Filozofija Misaone teme lišene dogme |
|
|
12.01.2017., 19:38
|
#81
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 14,115
|
Quote:
mravac8 kaže:
Ne, nego moral izvire iz pragmatizma. Moralne norme prethodnice su zakona i kao i zakoni tu su da osiguraju fukcioniranje društva. Usvajaju se one moralne norme koje odgovaraju potrebama društva i njegovog uspješnog funkcioniranja.
|
tako je.
|
|
|
12.01.2017., 20:14
|
#82
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,144
|
Mislim da bi ova tema više odgovarala sociologiji nego filozofiji.
|
|
|
12.01.2017., 20:45
|
#83
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 13,539
|
Quote:
Orah kaže:
Pričamo o vezi između morala s time kako ljudi postupaju.
|
Ljudi postupaju svakako, netko ovako, netko onako, ali to nam ništa ne govori o tome kako "trebaju" postupati.
Ne, nego nešto umno.
Quote:
Kao društvena bića (a takvi smo evolucijski oblikovani) ponašamo se društveno jer nam to daje više šanse da preživimo (kako u okolišu tako i unutar društva).
Ali to nije dovoljno, iskustvo društvenog života nije prepušteno sudbini pojedinca niti odlazi s njim u grob već ih nadživljava kao skup običaja društvenog ponašanja (tj moralnog ponašanja).
Zato i jest: moral – (od lat. mores = običaji)
|
Moral se ne može svesti na skup običaja.
Naprotiv. Moral nije heteronoman, nego autonoman, zato i jest slobodan.
" heteronomija (grč.), određenost prema zakonima koji nisu vlastiti; suprotno od autonomije. Za razliku od autonomnog morala, Kant naziva heteronomnim moralom onaj moral koji motive, ciljeve i principe djelovanja nalazi izvan umne volje, a u sferi prirodnog (kauzaliteta), iskustvenog, u osjećajima, strastima, materijalnom dobru, potrebama, sreći, religiji, Bogu itd. kao materiji htijenja."
|
|
|
12.01.2017., 20:45
|
#84
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2012.
Postova: 13,619
|
Quote:
Jednostavko kaže:
Kakav je to moral ako ti netko daje "uputstvo" kako se trebaš ponašati? Moral je autonoman, bez slobode nema morala.
|
Ono sto ljudi cine (u nekoj mjeri) oblikuje moral zajednice.
Moral zajednice pak (u nekoj mjeri) odredjuje ono sto ljudi cine (ili ne cine).
Znaci, ide ukrug ili u oba smjera.
Neki pojedinci su cesce "jaci" od zajednice i oni ce cesce sudjelovati u oblikovanju morala.
Neki pojedinci su cesce "slabiji" od zajednice i oni ce se cesce osjecati sputani moralom.
Dakle, nije moral ni u pojedincu ni u zajednici vec su prije i pojedinac i zajednica "u moralu".
|
|
|
12.01.2017., 21:19
|
#85
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 5,545
|
Quote:
mravac8 kaže:
Nije. Pojedinac uči i usvaja moralne norme svog društva. Malo dijete nema osjećaja stida pa će se šetati golo i neće ga biti sram sve dok ga se ne odgoji tako da se stidi svoje golotinje.
Muslimanske žene osjećati će se neugodno bez pokrivene kose, europske bi se osjećale neugodno da se gole ušetaju u banku, dok žene amazonskih ili afričkih plemena ne osjećaju stid iako su im grudi otkrivene. Dapače, one sa lijepim grudima osjećati će i ponos.
|
Mada ima sličnosti i lako se zabuniti, moral i kulturne norme nisu jedno te isto. Npr. pokrivanje glave ili stupanj golotinje spadaju u promjenjive kulturne norme i to nema veze sa etikom. Za razliku od kulturnih oblika, moral baš i nije elastičan. Ne tvrdim da je univerzalan ali prilično je krut. On se veže uz bitne odnose između jedinki zajednice. Krasti od drugoga je tako jednako nemoralan čin u najrazličitijim kulturama. To je stoga što se izvodi se iz par principa od kojih su neki praktički matematički (pravednost pri raspodjeli).
|
|
|
12.01.2017., 21:28
|
#86
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 5,545
|
Quote:
mravac8 kaže:
Ne, nego moral izvire iz pragmatizma. Moralne norme prethodnice su zakona i kao i zakoni tu su da osiguraju fukcioniranje društva. Usvajaju se one moralne norme koje odgovaraju potrebama društva i njegovog uspješnog funkcioniranja.
