Jezični savjetnik 1

[Agirl]

eh da...
htjedoh reći da obje riječi nisu izričiti sinonimi i da mi se čini da je više niži stupanj izražavanja neprecizna i sveobuhvatna upotreba riječi "ako" dok pravilna upotreba riječi "ukoliko" označava osobu koja poznaje i cijeni hrvatski jezik

[stitch]

Sve bi to bilo točno da si veznik upotrijebila pravilno. Ali nisi. Gdje je tu par (u)koliko - (u)toliko? Nema ga ni u primisli. Htjela si zapravo jedno, a napravila drugo.

Off-topic izbrisan.

[stitch]

Agirl kaže:



imam pitanje

Piše li se: "S poštovanjem" ili "Sa poštovanjem"? (jedan mi je lektor rekao da je prva varijanta pravilna - možete li mi obrazložiti zbog čega te u kojim se slučajevima primjenjuje "s" kada "sa")

Grazie!

Ukratko: s poštovanjem.

Neki jezikoslovci vele da se oblik sa piše isključivo ispred riječi koje počinju suglasnicima s, z, š ili ž te ispred zamjenice mnom;

drugi, među kojima i Maretić, tome dodaju brojeve, a treći pak i početne suglasničke skupove bd, bz, čk, čl, čr, kć, pč, pt, tk, tm.

Kod jednosložnih riječi nisu jedinstveni. Jedni ih uvode kao kategoriju, a drugi ne pa pišu, recimo, s psom.

Uvedena je i kategorija jednosložnih nesklonjivih suglasničkih skupova u imeničkoj funkciji, ispred kojih se piše sa.

Primjer bi bio: Deset je djeljivo sa pet.

[deni]

Zar se duži oblik (sa) ne piše i ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ps, ks?
Trebalo bi pisati:
sa psom
sa Ksenijom

[Nymann]

stitch kaže:
Uporaba veznika ukoliko karakteristična je za niži stilski stupanj izražavanja. Izbjegavao bih ga u književnom jeziku.

Ko to kaže?

[stitch]

Niža stilska obilježenost riječi znači da se radi o lokalizmu ili regionalizmu, a ne o standardnom leksemu odnosno književnome jeziku.

Ponavljam, riječ je o slučaju kada umjesto ako stoji ukoliko.

(Visoki i niski stil pisanja zapravo su termini iz starogrčke i rimske poetike, ali značenja su im promijenjena. Ne označavaju književne postupke i izražajna sredstva nego stupanj prihvaćenosti riječi odnosno njene stardandiziranosti.)

[stitch]

Nymann kaže:
Ko to kaže?

Stjepko Težak, recimo. Koji je prilično liberalan jezikoslovac. Ali nije jedini.

Objašnjenje potraži u njegovim knjigama, gdje je sve precizno navedeno. Ne da mi se prepisivati dijelove, druge su mi stvari u glavi.

[stitch]

deni kaže:
Zar se duži oblik (sa) ne piše i ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ps, ks?
Trebalo bi pisati:
sa psom
sa Ksenijom

I naveo sam prvu riječ, ali kao drukčiju kategoriju.

(Nisam ih zaboravio, Agirl, nego izostavio jer ne postoji opća suglasnost o ta dva skupa. Nekima očito nisu teški za izgovor. Sretnici!)

[stitch]

mudrica kaže:
stitch, daj molim te, razjasni taj s/sa (agirl) i sastavne veznike.
to je već postala epidemija - svi pišu zarez ispred veznika te (i kada ne nabrajaju), a sa ispred svake riječi.

Što se drugog dijela tvog pitanja tiče, odgovorit ću ukratko, s obzirom na to da sam pisanje zareza namjeravao ostaviti za kraj.

No, sastavni su veznici ionako prvi na popisu pa smatram da time neću narušiti sustavnost.

Načelno govoreći, ispred njih ne piše se zarez. No, ako se radi o umetnutom dijelu rečenice ili isticanju - on se smije pisati.

Katkad ga stavim, ovisno o osjećaju ili potrebi, ako se u drugoj rečenici mijenja subjekt.

[Tesa*]

Jedno pitanje:

- dativ imenice tvrtka - tvrtki???? ili

Hvala

[stitch]

Upravo tako.

[Agirl]

stitch kaže:
Ne mogu to reći jer - znam.
Niža stilska obilježenost riječi znači da se radi o lokalizmu ili regionalizmu, a ne o standardnom leksemu odnosno književnome jeziku...

hvala!

nisi ti loš, samo te treba malo pogurati

[Nymann]

Agirl kaže:
imam pitanje ukoliko nije offtopic
u kojim se slučajevima/rečenicama koristi ; (točka zarez) ?

