije htio dati pismo preporuke.

Osim toga, ako uz sve to imas i ekstrakurikularne aktivnosti, posebno ako su to znanstvene aktivnosti, tada si u velikoj prednosti. Tu misllim prije svega na samostalan rad, gdje nesto na vlasititu inicijativu sam stvoris. Jedna moja poznanica je na osnovu ovoga dobila znacajnu prednost pri dobivanju profesorske pozicije na MIT.

Public outreach je takoder izrazito vazan, posebno rad s djecom. Time pokazujes niz kvaliteta koji se od tebe kao buduceg znanstvenika ocekuje: posjedovanje predavackog iskustva i vjestine, vjestina rada s gradanstvom i sublimacije cesto vrlo kompliciranog znanja u oblik razumljiv prosjecnoj osobi, te osjecaj odgovornosti prema zajednici koja ce financirati tvoju 'igru'. Na kraju, i sport je vazan jer pokazuje da posjedujes osobine vrlo vazne kod znanstvenika: upornost, ambiciju, fokusiranost na rezultat, pozrtvovnost, odricanje. Sto mislis, zasto ameri toliko na sveucilistima inzistiraju na sportu? Pa nije to tek tako, bezveze.

[El Tomo]

Malo sam se previse raspisao, ali nadam se da ste shvatili poantu. Streberica dobro pise u vezi s ocjenama. Tako bi trebalo biti, i tako je cesto u svijetu. No naravno, kod nas nije ni priblizno tako. Da su ocjene najvazniji pokazatelj, tada bi tajnica mogla zaposljavati, samo izracuna prosjek i poreda (usporedivati brojeve valjda zna).

Zaposliti nekoga bez preporuka i bez intervjua je totalno suludo. A kvalitetan intervju nije samo caskanje kako bi se vidjelo da li je osoba ugodna ili da se snalazi u danoj situaciji, vec puno vise. Recimo MPI u Garchingu ima 'intervju' na nacin da kandidati prvo izlazu u 30 minuta neku temu po izboru, zatim se s njima provede dva dana, objasni se sto se od njih ocekuje, i na kraju dobiju problem koji trebaju rijesiti, i svojoe rijesenje izlazu pred drugima. Pri tome tu nema tocnih/netocnih rjesenja, bitna je ideja i pristup rijesavanju problema. Samostalnost u rijesavanju problema i vlastita incijativa je tu presudna.

[0bananarama0]

El Tomo, lijepo i detaljno pojašnjeno, argumentirano, realno i ne može kraće... super. Jedino što znam iz osobnog iskustva koliko je ljudi na silu i samo za 'image', skupljanje bodova i samopromociju 'radilo s djecom', bavilo se popularizacijom znanosti i sl. aktivnostima, samo da pro forma pokaže kako je angažiran, multitalentiran, humanitaran, veliki pedagog ili štogod o potrebi se već traži, a realno su beskrupulozni oportunisti bez premca, nije ih briga ni za koga osim da zaštite i zbrinu sebe i svoje. E sad, dok ti (i ostali tvoje/naše dobi i rijetki takvog istog razmišljanja i stavova) budeš u poziciji da biraš nekog za PhD, pretpostavimo, po kriterijima koje si naveo, što se događa u sustavu? Koga se zapošljava? Postoje li danas takve osobe u sustavu znanosti (izuzev nekolicine rijetkih), tj. osobe koje su sposobne poimati ovo što si napisao, koje su sposobne uopće uočiti kvalitetnog kandidata, (jer su same uglavnom izuzetno ograničena znanja i iskustva iz područja psihologije, psihijatrije, komunikologije itd., a stručno nisu izuzetni ni silno izloženi međunarodnoj suradnji i interakciji s drugačijim sustavima i vrijednostima), kandidata, s jedne strane marljivog, stručnog, sposobnog intelektualno rješavati ono što znanost kojom se bavi i zahtjeva, a istovremeno dovoljno 'socijaliziranog', društveno angažiranog i prihvaćenog, moralno korektnog i psihički zrelog i odgovornog kandidata, s civiliziranim ponašanjem, jakih komunikacijskih i psiholoških vještina i naravno, bez potrebe da prodaje ispite, okoristi se na ikoji način svojom pozicijom, da diže sebi ego izmišljajući tračeve o drugima (kolegama i studentima) niti šireći iste koje čuje od kakovih isfrustriranih laboranata ili čistačica (toga ima baš na svim institucijama), bez potrebe da olajava druge, šalje anonimna pisma dekanima drugih fakulteta protiv svojih kolega profesora ili jednostavno prezire i vrijeđa nekoga na temelju 'onog što je čuo' iako ne zna niti ga zanima što je istina, jer samo želi skupiti bodove i naklonost budala kojima puše time u jedra. I kad si već i ti, doduše pored drugih, spomenuo 'ugodnost karaktera' - što to tebi znači? Znači li to nekog možeš provocirat', maltretirat', vrijeđat', podmetat' mu i omalovažavat', zaključivat' naprečac, olajavat' ga na temelju tračeva, a da nećeš dobit šljagu prek' nosa ili barem kakvu prijavu za klevetu, nego su 'si svi dobri'? Nope.)