|
Točno. Pored pravedne raspodjele, važno je npr. i djelovanje koje ide na dobrobit cijele zajednice. Takvo djelovanje je na prvi pogled posve nesebično ali kako će takvo djelovanje biti prepoznato kao moralno, zajednica će ga honorirati (npr. uglednim društvenim položajem). Biti moralan se jednostavno isplati.
|
|
|
12.01.2017., 21:49
|
#87
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 13,539
|
Quote:
medonaodmoru kaže:
Točno. Pored pravedne raspodjele, važno je npr. i djelovanje koje ide na dobrobit cijele zajednice. Takvo djelovanje je na prvi pogled posve nesebično ali kako će takvo djelovanje biti prepoznato kao moralno, zajednica će ga honorirati (npr. uglednim društvenim položajem). Biti moralan se jednostavno isplati.
|
Pa da, poznato je da su u povijesti najmoralniji ljudi bili među robovlasnicima, feudalcima, kapitalistima... njima se moral očito isplatio, jer su radili na dobrobit cijele zajednice.
|
|
|
12.01.2017., 21:56
|
#88
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2010.
Postova: 7,375
|
Quote:
mravac8 kaže:
Nije. Pojedinac uči i usvaja moralne norme svog društva. Malo dijete nema osjećaja stida pa će se šetati golo i neće ga biti sram sve dok ga se ne odgoji tako da se stidi svoje golotinje.
Muslimanske žene osjećati će se neugodno bez pokrivene kose, europske bi se osjećale neugodno da se gole ušetaju u banku, dok žene amazonskih ili afričkih plemena ne osjećaju stid iako su im grudi otkrivene. Dapače, one sa lijepim grudima osjećati će i ponos.
|
Ovo su primjeri za vanjski, nametnuti, promjenjivi i privremeni "moral".
Obično se misli na ovaj društveno uvjetovani moral, ili barem neke njegove odrednice, kada se govori o "lažnom moralu" ili "malograđanskom moralu" i tome sl.
Dakle, društveno uvjetovani moral može biti "lažan".
Što znači da postoji i onaj koji nije lažan, tj istiniti i pravi moral, a to je onaj koji izvire iz čovjekovog unutarnjeg bića, i više manje je isti na svakom meridijanu i paraleli, u svakom vremenu ....
Evo jedan smiješni primjer
Što se tiče pragmatizma, on je povezan s tzv društvenim moralom, koji je iz raznoraznih razloga potreban ljudima u datom trenutku i vremenu, i kojega izmišljaju ljudi - u Bibliji je ta razlika izražena u onome kad Isus kaže farizejima "Vi zgodno kršite božje zapovijedi da biste sproveli svoje ljudske običaje" (cca).
(Moguće je da to nije bio Isus nego neki starozavjetni prorok, ne sjećam se više ...)
Dakle, "unutrašnje moralno biće" razlikuje se od čovjeka do čovjeka, i upravo taj unutrašnji moral je ono što određuje nivo razvoja nekog pojedinca
(„Po prvi put je opažala da dvije osobe ne prodiru nikada jedna drugoj u dušu, do dna misli, da one stupaju bok uz bok, katkada i zagrljene, ali ne pretopljene u jedno, i da moralno biće svakoga od nas ostaje vječito samotno u životu“ Guy de Maupassant, Belle Amie)
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
Zadnje uređivanje Nea-- : 12.01.2017. at 22:30.
|
|
|
12.01.2017., 22:04
|
#89
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 5,545
|
Quote:
Jednostavko kaže:
Pa da, poznato je da su u povijesti najmoralniji ljudi bili među robovlasnicima, feudalcima, kapitalistima... njima se moral očito isplatio, jer su radili na dobrobit cijele zajednice.
|
Što je kome zajednica, ovisi. Robovlasniku rob, feudalcu kmet a kapitalistu sitni šljaker nisu zajednica.
No dobro, u novije vrijeme i to se promjenilo pa kapitalisti i šljakeri ne žive više na različitim planetima. Ono što sam htio reći je da se skoro kroz cijelu povijest čovjekova zajednica sastojala od 100 - 200 ljudi. Često i manje kad je riječ o zajednicama lovaca sakupljača. Gotovo svi oni su bili "egal" a društveni ugled je bilo skoro najviše što se moglo imati. Novovjeki megapolisi i megadržave posve su izvanredna pojava u povijesti ljudskog roda i ljudi se na to još uvijek privikavaju. Nemogu se ni priviknuti kad se stvari bitno promijene unutar samo jednog ljudskog života.
|
|
|
12.01.2017., 22:29
|
#90
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2010.