[color=dark-blue]1. Tačka-zarez može da odvaja poslednji deo rečenice i kada ovaj nije uobličen kao posebna rečenica, nego kao njen naknadni deo. To je načelno mesto zareza, koji se zamenjuje tačkom i zarezom da bi se izrazitije obeležila smisaona granica, prelaz ili naknadno dodavanje:

— On to naziva pjesmicama, i dosta ih je jednostavnih, punih poetskog zanosa, a ima i ljupkih i nježnih; ali, bogami, i oštrih i zajedljivih.

2. Umesto zareza najčešće se piše tačka-zarez i kad se razdvajaju delovi teksta koji čine niz, nabrajanje. To naročito biva u sledećim slučajevima: (1) ako su članovi niza opširniji, pogotovo ako su protkani zarezima; (2) ako se članovi niza započinju posebnim kvalifikacionim znacima (brojevima, slovima) ili ako se izdvajaju u posebne pasuse; (3) uopšte kada se članovi niza žele izrazitije odvojiti jedan od drugoga, da bi se istakla njihova posebnost i raščlanjenost niza.

Tačkom i zarezom završava se pasus samo ako je ceo niz, uprkos razlomljenosti pasusa, zadržao karakter jedne rečenice, u kojoj na početku članova niza stoji malo slovo, a po pravilu ni unutar člana ne prekida se rečenica (tj. ne piše se tačka i iza nje veliko slovo). U stručnim tekstovima, i kad nizanje ili ređanje nekih podataka nema karakter rečeničnog niza, pored zareza piše se i tačka-zarez, da bi se podaci koji se nižu razdelili u uže celine (u rečnicima, npr.).[/color]

[finalnifantazista]

Ne znam, ja uvijek izgovaram s psom jer mi je to skroz normalno. S Ksenijom ne mogu izgovoriti. Čudno.


Stitch, baš lijepo od tebe.


Je li ikad ispravno da li...?

Zašto je neispravno iz ničega? Ili kakvog smisla ima ni protiv čega?

[deni]

Je li ikad ispravno da li...?

Nije.


Zašto je neispravno iz ničega?

Zamjenice s predmecima "ni" i "i" pišu se rastavljeno kad se upotrijebe s prijedlogom. Tako je ispravno samo ni iz čega.

Ili kakvog smisla ima ni protiv čega?

Ima

[stitch]

deni kaže:
Je li ikad ispravno da li...?

Nije.

Hm. Evo prve strofe nenadmašnog Paljetkovog prepjeva 18. Shakespearovog soneta (većinu ih znam napamet, toliko su dobri):

Dal' da te s ljetnim usporedim danom,
Ti ljepši si i ćud ti blaža sva je.
Otrese vjetar lišće svibnju ranom
I ljetno doba odveć kratko traje...

Misliš li da gospar Luko ne zna pravila? Zna ih, i to jako dobro.

Samo, pjesništvo i metrika drugi su par opanaka.

Dakle, nikad ne reci nikad.

[Nymann]

Nije li ispravno oblik kći upotrebljavati (rabiti) samo u nominativu, ali ne i u akuzativu, koji inače glasi kćer? U govornom jeziku, na žalost, oblik kćer u nominativu potpuno je potisnuo oblik kći.

[deni]

U pravu si.
Normativan je i oblik kćerka.

[stitch]

Da, na to se izvlače i ovi moji, koji ne znaju sklanjati spomenutu imenicu.

Evo, jednom za svagda:

N kći
G kćeri
D kćeri
A kćer
V kćeri
L kćeri
I kćeri

[stitch]

Preskočit ću činjenicu da na našoj televiziji voditelji, novinari, spikeri i lektori ne znaju da postoji namjerni veznik da.

Nije namjera ovoga posta isticanje pravilne nego nepravilne upotrebe tog veznika. Recimo, u rečenici: Otišao je u Švicarsku na liječenje da bi tamo i umro.

Kako bi se prvi dio mogao preformulirati? Postoji nekoliko inačica:

Otišao je u Švicarsku da se liječi.
Otišao je u Švicarsku da bi se liječio.
Otišao je u Švicarsku kako bi se liječio. (za taj oblik jedino znaju gore navedeni )
Otišao je u Švicarsku radi liječenja.

Zašto sam napisao spomenute rečenice? Zato što je razvidno - kako bi rekao pokojni nam predsjednik - da je spomenutom čovjeku namjera bila ozdraviti, a ne umrijeti. To je valjda jasno svakome osim autoru navedenog "bisera".

Rečenicu, dakle, treba preformulirati: Otišao je u Švicarsku na liječenje, ali tamo je umro.