Čovjek je isti već milijunima godina...

[Sound&Fury]

Hell no!!!

Inteligencija ovisi i o sociološkim faktorima, a ne samo genetskoj predispoziciji. Bogatstvo i prepletenost sinapsi u sivoj kori, faktor koji se obično uzima kao krucijalan biološki indikator inteligencije, ovisi, između ostalog, o:

1) izloženosti informacijama tijekom djetinjstva
2) kvaliteti i raznolikosti informacija
3) aktivnom korištenju istih
4) prehrani

To su barem 4 sociološka preduvjeta koja bitno utječu na intelektualne sposobnosti čovjeka i koja se znatno razlikuju od onih u prošlosti. Testovi inteligencije pokazuju kontinuirani rast prosječnog IQ-a u posljednjih 100 godina. On je malen, ali mjerljiv. U 2000 godina, kad bi bilo podataka pogodnih za uspoređivanje, zacijelo bismo primjetili i drastičniju razliku.

Postoji i kolektivna inteligencija ovisna o kvaliteti i kvantiteti socijalnih komunikacijskih sinapsi. Ona je nesumjerljivo veća od one u prošlosti.

A sada, na pragu praktične upotrebe genetskog inženjerstva u svrhu mijenjanja ljudske vrste, intelektualne performanse ljudi bit će zasigurno među prvima koje će se naći na udaru. Kadli tadli, etičke će dvojbe popustiti pred izazovom kreiranja superiornije vrste. Kad jednom otpočne umjetna evolucija, kraj će joj postati nesaglediv.

[Sound&Fury]

Eratosten zasigurno nije bio jednako pametan kao i današnji najjači znanstvenici. On je samo imao jednake genetske predispozicije. Inim riječima, Eratosten, da se rodio u nekoj od razvijenih zapadnih zemalja, zacijelo bi bio inteligentniji od svog 2000 godina starog klona. Vjerojatno ne izrazito i bitno, ali ipak inteligentniji.

[Kalista]

Originally posted by matija
Khm, ne! Instinkt je ostao isti! To je i dalje u nama. Samo mi to zovemo parapsihologijom!

Instinkt je zakržljao ali ne i nestao.

[Jango Fett]

Originally posted by Kalista
Mislim da se nebi ponašao isto kao i ljudi današnjice jer u ono vrijeme ljudi su imali jako istančan instikt kojim su se vodili, bili su mnogo bliži prirodi, što se ne može reći za nas danas. Mi smo zakržljali i ono što vodi većinu ljudi nema nikakve veze sa prirodom nas samih. Sve je izvještačeno, proračunato, neprirodno i pogrešno. Promjena je nastupila ali ne u pozitivnom smislu i to pomjeranje granica je samo korak dalje ka gubitku onoga što nas čini ljudima.

Ne, mi nismo izgubili instinkt, on je samo prikriven, spava u nama jer ga ne trebamo u zadnje vrijeme.

[Jango Fett]

Originally posted by matija
Civilizacija je vrlo bogata izumima, znanošću, napretkom, ali koliko prosječan čovjek zapravo o tome zna i može reproducirati? Ha?

Ovdje nije riječ o prosječnom čovjeku, već o onom pojedincu koji omogućuje napredak civilizacije.

da malo razjasnim:

činjenica je da većina nas u svojim životima neće napraviti neku revolucionarnu stvar koja će ostati zapamćena za slijedeće generacije koje će to znanje moći nadograđivati. Ipak, rodit će se dva-tri čovjeka među nama koji hoće, i oni su ti koji su bitni.
Prosječan čovjek bi možda mogao to sve reproducirati, ali on za to nema interesa. Samo iznimni, oni sa interesom i intelektom, pogurat će znanje prema naprijed.

Sustav civilizacijskog intelektualnog organizma funkcionira kao oplođivanje jajašca:

moraš poslati nekoliko milijuna spermija da bi ga samo jedan oplodio.

[Jango Fett]

Originally posted by Sound&Fury
Hell no!!!

Inteligencija ovisi i o sociološkim faktorima, a ne samo genetskoj predispoziciji.

Postoji više vrsta inteligencije. Ona o kojoj ti govoriš je društveni IQ, i ne treba ju mješati sa klasičnim IQ-em.

"Klasični" IQ o kojem se inače govori svodi se na sposobnost brzog snalaženja u prostoru, vremenu i efektivnog rješavanja umnih zadataka koji su novi i za njih nije nikada stvorena šablona.

IQ profil neke osobe može biti i akumulacija svih vrsta IQ-ova, ne samo ovog klasičnog.

Poznato je da su osobe sa iznimnim IQ u jednom segmentu najčešće izrazito zakinute za ostale IQ-ove.

Otuda i iskustvo da su IQ genijalci uglavnom vrlo introvertirana ili asocijalna ili emotivno neuravnotežena bića, jer su zakinuti za društveni IQ.