Postova: 7,375
|
Quote:
medonaodmoru kaže:
Točno. Pored pravedne raspodjele, važno je npr. i djelovanje koje ide na dobrobit cijele zajednice. Takvo djelovanje je na prvi pogled posve nesebično ali kako će takvo djelovanje biti prepoznato kao moralno, zajednica će ga honorirati (npr. uglednim društvenim položajem). Biti moralan se jednostavno isplati.
|
Ovo je ono kako bi trebalo biti .... a ne kako uvijek jest.
Pogotovo ne u zadnje vrijeme.
(Zapravo bi bilo logično da je ovako - moral i logika idu ruku pod ruku - tako da kada se odmiču od istinski moralnog, ljudi se u stvari odmiču od logičnog i za njih same i njihovu zajednicu dugoročno najkorisnijeg .... )
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
|
|
|
13.01.2017., 00:50
|
#91
|
Doktor svjetske mudrosti
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: uvijek kraj mora
Postova: 12,999
|
Došao sam do veoma velikog otkrića: sve što su filozofi ikada napisali čisto je blebetanje !!
Quote:
Sigmund kaže:
Nirvana nema definiciju.
|
Priznajem vam da ste me zapanjili.
Dobro u tome za mene je što mene nije lako zapanjiti pa me to veseli.
Loše u tome za vas je što mi se čini da niste jasni.
Otkad to nirvana nema definiciju. Nije mi jasno što pod tim mislite.
Postoje jasna Budhina očitovanja o Nirvani
Quote:
Pa to i postoji, ali to nije srž. Ontološki temelj je samodeterminirajuća logika, slobodni pojam, apsolutna ideja koja razvija samu sebe, koja je ujedno i metoda i sadržaj. Ona jest apsolutna upravo zato što nije uvjetovana ničim izvan sebe.
|
Ama to što vi navodite su filozofske PAPIRNATE defincije a one ne čine da trava zazeleni i da se vi i ja ''uključimo'' ujutro.
Lonergan govori o zbilji koja je razumijevanje samo. (unrestricted intelligibility)... UNDERSTANDING ITSELF.
Ja bih rekao seljački da život nastaje iz života a ne iz samodeterminirajuće logike
Quote:
Odgovaram s nekoliko citata:
|
Napali ste me bez upozorenja kazetnim bombama citata pa pošto je to objava rata citatima da i ja uzvratim paljbom.
(btw već vam 3-4 puta turam pod nos ove citate ali vi ste ih prešutjeli.
Osim što me zanima vaš komentar na te citate , zanima me i ta šutnja tj moja je paljba odgovor na vašu šutnju
I ja bih uzvratio sa par citata
1)
Filozofi su zarobljenici koji kao ribe plivaju u mrezi rijeci i misljenja.
Filozofija vodi u šikaru mišljenja, u zabunu,daleko je od onoga što je jedino važno i smisleno a to je put do spasenja,do prestanka patnje.
Buddha
==========================
2)
Došao sam do velikog otkrića,veoma velikog otkrića: sve što su filozofi ikada napisali čisto je blebetanje.
Niels Bohr
(Objavljeno u knjizi –Niels Bohr -Atomna teorija i opis prirode)(preveo Tihomir Vukelja)
Btw tamo se navodi da je Bohr bio smatran najvećim filozofom među fizičarima i naravno najvećim fizičarom među filozofima.
Heisenberg je smatrao da je ''BOHR PRVENSTVENO FILOZOF PA TEK ONDA FIZIČAR
Max Born držao je da je Bohrov utjecaj na teoretsku i experimentalnu fiziku veći od bilo kojeg fizičara pa čak i Einsteina
===============
3) Sa filozofijom počinje laž.
Iz-rekao je to jedno genije Bela Hamvaš
==========================================
4)
a što je o autoerotizmu filozofije i jalovosti filozofa izrekao parsifal TM
Moj rani rad i kletve protiv razuma i filozofije na ovom forumu
možete čitati u mom učenom i radikalnom tekstu pisanim ruhom finog stila
Odbaciti filozofiranje NIJE intelektualan čin nego prvi korak ka slobodi
https://www.forum.hr/showthread.php?t=334593
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
|
|
|
13.01.2017., 11:11
|
#92
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,144
|
Quote:
Nea-- kaže:
Ovo je ono kako bi trebalo biti .... a ne kako uvijek jest.