Da zaključim, prvo je potreban opaki preodgoj postojećeg kadra i beskompromisno nametanje i uvođenje kontrole poštovanja kvalitetnih civilizacijskih vrijednosti i principa ponašanja koja proizlaze iz njih na znantsvenim pozicijama (ne glumatanje i formalno navodno poštivanje istih, a realno kreveljenje iz zatvorenih vrata, nego istinsko razumijevanje i provođenje), kako prema obvezama i zadaćama koje vrše zaposleni u znanosti, tako i u međuljudskim odnosima i odnosima s javnošću (koja kako veliš tu 'igru' financira), a potom u skladu s tim kriterijima tražiti nove kandidate. Također imaj na umu da je procjena ljudske osobnosti složen i zahtjevan proces (i uvijek treba sagledati i okolnosti i kontekst, kao i u svemu, uostalom), pa tu treba stvarno stručna procjena, a primjerice, to što se netko ne bavi sportom, ne znači da nije marljiv, discipliniran ili usmjeren na uspjeh i naredak (to bi bila diskriminacija na temelju stereotipa) ali zato postoje metode i načini procijene ljudskih osobina i sposobnosti, kako kognitivnih tako i psiholoških, pa vezano za poticanje i vrednovanje bavljenja sportom u 'jamerici' - ta činjenica može biti indikativna, ali nikako nije dovoljna za zaključivanje o osobnostima; implikacija nije ekvivalencija. Mislim, kužim što si htio reći, ali valja biti jako temeljit i oprezan u procjenama i zaključcima. Osim toga, realno, nitko sa svim tim divnim osobinama, koje si naveo u svojem postu i koje su realno nužni zahjevi, nije u stanju opstati u postojećem sustavu ako je okolina i sustav takav da je cilj kočiti napredak, sustavu koji je uglavnom očito krcat predrasudama i streotipima koji se kreiraju po potrebi uz pomoć seoskih i 'naodnorazumskih' kvazipsiholoških teorija i znanstveno-stručnih procjena znanja 'od oka' (Jesu li se takvi naglo 'prosvjetlili', na brzinu. a da ja ne znam, u par mjeseci, ili se tu priča jedno, a stvarno stanje je suprotno?) i time sebi osigurava fiktivnu 'nadmoć', 'valjda ja znam, sumnjate u mene?! Pa ja sam izv/red. prof, dr. sc. - škandal!', osigurava nekonkurentnu okolinu i 'čekanje penzije na miru.' Za to, za takvu promjenu, trebaju, bez žešćih poteza, godine i godine čekanja smjene generacija. Koje ako žele opstati u sustavu, ne smiju previše 'talasati'. Kvaka 22 Ili sam totalno u krivu? Svi su u znanosti, po 'defaultu', vrijedni, časni i krasni i nitko nije nikad bio zaposlen prek' veze, nego svi po znanju, sposobnostima i zdravih i zrelih osobnosti? Možda griješim, a možda su i u šumi... Svizac je možda i zamotao čokoladu, ali to mi je nekako malo vjerojatno (što ne znači da nije). U to ime, El Tomo, nadam se da ćeš zaista, jednog dana kad budeš birao kandidate, birati prema kriterijima koje si naveo. A do tada, (keep) practice(-ing) what you preach. Lijepo je vidjeti napredak sustava na navedenim područjima, pa makar bio posljedica udarca u stražnjicu, zar ne?

