Reforma monetarnog i bankarskog sustava - utopija ili jedino rješenje

[Nostrađurus]

Postoji li veza između uzroka i posljedica? Da li se samo bavimo posljedicama (dužnička kriza, nezaposlenost, problemi deficita proračuna, nedostatak novca - nelikvidnost, bankroti firmi, rad bez plaće, niske mirovine, razni porezi bez mozga, rad skoro do groba, itd)? Većina naših ekonomista o ovim reformama šuti kao zalivena. Isto je i u medijima. Da li je to slučajnost ili organizirano zataškavanje?

U Americi je senator Dennis Kuchinich već pokrenuo prijedlog zakona za ukidanje FED-a i uvođenje novčane emisije. Mislim da planira podići visoku obaveznu rezervu bankama radi onemogućavanja stvaranja inflacije.

Ekonomista Simon Dixon je napisao na svom blogu izvrne tekstove o razlozima za reformu monetarnog i bankarskog sustava.

U Engleskoj postoji pokret Pozitivni novac koji također ukazuje na iste probleme i reformu.

U Kanadi Roger Langrick govori također o reformi i bankarstvu djelomične rezerve.

I naravno tu je izvrsan video iz 1996. godine "The Money Masters" u 22 nastavka sa titlom na Hrvatskom. Obrađen je nastanak problema i rješenje.

Imamo tu i stranicu Prosperity iz Škotske, koja desetljećima obrađuje ovu temu.

Tu više nisu u pitanju priče o zavjerama nego potvrđena stvarnost. Pa i sam sam dokazao matematikom da postojeći sustav ne dozvoljava pokrivanje vlastitih troškova.

Da li se može skinuti magla sa naših očiju i progledati čisto? Kome je u cilju da se gospodarski i financijski uništimo?

Niti jedna stranka u Hrvata ne razmišlja o zaokretu u makroekonomskoj politici? Da li nemaju pojma ili imaju druge interese?

Tko je za provođenje monetarne i bankarske reforme i da li uopće o tome razmišlja kao temeljnom problemu?

Hajde jednom da na forumu napokon napravimo nešto konstruktivno - da se argumentirano kaže što je istina, a što laž o sustavu u kojem živimo. Mislim da je ova reforma najvažnija te da bi se zbog nje trebala potpisivati peticija (a ne protiv vlade). Tko je za?

Ako treba dizati bunu, tada bi ova reforma trebala biti jedan od prvih zahtijeva. Zašto to nikad ne pada na pamet masama u svijetu? Da li je zataškavanje od medija, političara i struke učinilo od svih nas ovce za šišanje?

I računica kaže da se naša država se nepotrebno zadužuje 1,3 miliona kuna na sat (12 milijardi kuna godišnje). Za vladanja jedne vlade to je 48 milijardi kuna duga sa kamatama. Da li je neznanje naš najveći neprijatelj?

I naravno, molio bih za argumentirano i ozbiljno nastupanje.

[johnny rotten]

Pohvala za otvaranje ovih tema.

Reforma je potrebna na globalnoj razini. Vjerojatno je nije moguće provesti lokalno. Izgleda da svijet ne funcionira na temeljnim nacelima tzv liberalnog kapitalizma, globalni igraci saniraju propale mega banke. To je ekonomija političkog odlučivanja. Krize su dizajnirane kao i valutni tečajevi. Slučajno ili ne, ali kumulativna vrijednost pada dolara i rasta barela nafte u zadnjih desetak godina je proporcionalna stopi rasta Kineskih dolarskih deviznih rezervi. Vezano za Euro, mediji su punili stupce sa Grčkom, Irskom, Portugalom itd (kao da financijski krugovi nisu od početka znali šta se radi).. a pad Eura se opet poklapa sa trenutkom diverzifikacije Kineskih deviznih rezervi (agresivniji ulazak u Eure nakon što su Arapi počeli primat i Eure za naftu). Pojednostavljeno, nemre Kinez tolko radit kolko Amer može naštampat dolara. Igranje s razinom obaveznih bankarskih pričuva na kraju ispada isključivo kao sredstvo brze kapitalizacije povoljnih tečajnih situacija. Lokalno, na nacionalnim razinama, ovaj se model političko/ekonomskog odlučivanja prenosi u drugim oblicima, a najčešće organizacijom lažnih "konkurentskih tržišta". Vjerujem da je promjena utopija. Simbioza političko-financijskih elita će model braniti do zadnjeg živog potrošača.