Pogotovo ne u zadnje vrijeme.
(Zapravo bi bilo logično da je ovako - moral i logika idu ruku pod ruku - tako da kada se odmiču od istinski moralnog, ljudi se u stvari odmiču od logičnog i za njih same i njihovu zajednicu dugoročno najkorisnijeg .... )
|
Da su ljudi bića razuma onda bi ovo bilo točno, logika i moral išle bi ruku pod ruku a svaki čovjek izabrao bi ono što je dobro za njega, time i za zajednicu. Međutim, vidimo da nije tako, postoji prava kakofonija signala i svatko odgovara drugačije na pitanje što je dobro za njega, njegovu obitelj, selo, grad, nogometni klub, narod, državu .......
Međutim, ljudi su kompleksna bića, a njihovim postupcima ne upravlja samo razum već u velikoj mjeri upravljaju osjećaji. Osjećaji i formiraju ljudsko biće. Osjećaji imaju veću ulogu od razuma, osjećaji su jači od logike. I to na svakom području ljudskog života. Da navedem samo neke primjere, kod izbora škole i budućeg zanimanja i djeca i roditelji služe se osjećajima a ne razumom i logikom. biranje životnog partnera nema nikakve veze s logikom i razumom, odnos prema državi, narodu .... temelji se na osjećajima pa i postpuke drugih ocjenjujemo jer u njih projiciramo nekakve njihove osjećaje (radi ovo, ovo je protiv Hrvatske, to radi zato što ne voli Hrvatsku). Pogotovo strah ima vrlo snažan utjecaj na ljudsko ponašanje bez obzira bili ljudi toga svjesni ili ne.
|
|
|
13.01.2017., 11:30
|
#93
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,144
|
Quote:
Nea-- kaže:
Ovo su primjeri za vanjski, nametnuti, promjenjivi i privremeni "moral".
Obično se misli na ovaj društveno uvjetovani moral, ili barem neke njegove odrednice, kada se govori o "lažnom moralu" ili "malograđanskom moralu" i tome sl.
Dakle, društveno uvjetovani moral može biti "lažan".
Što znači da postoji i onaj koji nije lažan, tj istiniti i pravi moral, a to je onaj koji izvire iz čovjekovog unutarnjeg bića, i više manje je isti na svakom meridijanu i paraleli, u svakom vremenu ....
Što se tiče pragmatizma, on je povezan s tzv društvenim moralom, koji je iz raznoraznih razloga potreban ljudima u datom trenutku i vremenu, i kojega izmišljaju ljudi - u Bibliji je ta razlika izražena u onome kad Isus kaže farizejima "Vi zgodno kršite božje zapovijedi da biste sproveli svoje ljudske običaje" (cca).
(Moguće je da to nije bio Isus nego neki starozavjetni prorok, ne sjećam se više ...)
Dakle, "unutrašnje moralno biće" razlikuje se od čovjeka do čovjeka, i upravo taj unutrašnji moral je ono što određuje nivo razvoja nekog pojedinca
(„Po prvi put je opažala da dvije osobe ne prodiru nikada jedna drugoj u dušu, do dna misli, da one stupaju bok uz bok, katkada i zagrljene, ali ne pretopljene u jedno, i da moralno biće svakoga od nas ostaje vječito samotno u životu“ Guy de Maupassant, Belle Amie)
|
Prekrasna slika, osvježila si mi ne dan već čitavu godinu. Hvala.
Međutim, pitanje je bi li svako dijete ovako reagiralo? To je klasnično pitanje, jesmo li tabula rasa kad se rodimo pa nas društvo formira. Ili je li psihopat nastao rođenjem ili ga je takvog napravilo društvo. Bi li psihopat u dobi od godinu dana postupio poput ovog djeteta ili bi uzeo kamen i pokušao razbiti glavu zecu?
Znam da ne voliš biologiju, jednom si napisala da postove u kojima se spominju biološke teme preskačeš, pa ukratko - genetikom i epigenetikom definirani su biokemijski procesi u ljudskom organizmu, odnosno biokemijsko funkcioniranje organizma, uputstvo za izgradnju i funkcioniranje biološkog stroja kojeg zovemo ljudsko tijelo.