Razlog zbog kojeg je zabilježen blagi rast prosječnog IQ u odnosu na prošlost društva je taj što se pred čovjeka postavljaju sve teži i kompliciraniji zadaci, na višem nivou od onih drevnih, jer su nastali međusobnim nadograđivanjem kroz povijest akumuliranog znanja.

U davna vremena ljudi su počinjali intelektualno djelovati od nule, dakle, od početka, dok se danas ljudi prije početka svog intelektualno zrelog rada, još kroz djetinjstvo uvježbavaju na stvari koje im je civilizacija postavila na pladnju.

[Jango Fett]

Originally posted by Sound&Fury
Eratosten zasigurno nije bio jednako pametan kao i današnji najjači znanstvenici. On je samo imao jednake genetske predispozicije. Inim riječima, Eratosten, da se rodio u nekoj od razvijenih zapadnih zemalja, zacijelo bi bio inteligentniji od svog 2000 godina starog klona. Vjerojatno ne izrazito i bitno, ali ipak inteligentniji.

E sad, ja ne znaš što podrazumijevaš pod pameću: mudrost, inteligenciju ili obrazovanje? Ako je količina obrazovanja, onda je sigurno slabiji od današnjih ljudi, ako je inteligencija ili mudrost, to uopće ne mora biti pravilo.

Kako je inteligencija omjer tvoje sposobnosti snalaženja u novonastalim situacijama i iste sposobnosti prosjeka tvoje okoline, a to znači da u obzir ulazi tvoja dob, onda bi Eratosten današnjice u svakom slučaju bio inteligentniji od sebe 2000 godina prije, jer bi u kraćem roku upio znanje koje bi prije 2000 godina morao sam sticati, a dobro znamo da, što čovjek više zna a mlađi je, to je inteligentniji.

U tom bi slučaju Eratosten puno mlađi od svog prastarog klona došao do nekih zaključaka, do kojih bi stari došao mnogo kasnije, zahvaljujući okolini koja mu to poslužuje na pladnju.

Nadam se da nisam previše zakomplicirao...

Originally posted by matija
Ne, najveća je promjena buđenje samosvjesti i obrazovanju. Davno nekada čovjek nije uopće morao biti obrazovan da bi funkcionirao -> danas je to potreba. Samosvjest je pak osvještenost o okruženjima (npr. priroda) i to na krivoj razini -> pogledajte vegetarjance:" mi ne jednemo ništa što ima lice".

Nadalje, čovjek je naučio prihvatiti stvari "zdravo za gotovo", pa zapravo ne napreduje. Civilizacija je vrlo bogata izumima, znanošću, napretkom, ali koliko prosječan čovjek zapravo o tome zna i može reproducirati? Ha?

Mislim da su mnogi promasili Jangov point ili ga odbijaju uvaziti...

Sto je Jango htio reci... kada bi sad postavili Eratostena, kao bebu u danasnje drustvo… da se on kroz svoje odrastanje ne bi nimalo razlikovao od ostalih…ili kada bi napravili obratno postavili bebu danasnjeg Djure ili Pere u Eratostenovo doba… ta beba/covjek se ne bi razlikovala od ostalih vrsnjaka tog doba..
Jer covjek od prije dvije i pol tisuce godina je isti kao i covjek danas… nije se desio nikakv znacajan evolucijski pomak u medjuvremenu…

U ovom slucaju drustvena inteligencija je irelevantna jer ona uvijek postoji…sa njom se cak moze i manipulirati…
Ako zamjenimo bebe princa i nekog smetlara… beba princ koja ce odrasti u siromsanoj i neobrazovanoj porodici smetalara ce se najvjerovatnije ponasati kao i smetlar dok ce se beba smetlar u princevskoj porodici ponasati kao princ…

[napokon]

nema sta! kao u indijskom filmu ili bajci, a tak i je. sto bi se reklo:
drugi klinac - isto pakovanje.

[-Watashi!i!i!i-]

Al tu uvjek ulazi i genetika. Inteligencija se lako vjezba, kao i drustvene sposobnosti, al beba iz 0ad godine bas i nebi odrastala kvalitetno u ovom dobu, makar bi ju se dalo naucit visemanje prezivljavat.

[Sound&Fury]

Originally posted by Jango Fett
Postoji više vrsta inteligencije. Ona o kojoj ti govoriš je društveni IQ, i ne treba ju mješati sa klasičnim IQ-em.

Ne, ne i ne.... Uopće nisam pomenuo socijalni IQ. Tvrdim da bi mozak Eratostenovog klona iz 20. st. bio drukčiji. Imao bi, gotovo sigurno, veću gustoću sinapsi per volume unit. A možda bi se zamijetile i neke druge strukturalne razlike. IQ je samo mjera, odnosno indikator kompleksnosti interne strukture mozga. Njegov rast je dokaz bioloških promjena u neurološkom sustavu, uvjetovanih promjenom socijalnih uvjeta. Mozak je poput grude plastelina, vrlo formabilna loptica.