Lokalno, bar što se nas tiče, ja bi to malo pojednostavio. Od nakupine bezglavih lopova nema koristi. Treba se organizirat i legitimizirat kroz međunarodno priznate titule i nagrade. Jer, koji ćemo k..... sjedit za za EU stolom ako nemamo organizacijski kapacitet za tražit i konzumirat nešto, tim više što nemamo ništa ni za dat. Ovo sad je za k....... Tu je gazda đilkoš koji nema jaje za tražit bio šta od NATO i EU, nema ni infrastrukture da išta može i naplatit (ako uleti prilika), a oće da ekipa za njega i dalje glumi "organizirano društvo" za 10 kn po satu. Sanader je imao dobar koncept, ali je pao na samo dvije točke:
a) Unutarnjoj organizaciji (Da smo svi skupa transparentno djelili, nebi ga danas gonjali).
b) Operativnim ciljevima (Pljačkao je pogrešnu vreću, svoju umjesto tuđu)

Ja bi taj model samo malo doradio a raspodjelu i organizaciju posla učinio transparentnijom.

[F. Chief]

johnny rotten kaže:

Vjerujem da je promjena utopija. Simbioza političko-financijskih elita će model braniti do zadnjeg živog potrošača.

Potpisujem. Čak i ovce brane ovakav sustav, o profesionalcima da i ne govorim.

Upravo na pdfu filozofija razglabamo o sličnoj temi, tržišno natjecanje i slično, i dosadašnji rezultat rasprave je u stilu: 'ako nisi za sustav, onda si ili a) komunist (blaži oblik: socijalist), ili b) glup i neobrazovan.'

[Integrator]

F. Chief kaže:

dosadašnji rezultat rasprave je u stilu: 'ako nisi za sustav, onda si ili a) komunist (blaži oblik: socijalist), ili b) glup i neobrazovan.'

Ili oboje kao ja. K tome sam i antidržavni i antiforumski neprijatelj No.1

[no good]

Inozemni dug krajem listopada 43,16 milijardi eura http://www.vjesnik.hr/html/2011/02/0....asp?r=gos&c=2

Nije sad država ni toliko dužna koliko se misli, ali bilo dobro da su naveli koliko točno su dužna javna poduzeća. Mi ovisimo o stranim kreditima i dok je tako neće biti promjena, jer kad postoji očajnička potražnja onda se želi dobro zaraditi, ali dobro osigurati. mirovinski fondovi bi trebali dio sredstava ulagati u RH, ali ako je vani veći prinos onda nema smisla da ovdje ulažu. Fiskalni ssutav bi trebo biti transparentan i točno se mora namjenski trošiti. Ima smisla da se plaća naknada za spomeničku rentu, ali na to se i mora iskoristiti racionalno.

[Nostrađurus]

BBC se nedavno usudio snimiti dokumentarac o Bankama "Britains Banks Too Big Too Save". (nema prevoda) Zanimljivo je kako se dogovarala obavezna rezerva. U nekim slučajevima je oko par posto. Ipak, taj je dokumentarac je, naravno, daleko od cijele istine, ali otvara temu bankarstva i njegovog utjecaja u svijetu. O nekakvoj reformi nema ni glasa.

[Darcuese]

Aj samo jedno pitanje.

Pogledao sam ovo "predavanje" od Dixona i pročitao "A monetary system for the new millennium" od Langricka.

Kad Langrick spominje:
"The mechanics of how to achieve this were proposed over one hundred and fifty years ago. It was proposed that the nation's money be created by two agencies: the banking industry and government.

Instead of taxes, government would be empowered to create money for its own expenses up to the balance the debt shortfall. Thus, if the banking industry created $100 in a year, the government would create $10 which it would use for its own expenses."

Da li se ovo kreiranje novca od strane banke odnosi na svako novo zaduženje?
Dakle, na početnih 100$, država kreira 10$. Pošto 10% mora ostati kao rezerva banka daje 90$ kao kredit, na koji onaj koji prima treba platiti npr. 9$ kamate. Da li zbog tih novih 9$ u opticaju država kreira opet 10% (odnosno 0.9$)?

[Nostrađurus]

Darcuese kaže:

Aj samo jedno pitanje.

Pogledao sam ovo "predavanje" od Dixona i pročitao "A monetary system for the new millennium" od Langricka.

Kad Langrick spominje:
"The mechanics of how to achieve this were proposed over one hundred and fifty years ago. It was proposed that the nation's money be created by two agencies: the banking industry and government.