To me, being a researcher is a way of thinking, an approach to life, world, people, problems and situations. Not (just) a job!

[El Tomo]

@bananarama -> zivot 'u sustavu' mi govori da je svaki pokusaj otpora uglavnom uzaludan, da su mladi ambiciozni i puni energije prvih nekoliko godina, spremni pomicati kontinente, ali jako brzo preuzmu ponasanje i mentalnu mapu starijih kolega. Na zalost, bojim se da je 'preodgoj' sustava gotovo nemoguc, i da je jedino rijesenje ono sto je Katon tvrdio za Kartagu - Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.

Drugim rijecima, gradnja paralelnog sustava za kojeg nema novca ni razumijevanja, niti ce do njega doci u skoroj buducnosti. Vidio sam pokusaje na mikrorazini koji su na zalost vrlo brzo propali, ili propadaju, ne samo zbog otpora akademske zajednice, vec i zbog nerazumijevanja okoline i totalnog odsustva ikakve brige javnih struktura za sektor znanosti i obrazovanja.

[Urbalari]

Štreberica kaže:

Vjerojatno se raspitao za studentove kvalitete neformalnim usmenim razgovorom sa studentovim mentorom.

Sto da naprave oni "jadnici" koji su diplomirali jos pred par godina ili im je mentor u medjuvremenu otisao u mirovinu pa nisu u takvom polozaju? Jer to raspitivanje nije formalna stvar, pada van samog natjecaja i time se nekoga stavlja ispred vec prije nego se pregleda dokumente propisane natjecajem..

Štreberica kaže:

Prosjek iznad 4 je nekad indikator samo dobre memorije za brzo strebanje osnovnih cinjenica i zaboravljanje nakon ispita.

Sto s onim faksevima na kojima je takvih predmeta gdje se bilo sto moze "strebati" tijekom studija jako malo (par tehnickih fakseva vecinom ima takve sadrzaje, studij dizajna, PMF matematika)?

DrDexter kaže:

Ono sto ti predlazem je da kontaktiras razne potencijalne mentore po svijetu i siguran sam da ces kad tad naci neku dobru "PhD Studentship" poziciju na relevantnom svjetskom sveucilistu. Evo ti jedna dobra stranica za pretrazivanje znanstvenih radnih mjesta:
http://www.nature.com/naturejobs/science/

DrDexter hvala na savjetu, vec mi je jedan dobar kolega to predlozio, ali zbog obiteljskih razloga do daljnjega ne mogu traziti nikakav posao vani. Da to nije slucaj, davno bi se prestao ljutiti zbog ovog mog slucaja s faksom i isao traziti.

[Urbalari]

El Tomo kaže:

Zaposliti nekoga bez preporuka i bez intervjua je totalno suludo.

Slazem se. No nazalost legalno je. Ne znam zapravo je li u mom slucaju bilo ikakvih razgovora. Kad sam pitao zasto me nisu pozvali, nisam dobio odgovor je li odrzan razgovor, nego to da nisam prilozio stvari koje nije trebalo priloziti prema tekstu natjecaja.

El Tomo kaže:

Tvoje razmisljanje je tipicni presjek razmisljanja velike vecine hrvatskog drustva, studentske populacije a cesto i profesora. Prema mom misljenju, on je potpuno pogresan. Nemoj se ljutiti, ali zasto studiras i ucis za neki kolegij? Zbog ocjene? Ili da steknes odredene vjestine i postignes ishode ucenja?

Mislim da one koji su nazalost vec prosli sve faze takvog sustava ne treba kriviti sto su u takvom sustavu educirani, jer nismo uredjivali takav sustav, a sad vise ne mozemo popraviti to. Krivce treba traziti u nekim drugim stvarima (sustav, mentalitet, pogodovanja itd.) a ne da kod natjecaja ispastaju oni koji su vec sve prosli. Sto se tice studiranja: imao sam na faksu predmete koje sam volio (2/3) i one koje nisam (1/3). Prve sam ucio iz interesa i zato da dobro razumijem ono cime bi se volio baviti, a ove druge sam ucio zbog ocjene da ih se jednostavno rijesim jer ih nisam volio, mislim da svatko moze razviti afinitete - i kako sad to onaj koji odabire kandidate bez da nekog pozove na razgovor moze doznati?