Originally posted by Jango Fett
"Klasični" IQ o kojem se inače govori svodi se na sposobnost brzog snalaženja u prostoru, vremenu i efektivnog rješavanja umnih zadataka koji su novi i za njih nije nikada stvorena šablona.

IQ profil neke osobe može biti i akumulacija svih vrsta IQ-ova, ne samo ovog klasičnog.

Poznato je da su osobe sa iznimnim IQ u jednom segmentu najčešće izrazito zakinute za ostale IQ-ove.

Otuda i iskustvo da su IQ genijalci uglavnom vrlo introvertirana ili asocijalna ili emotivno neuravnotežena bića, jer su zakinuti za društveni IQ.

Isuse.... kad bi bilo tako, intelektualna evolucija ovisila bi o šačici socijalnih kretena.
Tako se tješe oni koji nemaju niti jedan izraziti talent. Simplifikacija je zaista djetinjasta, ali Jango je ionako jako mlad momak.

Tobožnji socijalni kretenizam nadarenih je, na koncu, subjektivni dojam nenadarenih. I Flauberta su smatrali idiotom jer je život proveo u osami, daleko od ljudi. No, njegovo djelo otkriva rafinirano hipersenzibilno biće sa neobičnim čulom za tanane nijanse međuljudskih odnosa.

Johann Wolfgang Goethe, homo universalis par excellence, pjesnik, romansijer, filozof, znanstvenik. Procjenjuje se kao jedan od najinteligentnijih ljudi u povijesti čovječanstva. Bio je omiljen u svim društvenim slojevima, izrazito druželjubiv, fantastične sposobnosti trenutačne procjene karaktera svojih sugovornika.

Johann Gottlieb Leibniz, polihistor nad polihistorima. Neki smatraju, najveći genij u povijesti. Matematičar, izumitelj, filozof, povjesničar, pravnik. Osvajao je ljude svojom elokvencijom, a posebno pruske grofice. Kažu da gotovo i nije bilo aristokratske postelje koju nije posjetio.

Mogao bih dugo nabrajati imena ljudi koji su, osim genijalnosti, posjedovali iznimnu socijalnu vještinu i bili društveni uglednici svog vremena.

Originally posted by Jango Fett
Razlog zbog kojeg je zabilježen blagi rast prosječnog IQ u odnosu na prošlost društva je taj što se pred čovjeka postavljaju sve teži i kompliciraniji zadaci, na višem nivou od onih drevnih, jer su nastali međusobnim nadograđivanjem kroz povijest akumuliranog znanja.

To je jako pojednostavljena i maglovita teza. Razlog većem IQ-u su strukturalne razlike neurološkog sustava. To je bila bit moga prethodnog posta. A sad možemo filozofirati o socijalnim uvjetima koji su do toga doveli.

Originally posted by Jango Fett
U davna vremena ljudi su počinjali intelektualno djelovati od nule, dakle, od početka, dok se danas ljudi prije početka svog intelektualno zrelog rada, još kroz djetinjstvo uvježbavaju na stvari koje im je civilizacija postavila na pladnju.

Da... da... djetinjstvo je najbitnije i, općenito, razdoblje do 20 god. jer mozak raste do tada. Strukturalne promjene mozga moguće su i poslije, a zorni svakodnevni egzemplari su ljudi kojima je zbog apopleksije odumro dio mozga, nakon čega je došlo do reorganizacije sinapsi iz nekog drugog neuralnog centra koji je tako počeo vršiti funkciju odumrlog dijela.

Cijeli proces učenja jest, zapravo, krčenje novih puteva između neurona, ponekad i u vidu stvaranja sinapsi, a češće samo u uspostavljanju prometa kroz dotad slabo prohodne ili posve neprohodne staze.

Ako neurone zamislimo kao lampice, a misao kao uzorak svijetlećih lampica, tada se dvije misli ne razlikuju samo u lampicama, već i u redoslijedu paljenja i gašenja lampica. Kemijskim promjenama unutar samih sinapsi, dolazi do različitih uzoraka i time različitih misli. No, najvažnije svojstvo sive kore, dijela mozga kojeg životinje nemaju, jest jedan princip koji bismo mogli nazvati princip minimalizacije energije. Naime, kad učimo, mozak troši vrlo velike količine energije. Kad prvi put ponavljamo stečeno znanje, za rekapitulaciju novih informacija mozak troši znatno manje energije i nakon svakog slijedećeg ponavljanja sve manje i manje. Naposlijetku, kod tamo nekog, recimo, desetog ponavljanja, niti najbolji instrumenti neće biti u stanju detektirati ikakvu promjenu uobičajene potrošnje energetskih resursa mozga. To je trenutak kad je novo znanje postalo njegovim sastavnim djielom. Kad ne bi postojao taj biološki fenomen, učenje bi, kao nadgradnja već usvojenog znanja, bilo nemoguće, jer, kako bi naš kvantum znanja postajao veći, trebale bi nam sve veće i veće količine energije u jedinici vremena, koju energetski slabodohodovni kemijski procesi u mozgu, mogu dobaviti samo do određene male gornje granice. Ali, ta je granica dovoljno velika da energetski oksidativni procesi neurološkog sustava troše čak 33% ukupne količine kisika u krvi, a masa mozga je samo 2% ukupne mase tijela. Taj nesrazmjer, još je jedna od bioloških činjenica koje nas odvajaju od životinja.