Instead of taxes, government would be empowered to create money for its own expenses up to the balance the debt shortfall. Thus, if the banking industry created $100 in a year, the government would create $10 which it would use for its own expenses."

Da li se ovo kreiranje novca od strane banke odnosi na svako novo zaduženje?
Dakle, na početnih 100$, država kreira 10$. Pošto 10% mora ostati kao rezerva banka daje 90$ kao kredit, na koji onaj koji prima treba platiti npr. 9$ kamate. Da li zbog tih novih 9$ u opticaju država kreira opet 10% (odnosno 0.9$)?

Langricak misli tu na zatvaranje računice. Npr. banka izda kredit, a država novac za kamate u svoj proračun. Npr. ako je polog 100, a kredit 86, a kamata tokom godina otplate iznosi 15 kuna tada država emitira tih 15 kuna tokom godina davanja kredita i troši ga u proračunu. Međutim tu se podilazi interesu banaka da zarade. Naime, isti sitsem koriste svi gospodarstvenici: Zaraditi više od troškova. Razlika naravno nigdje nije emitirana (novčani profit koji se kumulira), a trebala bi, zar ne. Isto kao i kod kredita.

Međutim, treba uzeti u obzir da se emisija novca preko kredita treba tako osigurati visokom obaveznom rezervom (preko 50%) da se ne javlja multiplikacija novca u prometu. To je način suzbijanja inflacije. Osim toga, banke emitiraju novac u svom interesu, i time bi se opet cijelo gospodarstvo podredilo interesu banaka, što nije nužno i interes društva u cjelini.

U uvodu sam samo naveo da po mom mišljenju mora doći do reforme monetarnog i bankarskog sustava ili idemo u 3. svjetski rat. Analiza koju sam napravio je polazila od predpostavke da država emitira novac koji treba završiti kod građana firmi i banaka, ali ne na taj način da banke budu glavni igrači. Njihovu igru imamo preko 150 godina i vidjeli smo kuda vodi - nikuda dobro.

Stvar je u raspodjeli profita koji emitira država. U najgorem slučaju banke bi mogle od kredita ugrabiti najviše 50%. 50% mora zaraditi najmoprimac i radnik da bi imao profitabilan posao i ostvarivao akumulaciju od svog rada (za mirovinu, za crne dane, za novi auto iz ušteđevine, itd.). Pa mislim, to bi svatko želio. Posuditi novce, otplatiti kredit i još uspjeti nešto profitirati.

Istovremena emisija države i multiplikacija novca u bankama vodi u hiperinflaciju. To sam shvatio iz kraha Markovićeve reforme. Na svaku kunu države, banke mogu u više ciklusa emitirati nekoliko puta više kredita. A svi koji su u tim ciklusima zarađivali, također trebaju ostvariti profit. Tako ispada da se na 100 kuna profita pojavi još 500 kuna kredita i potreba emisije još npr. 25 kuna za profit + npr. 45 kuna profita banke (kad se odbiju troškovi od kamata). Kao prvo pojavilo se 6 puta više novca u opticaju, a kao drugo fali 70 kuna profita. Stoga slijedeća emisija kuna treba biti sve veća da bi se pokrili profiti, a i inflacija. To je priča za sebe, ali je ključna da se shvati loša uloga multiplikacije novca na stvaranje inflacije. Zbog toga je potrebno reformirati bankarski sektor tako da ne stvara inflaciju multiplikacijom novca.

Kad se ubije multiplikacija novca u bankama, tada se treba nadoknaditi novac za profite u državi od emisije novog novca preko dodatka u proračun.

Cijela ova priča ne nalazi na velik odjek jerbo je netko dogmama zaludio ljude da novac mora imati polog vrijednosti i da država ne može izdavati novac bez tog pologa jer će biti inflacija. To je sve istina u jednoj sekundi, a u već slijedećoj se nešto novo stvara u državi. A zarade na tome nema jer se ne emitira novac za zaradu. Kao što je to predloženo kod izdavanja kredita od Langricka.

Odziv na ovu temu je katastrofalan, a tema je više nego važna. Sve je to posljedica ispiranja mozga desetljećima i stoljećima. Zar je moguće da samo nekoliko ljudi može bilo što priložiti na ovu temu?

Većinu posla sam već odradio. Proučio sam tok novca u državi. Zaključio da se pogrešna regulacija mora ispraviti jer ima nebrojne posljedice na društvo i došao do okvirnog načina kako bi to trebalo učiniti. I što je najbolje, to se slaže sa razmišljanjima dosta bistrijih ekonomskih stručnjaka u svijetu.