El Tomo kaže:

E sada dolazimo do problema ocjena. Prema mom misljenju, ocjene ne znace puno. U principu, ne znace gotovo nista. U ovako neujednacenom sustavu kao hrvatskom, to je skup popilicno nasumicnih brojki iz kojih je nemoguce izvuci neku korelaciju. Da li netko ima prosjek 3.5 ili 4.2 stvarno je irelevantno, to usporedivati nema smisla. Posebno nema smisla ako se usporeduju kandidati s razlicitih smjerova, sveucilista ili profila. Jednostavno, sustav je toliko neujednacen da ocjene cak i na istom studiju ne znace puno jer svatko ocjenjuje na svoj, individualni nacin.

Ovi koji su odabrani umjesto mene su zavrsili isti faks i smjer. Opcenito kad pogledam sve moguce kriterije, ono po cemu su izabrani moguce bili bolji od mene je da sam drzao demonstrature manje godina i nitko u uzoj obitelji mi nije bio branitelj. Ako su to kriteriji ispred kriterija dodatne edukacije, vise znanstvenog iskustva i popularizacije, onda stvarno ne znam sto reci.

Glede usporedbe kandidata, u ovom mom slucaju nije (mislim da sam to negdje gore napisao) se trazio ispis ocjena ni preporuke, ali se trazila potvrda citiranosti i bibliografija - nekako mislim u skladu sa zakonom da je to bilo mjerilo, a u kojem kolege koji su mjesto dobili nisu bili bolji.

Kad sam vec spomenuo ove preporuke - je li posteno odabrati nekoga a druge niti ne pozvati na razgovor jer je ovaj prvi dodao dokumente koji se nisu trazili u natjecaju? Jer to je poprilicno podmuklo da se nekoga odabire na temelju toga kako je procijenio koje ce dodatne dokumente,a koji nisu navedeni, poslati?

El Tomo kaže:

Osim toga, na ocjene moze utjecati cijeli niz vanjskih faktora nad kojima cesto nemas kontrolu kao sto je i Streberica rekla. Mozes na faks doci iz 'losije' skole pa ti treba vremena da postignes isti nivo kao i oni koji su dosli iz 'boljih' skola, zbog cega moze proci i dvije godine s relativno losim ocjenama. To sto je netko imao 2 ili 5 na temeljnim kolegijima prve godine ne znaci puno jer cesto u potpunosti shvatis te temeljne kolegije tek pri kraju studija, pa ta ocjena uopce nije pokazatelj savladanosti tog gradiva. Cesto se dogada da moras uciti nesto sto te ne zanima, pa izostanak motivacije dovede do losih ocjena.

Sto ako je netko slabiji izabran bas na zavode kojima su 70% nastave upravo ti temeljni kolegiji? Jos jednom: zasto se od ljudi koji imaju sposobnost predavanja i radili su kao mazge 5 godina da bi imali bolje ocjene time radi budale? Zar nisu postignuti ishodi indirektno proporcionalni s ocjenama?

El Tomo kaže:

Osim toga, ako zelis ganjati prosjek mozes stalno ponavljati...

Slazem se za ganjanje prosjeka i odgadjanje ispita. Ovo sto se amera i sporta na sveucilistima tice necu komentirat. Malo se rasiptaj o cirkuliranju novca sto se tice sporta na sveucilistima kod njih.

[Urbalari]

0bananarama0 kaže:

Jedino što znam iz osobnog iskustva koliko je ljudi na silu i samo za 'image', skupljanje bodova i samopromociju 'radilo s djecom', bavilo se popularizacijom znanosti i sl. aktivnostima, samo da pro forma pokaže kako je angažiran, multitalentiran, humanitaran, veliki pedagog ili štogod o potrebi se već traži, a realno su beskrupulozni oportunisti bez premca, nije ih briga ni za koga osim da zaštite i zbrinu sebe i svoje.