[djidjimidji]

Složio bih se s tezom da čovjek ne napreduje. Da se danas rodi neki mali Julije Cezar - sasvim bi se normalno uklopio u svakom pogledu. Kao što je i pas ostao pas - tako je i čovjek - čovjek već tisućama godina... a možda i više. Do kad će tako biti i hoće li ikada moći biti drugačiji... sasvim je nebitno. Nebitno jer - sve je nebitno. Mi nismo sposobni učiniti sebe promjenjivima niti nepromjenjivima! To je izvan nas.

Ali, dotičući se razlike čovjeka i životinja - primijetio bih prije svega da ne razumijem na koje se životinje misli. Među životinjama ima većih razlika nego između čovjeka i nekih životinja. Kakva je razlika između orangutana i daždevnjaka, između lisice i puža, ribe i slona? Nikakva??? OK... nikakva. Svi udišu kisik, imaju DNA i razmnožavaju se. Pa ako onda pogledamo da smo toliko oholo ipak sve te životinje strpali u jedan skup i kao takve ih stavili nasuprot čovjeku - samouvjereno odgovaram - nema baš nikakve razlike!
Ako je pak tvorac rasprave mislio na neke intelektualne razlike, moje mišljenje je da te razlike nisu ništa veće od razlika koje imaju (u smislu kretanja) zmija i lav ili gusjenica i orao.

lijepo te vidjeti opet ))

inace, odlican post

[adriatic]

Originally posted by Sound&Fury
Kad ne bi postojao taj biološki fenomen, učenje bi, kao nadgradnja već usvojenog znanja, bilo nemoguće, jer, kako bi naš kvantum znanja postajao veći, trebale bi nam sve veće i veće količine energije u jedinici vremena, koju energetski slabodohodovni kemijski procesi u mozgu, mogu dobaviti samo do određene male gornje granice.

Sound jako si lijepo objasnio rast znanja, no inteligencije ipak nešto drugo, tj (pojednostavljeno rečeno) sposobnost snalaženja u novim situacijama. Ona se mjeri testovima koji se prilagođavaju potrebama, pa su tako prvotni testovi prilagođeni da bi pripadnice ljepšeg spola postiza (prosječno) slične rezultate kao i muškarci. Zatim su prilagođavani da bi i crnci (u USA) postizali podjednake rezultate itd. Nije mi nakana podcjenjivati ničiju inteligeniju, već samo ukazati na činjenicu da je mjerni instrument jako neobjektivan da ne kažem rastezljiv.
Ne postoji objektivan (nepristran) način mjerenja inteligencije. Čak kada bi se ispitanike maltretiralo tjednima i mjesecima rezultati bi bila jako nepouzdani.
Naravno postoji i načelna poteškoća jer što čovjek više zna to je za njega manje nepoznatih situacija pa je ostaje otvoreno pitanje što zapravo mjerni instrument mjeri.
Želim naglasiti kako je glupo fetišizirati testove inteligencije jer su oni isto tako "nepravedni" kao i pitanja na kvizu "Miljunaš"

[Jango Fett]

Sound & Fury:

Tvrdim da bi mozak Eratostenovog klona iz 20. st. bio drukčiji. Imao bi, gotovo sigurno, veću gustoću sinapsi per volume unit. A možda bi se zamijetile i neke druge strukturalne razlike. IQ je samo mjera, odnosno indikator kompleksnosti interne strukture mozga. Njegov rast je dokaz bioloških promjena u neurološkom sustavu, uvjetovanih promjenom socijalnih uvjeta. Mozak je poput grude plastelina, vrlo formabilna loptica.

Možda bi imao veću gustoću zbog evolucijske razlike od 2000 godina, no te bi razlike bile zanemarive jer evolucija nije toliko brzi proces. Da bi se uopće primjetile neke razlike u evoluciji, morale bi proći barem 100 000 godina prema mojoj procjeni. 2000 godina razlike je zanemarivo malo.

Uostalom, IQ nije definiran gustoćom sinapsi, nego sposobnošću snalaženja u novonastalim problemima. Ne kažem da IQ nema veze sa tim, ali definicija IQ-a nije u tome.