Prirodne znanosti ne bave se sviješću (pogledaj, administrator na Prirodnim znanostima zaključao je temu o svijesti jer ona nema što raditi na tom forumu), umom i njihovim *proizvodima*. Za prirodne znanosti dovoljno je što su *dokazali* da su te pojave nusprodukti mozga. Znanstvenici koji se usude načeti ta pitanja marginalizirani su ili proglašeni pseduoznastvenicima.
Razvijamo se neravnomjerno, po koječemu smo u 21. stoljeću, ali po nekim drugim stvarima smo još u srednjem vijeku.
|
|
|
13.01.2017., 12:17
|
#94
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,988
|
Quote:
mravac8 kaže:
To je klasnično pitanje, jesmo li tabula rasa kad se rodimo pa nas društvo formira. Ili je li psihopat nastao rođenjem ili ga je takvog napravilo društvo. Bi li psihopat u dobi od godinu dana postupio poput ovog djeteta ili bi uzeo kamen i pokušao razbiti glavu zecu?
|
Steve Pinker: Prazna ploča ?
Quote:
Prirodne znanosti ne bave se sviješću (pogledaj, administrator na Prirodnim znanostima zaključao je temu o svijesti jer ona nema što raditi na tom forumu), umom i njihovim *proizvodima*. Za prirodne znanosti dovoljno je što su *dokazali* da su te pojave nusprodukti mozga.
|
To se Frogger malo igra inkvizitora.
Prirodna znanost koja se bavi sviješću se zove neuroznanost (prije neurobiologija). Radi se o interdisciplinarnom području koje pokriva anatomiju, molekularnu biologiju, medicinu, fiziku i psihologiju.
Ima dosta literature iz tog područja.
Pored toga, dio kompjuterske znanosti se bavi umjetnom inteligencijom gdje se dijelom preklapa sa problemom svijesti.
Istina je da je problem svijesti uglavnom filozofske prirode.
Quote:
Znanstvenici koji se usude načeti ta pitanja marginalizirani su ili proglašeni pseduoznastvenicima.
|
Nisu zato proglašeni, nego zato što su pseudoznanstvenici. Za njih je nebitno radi li se o uzgoju jabuka ili temi svijesti, to su ljudi koji nisu baš talentirani za taj posao. Odnosno talentirani su za obmane.
Kad si čekić, sve ti izgleda kao čavli.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
13.01.2017., 12:31
|
#95
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,144
|
Quote:
wand_1 kaže:
To se Frogger malo igra inkvizitora.
Ima dosta literature iz tog područja.
Pored toga, dio kompjuterske znanosti se bavi umjetnom inteligencijom gdje se dijelom preklapa sa problemom svijesti.
Istina je da je problem svijesti uglavnom filozofske prirode.
Nisu zato proglašeni, nego zato što su pseudoznanstvenici. Za njih je nebitno radi li se o uzgoju jabuka ili temi svijesti, to su ljudi koji nisu baš talentirani za taj posao. Odnosno talentirani su za obmane.
Kad si čekić, sve ti izgleda kao čavli.
|
Ne ponaša se samo Frogger tako, to je klasično ljudsko ponašanje. A i znanstvenici su ljudi. Pa i u znanosti među znanstvenicima imamo inkvizitorska ponašanja.
A Frogger, umjesto da pusti da forumaši diskutiraju o literaturi koje, kao što i ti kažeš, ima puno - ključa temu. Čista znanstvena inkvizicija.
Nisam navela niti jedno jedino ime, a nisi ni ti. Pa očito govorimo o različitom, ti govoriš o pseudoznanstvenicima ja govorim o znanstvenicima. Ja nisam govorila o ljudima kojma je nebitno radi li se o uzgoju jabuka ili o svijesti. Ja sam govorila o ljudima koji su završili fakultete i, nakon toga, desetljeća posvetili znanstvenom radu.
Nisi naveo ni znanstvenu metodu po kojoj pseudoznanstvenike razlikuješ od pravih znanstvenika.
|
|
|
13.01.2017., 12:44
|
#96
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,144
|
Quote:
wand_1 kaže:
Pored toga, dio kompjuterske znanosti se bavi umjetnom inteligencijom gdje se dijelom preklapa sa problemom svijesti.
Kad si čekić, sve ti izgleda kao čavli.
|
Točno, zato oni koji se bave kompjuterima i programiranjem više ne vide sa su živa bića ipak nešto drugo.