Shvaćanjem monetranog toka u državi prema mojim člancima (skoro identično kao Chartizam) lako se objašnjava neuspjeh privatizacije, propast Markovićeve reforme, nelikvidnost, inflacija, rad bez plaće, produžen radni vijek, slabe mirovine, upitan 2. stup mirovine, skupo školovanje, nemogućnost zatvaranja proračuna, stalno rastući dug skoro kod svih država, utjecaj uvezene inflacije, problem slobodne trgovine, itd.

Dakle, sve to je vezano uz prevaru - emisiju novca na kredit.

Evo pitanja za sve: Da li uopće netko zna koliko novca u državi nije neki kredit? Zar to nije znak da nešto ne štima? Na sav novac koji je kredit ide kamata. Od kuda se može ona platiti?

Zbilja želim sve vas pokrenuti u pravom smjeru - da otkrijete najvećeg neprijatelja u državi - neznanje! Nitko vas neće obrazovati sa istinom jer je sa ovcama lako manipulirati. Trebamo prestati biti ovce i vidjeti da su prava događanja oko nas kao u filmu "MatriX" vidljiva tek nakon buđenja.

Živi i pametni bili!

[Darcuese]

Pa nije tema baš 100% za ovu sekciju, iako se sve danas može vezati uz politiku. Možda je to jedan od razloga što se ljudi ne involviraju....a opet....vjerojatniji je razlog da se ljudi više vole međusobno prepirati i dokazivati pod krinkom rješavanja nečega


U svakom slučaju, način kreiranja novca baziran na dugovima (kako trenutno stvari stoje) bi mnogima objasnio i razloge zašto cijene često rastu i zašto je često potrebno dodatno zaduženje svih nas (od države do pojedinca)

[dario]

Nostrađurus kaže:

Odziv na ovu temu je katastrofalan, a tema je više nego važna. Sve je to posljedica ispiranja mozga desetljećima i stoljećima. Zar je moguće da samo nekoliko ljudi može bilo što priložiti na ovu temu?

ja nemam apsolutno ništa za priložit temi jer mi je sve ovo novo, doduše neki stvari načuješ ali to je sve jako blizu teorijama zavijere i sl.
i drago mi je da sam naišao na ovako nešto. tako da nebi volio da odustaneš od ove teme, iako mi se čini da je to borba s vjetrenjačama, ali uvijek se treba borit protiv neznanja

[divizija]

oni kojima ovaj sustav odgovara su na vlasti u kontoliraju sve poluge moći, protok informacija i sl.
dok ljudi imaju šta jest, obuć i gdje prespavat, ovaj se sistem neće promjenit, jer ništa neće potaći ljude da ga ruše, a istovremeno kontrola informacija, zaglupljivanje, i u konačnici sila koja se može obrušiti na one koji ovakav sustav žele mjenjati je ogromna.
samo pojdinci su svjesni poblema, a mase se drže u neznanju, ili u znanju uz sljeganje ramenima.

[Integrator]

divizija kaže:

oni kojima ovaj sustav odgovara su na vlasti u kontoliraju sve poluge moći, protok informacija i sl.
dok ljudi imaju šta jest, obuć i gdje prespavat, ovaj se sistem neće promjenit, jer ništa neće potaći ljude da ga ruše, a istovremeno kontrola informacija, zaglupljivanje, i u konačnici sila koja se može obrušiti na one koji ovakav sustav žele mjenjati je ogromna.
samo pojdinci su svjesni poblema, a mase se drže u neznanju, ili u znanju uz sljeganje ramenima.

Stvar je jednostavna: "dok ljudi imaju šta jest, obuć i gdje prespavat," sustav ni ne bi trebalo bitno mijenjati.
Problem je u tome što sustav posustaje pa sve ovo navedeno neće moći zadovoljiti. Neke stvari koje su se podrazumijevale, polako ali sigurno postaju luksuz. Jedan od njih je i zdravstveno osiguranje. Drugi je i osnovna životna potreba svakog čovjeka - stanovanje.
Uskoro će biti i odjeća i obuća i hrana. A tada nas čega GLOBALNI Tunis, globalni Egipat i globalna Grčka. Sustav će se srušiti onog časa kada sve ovo osjeti prosječni Amerikanac. A to će biti uskoro jer ovaj sustav naprosto nema šanse.