Isuse.... kad bi bilo tako, intelektualna evolucija ovisila bi o šačici socijalnih kretena.

Možda sam se ja djelomično pogrešno izrazio: civilizacija ne počiva na superinteligentnim ljudima, već na marljivim i ambicioznim ljudima. Još je jedna stvar kod superinteligentnih ljudi jest da nisu ambiciozni. Inteligentnih ljudi ima mnogo, a najmanje je onih koji su i inteligentni i ambiciozni. Probaj malo istražiti život i rad velikih znanstvenika i umjetnika povijesti - bit ćeš iznenađen koliku su nadljudsku snagu oni u sebi imali da pređu preko nekih spoznaja.

Dalje, nisam rekao da su superinteligentni ljudi nužno i socijalni kretena, a onda opet nisam ni rekao da su uopće kreteni, nego samo neprilagođeni! Postoji razlika, you know?
Tu bih dodao još ne samo neprilagođenost, nego i neprihvaćenost od njihove očito intelektualno zaostale okoline (u odnosu na njih). Zato se i događalo da u najvežem broju slučajeva veliki ljudi postaju shvaćeni tek puno poslije njihove smrti...

Razlog većem IQ-u su strukturalne razlike neurološkog sustava. To je bila bit moga prethodnog posta. A sad možemo filozofirati o socijalnim uvjetima koji su do toga doveli.

Kao što sam rekao:
definicija IQ ne glasi ovako: IQ je količina strukturalne gustoće neuralnih jedinica u mozgu ili tako nešto.

definicja IQ-a je ovakva: IQ ili kvocijent inteligencije je broj (odnos) koji se dobije kad se mjerena sposobnost snalaženja u novim problemima neke osobe podijeli sa prosječnom mjerenom sposobnošću rješavanja novih problema za opću populaciju u ekvivalentnoj dobi.

IQ broj govori zapravo koliko veću/manju sposobnost rješavanja novonastalih problema ima pojedinac u odnosu na svoju okolinu. Poznato je da to čak i ovisi o tome koje si nacionalnosti, jer različite nacionalne ili kulturološke skupine imaju različite prosječne sposobnosti.
Misliš da je neki narod u prosjeku inteligentniji od drugog zahvaljujući većoj gustoći neurona?

[Sound&Fury]

Originally posted by adriatic
Sound jako si lijepo objasnio rast znanja, no inteligencije ipak nešto drugo, tj (pojednostavljeno rečeno) sposobnost snalaženja u novim situacijama. Ona se mjeri testovima koji se prilagođavaju potrebama, pa su tako prvotni testovi prilagođeni da bi pripadnice ljepšeg spola postiza (prosječno) slične rezultate kao i muškarci. Zatim su prilagođavani da bi i crnci (u USA) postizali podjednake rezultate itd. Nije mi nakana podcjenjivati ničiju inteligeniju, već samo ukazati na činjenicu da je mjerni instrument jako neobjektivan da ne kažem rastezljiv.
Ne postoji objektivan (nepristran) način mjerenja inteligencije. Čak kada bi se ispitanike maltretiralo tjednima i mjesecima rezultati bi bila jako nepouzdani.
Naravno postoji i načelna poteškoća jer što čovjek više zna to je za njega manje nepoznatih situacija pa je ostaje otvoreno pitanje što zapravo mjerni instrument mjeri.
Želim naglasiti kako je glupo fetišizirati testove inteligencije jer su oni isto tako "nepravedni" kao i pitanja na kvizu "Miljunaš"