Na isti način su ljudi prije sto - dvjesto godina u doba tehničke revolucije i nastanka i razvoja strojeva poistovjećivali živa bića i strojeve.
I nema tu pomoći. Kada se moždani krugovi tako formiraju i učvrste treba jaka volja da se formiraju na drugi način, odnosno da čovjek svijet oko sebe vidi drugačije.
|
|
|
13.01.2017., 12:48
|
#97
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,988
|
Quote:
mravac8 kaže:
A Frogger, umjesto da pusti da forumaši diskutiraju o literaturi koje, kao što i ti kažeš, ima puno - ključa temu. Čista znanstvena inkvizicija
|
Možda čak i ma pravo, to se toliko puta izrodilo u svašta što nema veze s PZ da stvarno nema smisla, ima boljih pdf-ova za to. Posebno ovaj je pogodan za to.
Quote:
Nisi naveo ni znanstvenu metodu po kojoj pseudoznanstvenike razlikuješ od pravih znanstvenika
|
Uvijek se radi o istoj stvari - da li je neka tvrdnja falsifiable (opovrgljiva) ?
Pokušaj kod tih autora pronaći tvrdnju za koju su sami predložili kako ju je moguće eksperimentalno opovrgnuti ? Mislim da nećeš uspjeti, a to je temelj da bi neka tvrdnja bila znanstvena.
To se u popularnim knjigama obično ne radi, zato treba pogledati njihove radove. Ako su uopće objavljeni u peer reviewu ?
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
13.01.2017., 12:52
|
#98
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,988
|
Quote:
mravac8 kaže:
Točno, zato oni koji se bave kompjuterima i programiranjem više ne vide sa su živa bića ipak nešto drugo.
|
Često je obratno, to su oni koji su u principu biolozi, a pomažu se kompjuterima.
Quote:
Na isti način su ljudi prije sto - dvjesto godina u doba tehničke revolucije i nastanka i razvoja strojeva poistovjećivali živa bića i strojeve.
|
Još uvijek to rade. Genetika to potvrđuje. Ona je u srži čista informacijska znanost.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
13.01.2017., 13:13
|
#99
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,144
|
Quote:
wand_1 kaže:
Možda čak i ma pravo, to se toliko puta izrodilo u svašta što nema veze s PZ da stvarno nema smisla, ima boljih pdf-ova za to. Posebno ovaj je pogodan za to.
Uvijek se radi o istoj stvari - da li je neka tvrdnja falsifiable (opovrgljiva) ?
Pokušaj kod tih autora pronaći tvrdnju za koju su sami predložili kako ju je moguće eksperimentalno opovrgnuti ? Mislim da nećeš uspjeti, a to je temelj da bi neka tvrdnja bila znanstvena.
|
Slažem se, budući da znanost još ne može ništa reći o umu i svijesti, o tome možemo samo filozofirati.
Jako dobro. Na temelju čega misliš da neću uspjeti naći tvrdnju za koju su sami predložili kako ju je moguće eksperimentalno opovrgnuti kada uopće nemaš pojma na koje autore ja mislim? Takvo nešto ti možeš misliti isključivo na temelju svojih predrasuda a to nije nimalo znanstveno. Ali je ljudski.
Uostalom, da li je netko pseudoznanstvenik ili nije može se razgovarati isključivo kada se razgovara o konkretnoj osobi, pa čak i tada ne o svim njegovim djelima već o konkretnom djelu. Jer netko može napisati hrpu znanstvene literature i jedno pseudoznanstveno djelo.
|
|
|
13.01.2017., 13:19
|
#100
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,988
|
Quote:
mravac8 kaže:
Slažem se, budući da znanost još ne može ništa reći o umu i svijesti, o tome možemo samo filozofirati.
|
Može reći dosta, ali ne ono što spada u domenu filozofije.
Quote:
Jako dobro. Na temelju čega misliš da neću uspjeti naći tvrdnju za koju su sami predložili kako ju je moguće eksperimentalno opovrgnuti kada uopće nemaš pojma na koje autore ja mislim?
|
Mislim na one autore 'koji kurac uopće znamo' i slične koje si preporučila, a sa kojim preporukama se nisam složio. Ako se ne sjećaš opet pogledaj što sam točno napisao, nemoj mi se vraćati na literaturu sa stomatološkog fakulteta i drugo što nije sporno.
Za one za koje sam rekao da su pseudoznanstvenici, za njih mi nađi to što sam rekao.
Samo link na rad i quote ništa više.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:05.
|
|
|
|