Osim toga, realno, nitko sa svim tim divnim osobinama, koje si naveo u svojem postu i koje su realno nužni zahjevi, nije u stanju opstati u postojećem sustavu ako je okolina i sustav takav da je cilj kočiti napredak, sustavu koji je uglavnom očito krcat predrasudama i streotipima koji se kreiraju po potrebi uz pomoć seoskih i 'naodnorazumskih' kvazipsiholoških teorija i znanstveno-stručnih procjena znanja 'od oka'

Sloziti cu se s vecinom napisanog a pogotovo s ove dvije stvari. Znam par ljudi koji su se za studentskih dana bavili aktivno popularizacijom znanosti, da bi nakon zaposlenja ili nekakve nagrade za djelovanje u potpunosti zanemarili prosle aktivnosti.

Za ovo drugo mi je jedan prijatelj koji radi vani rekao da je cesto kod nas cak kontraproduktivno pisati dodatna postignuca u CV-u, jer ljudi hoce zaposliti nekoga nad kime mogu lako manipulirati i koji ce se lako fokusirati samo na unaprijed zadane obaveze, bez inovacije i skretanja u nove stvari. Toliko o skupljanju dodatnih uspjeha. Na stranu to sto netko bez dodataka u CV-u "unaprijed zadane obaveze" moze dobro obaviti, ali se ljude s dodatnim uspjehom diskriminira.

[0bananarama0]

Onda što učiniti/biti?
Čini se da prvo treba definitirati što se u 'sustavu' hoće, tj. želi? Hoćemo li status quo, narijed ili natrag? Ali ono, baš u praksi. Mislim, sve što ste napisali je točno, naravno da neki poslodavci i neka radna mjesta (i u znanosti i van nje) zahtjevaju manje angažmana i ne podržavaju inovacije, 'skretanje', proaktivnost, interdisciplinarnost i sl. što je super jer se i takvi profili ljudi mogu zaposliti baš na njima primjerenim mjestima, pa će ih se onda i manje gurati gdje im nije mjesto. I to je super! Ali, pobogu, ne mogu shvatiti da je to pozicija koju sustav znanosti u RH ima kao glavnu izvedbenu strategiju i uredno je već 20+ godina provodi, kojekavim proglasima o razvoju znanosti u RH i nedajbože 'društvu znanja', unatoč (mislim, službeno je naravno sve posvećeno razvoju, inovacijama i napretku, a realno suprotno od toga) . 'Đe ćemo tak'i?!'
Kako je ElTomo rekao - gradit' paralelni sustav... jedino tako Imamo svakakve ljude za sve pozicije, a nikako da složimo kako spada i stavimo na prava mjesta prave ljude... ono, k'o da nam je netko namjerno sve pozbrčkal i sad ti to raspetljaj, koji je kakav i za što radit. Mislim, ajde da se barem izdefinira - ne, ne treba nam napredak jer mi to nismo sposobni popratit infrastrukturom, lovom, načelno, čimegod, pa da barem znamo da ne ide častan, pametan, ambiciozan i sposoban čovjek u znanost ako mu tamo nije mjesto... čist' ono - ne'š šarafe kupovat u pekari, jel...

[trener morskih pasa]

Sutra se raspušta Sabor, a još uvijek nije donesena odluka o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2014. godinu. Je li netko zna što je s time?

[0bananarama0]

Znanost u Rh - Dunning–Kruger efekt

[trener morskih pasa]

Da li za izbor u višeg znanstvenog suradnika onaj broj radova koji je u tablici u Pravilniku o izboru u znanstvena zvanja mora biti objavljen u periodu nakon izbora u prethodno znanstveno zvanje, ili je to kumulativ potrebnog broja radova tijekom cijele dosadašnje karijere?

[kumek]

trener morskih pasa kaže:

Da li za izbor u višeg znanstvenog suradnika onaj broj radova koji je u tablici u Pravilniku o izboru u znanstvena zvanja mora biti objavljen u periodu nakon izbora u prethodno znanstveno zvanje, ili je to kumulativ potrebnog broja radova tijekom cijele dosadašnje karijere?

Kumulativ ali nemreš imat recimo 10 radova i izabrati se u suradnika a onda s tih istih 10 (bez novih) još i u višeg suradnika.