Ne znam odakle Ti podaci, jer ja posjedujem sasvim drugačije iz raznorodnih izvora, pa ću ipak drsko pretpostaviti da su Tvoji krivi. Za negride nemam egzaktnih podataka unutar američke populacije osim da su rasna skupina s najnižim prosječnim IQ-om, no znam da američki Japanci imaju imaju oko 10% veći IQ nego bijelci na standardnoj Stanford-Binetovoj ljestvici, a američki Kinezi čak 20%. Izuzetak su unutar bijele (caucasian) rase Židovi, koji postižu daleko najbolje rezultate u svim od 5 glavnih vrsta testova inteligencije (verbalni, logički, matematički, prostorni, simbolički) izuzev testova prostorne percepcije gdje su najbolji Kinezi. Međutim, čini se da je bijela rasa karakterizirana većim rasipanjem na ljestvici inteligencije od Azijata (preciznije, većom standardnom devijacijom), što će reći da među bijelcima ima više idiota, ali i više genijalaca (slična je razlika i između muškog i ženskog spola). Dakle, netočno je da su testovi uštimani prema rasnoj uravnilovki, a da je netočno za spolnu uravnilovku pokazuje podatak da na matematičkim testovima na svaku izrazito talentiranu matematičarku, dolazi 14 talentiranih matematičara. Doduše, na testovima verbalne inteligencije, rezultat je gotovo obrnut – na svakog talentiranog jezičara, dolazi 9 talentiranih jezičarki. Također, žene postižu osjetno slabije rezultate na testovima prostorne percepcije. Razlog zbog kojeg je prosječni IQ žena (gotovo) jednak prosječnom IQ muškaraca jest što među muškarcima ima puno više kompletnih idiota koji su grozni u svim vidovima testova. Razlike je moguće lako objasniti eksperimentalno dokazanim razlikama u funkcioniranju muškog i ženskog mozga. Lijeva cerebralna hemisfera je sjedište centara za obradu verbalnih informacija. Ona je znatno aktivnija kod žena na što utječe (opet eksperimentalni podatak) veća količina estrogenih hormona – odatle veći talent žena za učenje jezika. Desna je hemisfera stanište centara obrade vizualnih informacija, posebno stereoskopskih. Ona je znatno aktivnija u muškaraca (zbog steroidnih hormona). Odatle bolji rezultati muške populacije na testovima prostorne percepcije. Obzirom da je prostorna percepcija važna kao helping tool u višoj matematici, odatle prosječno veći talent muškaraca u matematici. I da, azijati imaju bolju prostornu percepciju od drugih rasa, jer imaju nešto nižu prosječnu razinu steroidnih hormona. Naime, mjerenja su pokazala da sposobnost prostorne percepcije najprije strmo raste s povećanjem količine steroidnih hormona sve do jedne optimalne vrijednosti i potom, kako dalje povećavamo količinu steroida, počinje blago opadati.

Inače, kod svih testiranih genijalnih ljudi, primjećen je izrazit disbalans u moždanoj aktivnosti između lijeve i desne polutke. Desna je kod njih znatno aktivnija. Tako je otkriveno da veliki broj muškaraca koji postižu izrazito visoke rezultate na testovima inteligencije, još u vrlo ranom djetinjstvu naučilo čitati fotografski, tj. prije nego su naučili slova, naučili su prepoznavati riječi po obliku slova. To je bio izvor zabune zbog kojeg su mnoge hipernadarene klince smatrali disleksičarima (Einsteina 4 example). Mnogi od njih (Einstein again), naučili su fonetski rastavljati riječi tek kad su već prilično ponarasli.

Jango:

Možda bi imao veću gustoću zbog evolucijske razlike od 2000 godina, no te bi razlike bile zanemarive jer evolucija nije toliko brzi proces. Da bi se uopće primjetile neke razlike u evoluciji, morale bi proći barem 100 000 godina prema mojoj procjeni. 2000 godina razlike je zanemarivo malo.


Evolucija ljudske vrste je završila. Evolucija je proces za koju su odgovorne mutacije genetskog materijala isključivo spermatozoida (to je podatak koji je iznio dr. Jones, jedan od vodećih genetiačara i pisac knjige "U krvi", po kojoj je snimljen dokuentarac prikazan na HTV-u, kojeg je on i sam vodio). Obzirom na golem broj ljudske populacije i činjenicu da prirodna selekcija zbog znatno boljih zdravstvenih uvjeta više ne postoji, natural evolution, as far as the human race is concerned, is over.

Kad je riječ o maloj populaciji, tada se evolutivne promjene mogu primjetiti i u znatno manjem vremenskom razmaku. Čovjek je ovdje primjer. Kosturi najranijih homo sapiensa stari su upravo toliko: 100 000 godina. Tracking ljudske evolucije od prije 4 000 000 godina do prije 100 000 god, prilično je gladak i osim manjih rupica, nema većih rupa u genealogiji H. sapiensa. Velika je rupa, međutim, u razdoblju od prije 8 000 000 do prije 4 000 000 godina. Uopće nemamo nikakvih ostataka iz tog doba. To se objašnjava time da su preci ljudske vrste tada živjeli u području s izraženom erozijom zemljišta, vjerojatno na obali mora, oceana ili velikog jezera i da su se hranili plodovima iz vode. Postoji nekoliko snažnih indicija za tu teoriju, ali nedostaje corpus delicti. Indicije su:
1. postojanje ronilačkog refleksa u ljudi (kad zaronite, broj otkucaja srca automatski se počinje smanjivati do otprilike polovice uobičajenog) - mi smo jedini među primatima s ron. refleksom
2. jedini smo primati s plivaćom kožicom među prstima
3. jedino su nama, među svim primatima, dlake na tijelu polegnute prema dolje (to se objašnjava time da su se dlake polegnule uz tijelo zbog kretanja kroz vodu)

Nemam pojma zašto sam pisao ovo gore kad nema puno veze s temom , ali ono što sam htio reći jest da je čovjek evoluirao very much u 4 000 000 godina od čimpanzolike kreature, i ako pretpostavimo linearnost evolucijskih promjena, 100 000 godina su čak 1/40 tog perioda, a to je dovoljno da evolutivne promjene, kad bi ih bilo, budu očite u tom razdoblju (iskusan bi paleoatntropolog mogao sigurno nabrojati znatno više od 40 vidljivih razlika između čimpanze i čovjeka, a o genetičkim razlikama da ne pričamo). Pa bi stoga, ako bi evolucija išla istim tempom do danas, bilo moguće naići na bitne razlike između prvih i današnjih ljudi, a nema ih.