[Hurricane_1]

zanimljiva tema

moje misljenje je da je to utopija, jer pogledajte kako posluje jedina banka u drzavnom vlasnistvu

sada zamislite da imamo 90% vlasnistvo nad bankama..urusili bi smo se ko kula od karata..ovako bar idemo sporo prema provaliji

dobro je rekao jedan profesor, dok god gradani ne promjene svijest svi ekon. modeli i rjesenja izlaska iz krize padaju u vodu

[Jung-fu]

Hurricane_1 kaže:

zanimljiva tema

moje misljenje je da je to utopija, jer pogledajte kako posluje jedina banka u drzavnom vlasnistvu

sada zamislite da imamo 90% vlasnistvo nad bankama..urusili bi smo se ko kula od karata..ovako bar idemo sporo prema provaliji

dobro je rekao jedan profesor, dok god gradani ne promjene svijest svi ekon. modeli i rjesenja izlaska iz krize padaju u vodu

Slažem se s tim profesorom, ali poanta nije bila da banke postanu državne, već da banke posluju sa 100% rezerve, pa da na taj način izgube pravo emisije novca iz ničega, a što rade sustavom djelomične rezerve kakav danas postoji.
Proizvodnja novca i njegova emisija u sustav traži znanstvenu metodu, banke nude samo svoju interesnu metodu. Koliko vidimo njih nije briga što društvo stagnira ili čak propada.
Dakle, novac u opticaj mora stavljati netko tko ne gleda partikularne interese pojedinih grupa, već opće interese društva u cjelini. Tako nešto može raditi samo netko tko je pod prismotrom javnosti i koga se izborima može smjeniti, dakle republička vlast. Moneterna reforma koja je predložena u SAD tako nešto i pretpostavlja, naime emisiju novca u sustav preuzima Min. Financija.

Banke su danas svete privatne krave, ali neka mi netko kaže, što te institucije zapravo rade? Koja je njihova stvarna vrijednost? Kako je moguće da posluju s dobitkom a proizvode uglavnom same dugove?...

[darthraven]

Jung-fu kaže:

Banke su danas svete privatne krave, ali neka mi netko kaže, što te institucije zapravo rade? Koja je njihova stvarna vrijednost? Kako je moguće da posluju s dobitkom a proizvode uglavnom same dugove?...

Banke upravljaju rizikom. Za naknadu. Ja imam višak gotovine, nemam ideju za to investirati. Pero Perić ima ideju za investiciju, ali nema love za nju. E sad ja bi se mogel dogovoriti s Perom direktno, posuditi mu lovu, ali ja nemam mehanizme s kojima bi si osigural naplatu, ne da mi se zezati s pisanjem kompliciranog ugovora itd. Stavim lovu u banku, banka da od moje love kredit Peri. Pero vraća kredit i kamate, dio kamata dobijem ja, a dio su uzme banka za svoj dio posla. Uopće ne vidim kaj nije jasno. (To je funkcija banaka, ne ulazeći u kreditnu emisiju novca i ostalo o čemu se naveliko raspravlja. Te stvari sigurno nisu postavljene na zdrave temelje.)

[Jung-fu]

darthraven kaže:

Stavim lovu u banku, banka da od moje love kredit Peri. Pero vraća kredit i kamate, dio kamata dobijem ja, a dio su uzme banka za svoj dio posla.

Nitko nema ništa protiv da banka upravlja tvojim novcem uz obostran rizik, ovdje je riječ o sustavu djelomične rezerve po kojem banka sa tvojih uloženih 1000 kn može dati kredit od npr.10.000 kn. i na taj način stvarati novac iz ničega.
Dakle pravo na stvranje novca uzele su banke, država se tog prava odrekla, ona vrši emisije vrijednosnih papira na osnovu koji dobiva kredit, zadužuje se (zadužuje nas) kod uglavnom privatnog kapitala, to jest kod onih koji novac stvaraju sustavom djelomične rezerve. Pitanje je, ako država može izdati vrijednosne papire, zašto ne može izvršiti neprosto emisiju novca?

Zapravo to pitanje je u osnovi postavio Jurčić s sred Sabora Rep. Hrvatske, na opći muk i Šukera i Vlade i svih dežurnih replikanta...