Također, za ozbiljnu raspravu potrebno je ne prepucavati se oko terminoloških oznaka (Jango, "socijalni kreten" je medicinski izraz za svakog pripadnika onih kategorija društveno nesnalažljivih osoba koje si pobrojao, on nema pejorativno značenje kao svakodnevni atribut “kreten”). Nadalje, besmisleno je govoriti o pitanjima inteligencije na apstraktnom nivou, bez da se u obzir uzimaju biološke činjenice, od kojih sam mnoge naveo. IQ je samo apstraktna mjera, još k tome neprecizna, ali mjera nečeg konkretnog, a to je interna struktura mozga. Apsolutni IQ je nevažan, jer ne kazuje ništa, tek je poredbeni informativan. Ako znamo da ljudi danas rješavaju testove prostorne percepcije bolje nego prije 100 godina, onda to kazuje o stanovitim neurološkim promjenama. To je činjenica. A sad se može filozofirati o kvaliteti tih promjena. Ako govoriš o IQ bez da imaš pred očima na što se konkretno on odnosi, to je kao da govoriš o dimenzijama bez da znaš da li se one odnose na prekooceanski brod ili stambenu zgradu.

I na koncu, ja još uvijek ostajem kod svojeg uvjerenja da se čovjek još uvijek kreće ka sociološkom optimumu za postizanje intelektualnog maksimuma i da socijalni uvjeti, posebno u djetinjstvu i ranom mladenaštvu, itekako utječu na razvoj mozga.

Zaboravio sam reći još jednu, jaaaako bitnu stvarčicu. Svojedobno je Rob Reiner, poznat kao režiser filma "When Harry Met Sally" snimio dokumentarac o tome. A što je to TO o čemu zborim? E, pa to je znanstveno dokazana činjenica da djeca koja su imala više ljubavi i pažnje u najranijem djetinjstvu, imaju veći broj neurona i sinapsi. Ovdje se prije svega misli na fizičke iskaze ljubavi. Djeca se, naime, vole maziti (poput podmlatka svih drugih sisavaca – po tome se razlikujemo od gmazova) i maženje je vrlo važno za razvoj mozga, koliko god to nevjerojatno zvučalo.

I zbog svih nabrojenih razloga, sasvim je sigurno da razmaženo derište odraslo u komforu zapadne civilizacije ima puno veće šanse za razvijeniju neuralnu mrežu nego ljudi Eratostenovog doba.

S&F

I na koncu, ja još uvijek ostajem kod svojeg uvjerenja da se čovjek još uvijek kreće ka sociološkom optimumu za postizanje intelektualnog maksimuma i da socijalni uvjeti, posebno u djetinjstvu i ranom mladenaštvu, itekako utječu na razvoj mozga.

Evolucija ljudske vrste je završila. Evolucija je proces za koju su odgovorne mutacije genetskog materijala isključivo spermatozoida (to je podatak koji je iznio dr. Jones, jedan od vodećih genetiačara i pisac knjige "U krvi", po kojoj je snimljen dokuentarac prikazan na HTV-u, kojeg je on i sam vodio). Obzirom na golem broj ljudske populacije i činjenicu da prirodna selekcija zbog znatno boljih zdravstvenih uvjeta više ne postoji, natural evolution, as far as the human race is concerned, is over.

Malo me ovo kopka… ako je evolucija ljudske vrste zavrsila kako je onda moguce da se ljudski mozak mjenja i covjekova inteligencija i dalje raste?

Kad je riječ o maloj populaciji, tada se evolutivne promjene mogu primjetiti i u znatno manjem vremenskom razmaku. Čovjek je ovdje primjer. Kosturi najranijih homo sapiensa stari su upravo toliko: 100 000 godina.

mala digresija nevezana uz temu… malo je misleading nazivati moderne homo sapiense najranijim homo sapiensima... jer oni to niposto nisu. Anatomski moderan covjek ili homo sapiens sapiens star je oko 100 000 godina. Dok bi rani homo sapiens bio ustvari archaic homo sapiens star oko 500 000 godina. Archaic homo sapiens je evoluirao u dvije razlicite species... homo sapiens neandertalis i modern homo sapiens (homo sapiens sapiens)

Zaboravio sam reći još jednu, jaaaako bitnu stvarčicu. Svojedobno je Rob Reiner, poznat kao režiser filma "When Harry Met Sally" snimio dokumentarac o tome. A što je to o čemu zborim? E, pa to je znanstveno dokazana činjenica da djeca koja su imala više ljubavi i pažnje u najranijem djetinjstvu, imaju veći broj neurona i sinapsi. Ovdje se prije svega misli na fizičke iskaze ljubavi. Djeca se, naime, vole maziti i maženje je vrlo važno za razvoj mozga.