[F10EXX]

Jung-fu kaže:

Nitko nema ništa protiv da banka upravlja tvojim novcem uz obostran rizik, ovdje je riječ o sustavu djelomične rezerve po kojem banka sa tvojih uloženih 1000 kn može dati kredit od npr.10.000 kn. i na taj način stvarati novac iz ničega.
Dakle pravo na stvranje novca uzele su banke, država se tog prava odrekla, ona vrši emisije vrijednosnih papira na osnovu koji dobiva kredit, zadužuje se (zadužuje nas) kod uglavnom privatnog kapitala, to jest kod onih koji novac stvaraju sustavom djelomične rezerve. Pitanje je, ako država može izdati vrijednosne papire, zašto ne može izvršiti neprosto emisiju novca?

Zapravo to pitanje je u osnovi postavio Jurčić s sred Sabora Rep. Hrvatske, na opći muk i Šukera i Vlade i svih dežurnih replikanta...

Ne moze. Ako ja banci uplatim 1000 kn, onda ona moze izdati samo tih 1000 kn minus stopa obvezne rezerve. Sto je manje od 1000 kn.

Inace, objasnit ces mi kako bi uz 100% obvezne rezerve banka oplodila moj kapital? Koji dio bi izdala i isplatila mi moju kamatu?

[Darcuese]

Žalosno je to što nečim nepostojećim čemu se treba vjerovati (virtualni neopipljiv novac), dolaziš (banka) do nečeg opipljivog (auto, kuća, firma, život) u obliku jamstva.

Može se na intelektualnom nivou raspravljati u nedogled, ali na žalost, jedine promjene koje mogu promjeniti sektu zvanu Banka su obični ljudi, prije nego razni parlamenti, kongresi i slično. Ipak je to skup pojedinaca do kojis se može doći, dok obični ljudi u masi predstavljaju malo veći izazov za manipulaciju.

Previše je pojedinac postao ovisan o novcu sa kojim ga prečesto možeš obrlatiti da stane na tvoju stranu, kad su u pitanju neke važnije odluke.

Iz tog razloga i vjerujem da ovaj koncept razvitka sustained ecomony, nemre tako lako hodati pod suncem

[Peća]

Potez očajnika,tako to sada izgleda.
Da je to učinjeno prije desetak godina stvar bi bila savim drugačija.Politika bi bila na cijeni kao nešto što može pomoći ljudima.
Naime radi se o Jadrankinom timu za pregovore sa bankama,koje će prvo zamoliti da snize kamate i sreži ekstra zaradu.Ako to ne učine,lupit će im porez na ekstra zaradu..
Nisam mislio da ću ikad ovo reći,ali Jadranka,tj,gospođo Kosor,hvala u ime hrvatske sirotinje.Bolje ikad nego ...da.

[Snack]

Što se tiče FED-a, nisu mi baš jasni motivi dezinformacija koje šire F10 i Kanzas jer je i laiku jasno da su banke članice, a koje su shareholderi FED-a, u privatnom vlasništvu.
Ti pak shareholderi ostvaruju "solidan" profit na slijedeći način (Ellen Brown):

The interest on bonds acquired with its newly-issued Federal Reserve Notes pays the Fed’s operating expenses plus a guaranteed 6% return to its banker shareholders. A mere 6% a year may not be considered a profit in the world of Wall Street high finance, but most businesses that manage to cover all their expenses and give their shareholders a guaranteed 6% return are considered "for profit" corporations.

In addition to this guaranteed 6%, the banks will now be getting interest from the taxpayers on their "reserves." The basic reserve requirement set by the Federal Reserve is 10%. The website of the Federal Reserve Bank of New York explains that as money is redeposited and relent throughout the banking system, this 10% held in "reserve" can be fanned into ten times that sum in loans; that is, $10,000 in reserves becomes $100,000 in loans. Federal Reserve Statistical Release H.8 puts the total "loans and leases in bank credit" as of September 24, 2008 at $7,049 billion. Ten percent of that is $700 billion. That means we the taxpayers will be paying interest to the banks on at least $700 billion annually – this so that the banks can retain the reserves to accumulate interest on ten times that sum in loans.

The banks earn these returns from the taxpayers for the privilege of having the banks’ interests protected by an all-powerful independent private central bank, even when those interests may be opposed to the taxpayers’ -- for example, when the banks use their special status as private money creators to fund speculative derivative schemes that threaten to collapse the U.S. economy. Among other special benefits, banks and other financial institutions (but not other corporations) can borrow at the low Fed funds rate of about 2%. They can then turn around and put this money into 30-year Treasury bonds at 4.5%, earning an immediate 2.5% from the taxpayers, just by virtue of their position as favored banks. A long list of banks (but not other corporations) is also now protected from the short selling that can crash the price of other stocks.