I zbog svih nabrojenih razloga, sasvim je sigurno da razmaženo derište odraslo u komforu zapadne civilizacije ima puno veće šanse za razvijeniju neuralnu mrežu nego ljudi Eratostenovog doba.

Mora onda da su Sokrat, Arhimed, Pitagora, Aristotel i ostali genijalci koji su zivjeli prije 2 000 godina... bili bolje pazeni i mazeni od strane roditelja nego vecina nas danas...

Nekako mi se cini da Reinierov dokumentarac i teorija da mazenje u djetinjstvu utjece na kolicinu neurona i sinapsi imaju vecu podlogi u politickoj korektnosti nego u znanosti… but what the hell I know

Sve me to podsjeca na teoriju da biljke uspjesnije rastu uz Mozarta…

[Sound&Fury]

Okice, biljke nemaju akustičkih perceptora i usporedba s Mozartom i korovom pati od besmislenosti - zdravonarodski: bedasta je. No, ljudsko je tijelo je zbog prepletenosti neurološke mreže cijelo jedan veliki taktilni receptor. Ako ga podražiš, dolazi do pojačane neurološke aktivnosti. Pojačana neurološka aktivnost znači dotok veće količine korisnih tvari u mozak. Sjedni Okice, jedan. Da fizička nježnost igra veliku ulogu u razvoju podmlatka svih sisavaca, poznato je odavno, no konkretne činjenice tek odnedavno. Sada žurim, ali obećajem da ću te obavijestiti o izvorima gdje možeš pročitati o tome.

P. S. Inače sam dodao neke stvari u prethodni post.

[Sound&Fury]

Blijedooka, prirodna evolucija je mijenjanje genetskog materijala vrste uslijed prirodnog odabira. S tim je gotovo. Nekad su samo najsposobniji imali balavce, dok danas ljudi krepavaju uglavnom nakon što su napravili djecu, a djecu može imati gotovo svatko (Krleža: najlakše je napraviti dijete, napravi ti kišobran ako znaš). Sociološka evolucija je evolucija životnih uvjeta, uglavnom podizanje kvalitete života. Oni pak (živ. uvjeti) utječu na formiranje mozga, jer mozak, kao i ostali organi, posjeduje genetske predispozicije, ali je, kao što rekoh, vrlo formabilna gruda plastelina (zapravo lipoproteina) i za razliku od, recimo jetre, socijalni uvjeti u kojima klinac raste, znatno će utjecati na njegov mozgić.

Originally posted by Sound&Fury
Okice, biljke nemaju akustičkih perceptora i usporedba s Mozartom i korovom pati od besmislenosti - zdravonarodski: bedasta je. No, ljudsko je tijelo je zbog prepletenosti neurološke mreže cijelo jedan veliki taktilni receptor. Ako ga podražiš, dolazi do pojačane neurološke aktivnosti. Pojačana neurološka aktivnost znači dotok veće količine korisnih tvari u mozak. Sjedni Okice, jedan. Da fizička nježnost igra veliku ulogu u razvoju podmlatka svih sisavaca, poznato je odavno, no konkretne činjenice tek odnedavno. Sada žurim, ali obećajem da ću te obavijestiti o izvorima gdje možeš pročitati o tome.

P. S. Inače sam dodao neke stvari u prethodni post.

Ono sa biljkama je bio sarkazam koji ocigledno nije upalio... no nisam ni mislila usporedjivat biljke i ljudsko tijelo... htjela sam samo ukazati na besmislenost nekih znanstvenih terija oko kojih se ni sami znanstvenici ne slazu...

No anyway, teoriju da biljke bolje rastu uz klasicnu muziku nisam izmislila ja nego neki "znanstvenik"

Inace se slazem da ce se nacin na koji se roditelji odnose prema svojoj djeci reflektirati na ponasanje tog djeteta i u kasnijoj dobi…no nisam sigurna koliko to ima veze sa inteligencijom…
Ne zelim riskirati da se zblamiram nekom slicnom pricom o "socijalnim" kretenima... no nekak se nemrem sjetiti da sam ikada procitala biografiju neke "velike" osobe koja je bila pazena i mazena u djetinjstvu... no citala sam o teoriji koja kaze da su prerazmazena djeca...jednog dana kenjkave i nesnalazljive i inertne odrasle osobe....

slobodno postaj izvor svojih podataka... onda bum ja postala antitezu link... mozda dodjemo do sinteze