Thread za luđake koji skupljaju kemikalije

[Mongostin1]

Dobro, ne trebaš sada govoriti u jednini i za sebe sama
Osobno, na ovakvu pristupačnost prilikom ovog odgovora sam rijetko gdje naišao, zaista hvala Ti na tome!

Što se tiče kerozina i petroleja; na starom tavanu sam naišao na stari fenjer (barem se to tako kaže kod nas). Hrđu sam skinuo sa solnom kiselinom, a zatim saprao ga u vodi i kasnije fino opiturao mineralnom temeljnom bojom.
Brinulo me je, s čim da ga osposobim, a kupio sam fitilj (onaj konopac – na kutiji piše fitilj) za njega, ali nisam znao što da ulijem. Alkoholi ne idu u njega, jer brzo hlape, a i imaju slabu kaloričnu vrijenost.
Otišao sam kupiti u boje i lakovi petrolej, ali kada sam ga ulio i fitlj zapalio, petrolej prilikom gorenja fitilja se je pojavio gore /izvukao ga je tlak i samo to što vatra „izvlači“ sve ispod sebe/, ali nije gorio ništa agresivnije. Postoji li mogućnost da to nije petrolej ili pak da sadrži previše vode?

Kerozin mi je pak nemoguće nabaviti, jer aerodrom blizu mene baš i nema :/ ; al svakako mislim da bi on bio preagresivan za fenjer..ipak, jer ima jako puno oktanskih brojeva, jer je to otpadak od destilata nafte.

Za diesel da se potakne da gori, prvo se treba zagrijati. Benzin pak odmah gori s čađavim plamenom, ali on je reaktivniji za to.

Benzin za čišćenje neće da gori, što je znak da nije isto što i onaj sa pumpne stanice Sad samo trebam odgonetnuti, je li isto što i medicinski benzin

Al još me brine ova tajna diesela običnog i diesela ribarskog – plavog:/


Nadalje, što se tiče srebra. Jako dobro i opširno si mi opisala, a ovo što se tiče oko stvaranja vodika znam (nije mi pak toliko loše znanje kemije, i da je to egzotermna reakcija. Da, vjerojatno će čestice biti previše sitne.
Najbolji je taj „opasan način“ za 0,5%-tnom otopinom natrijeva ili kalijeva cijanida i propuhivanjem zraka u otopinu

Hidroliza natrijevog acetata
Što bi tu nastalo i kako bi ju pripravio?!

Za pripravu kamforne kiseline, a i da općenito vidim kristalizaciju njega u etanolu
Zanimljivo je to što se od nečeg prirodnog može sintetizirati nešto umjetno istoga sastava, samo uz pomoć tehničkih kemikalija.


Nego još da te to upitam; kako pripraviti keten (H2C=CO)? Možeš li mi pojasniti više od ove napisane jedne rečenice o njemu?
-->„Keteni (prema ketoni) su vrlo reaktivni i nestabilni organski spojevi opće formule R1R2C=CO, u kojima je karbonilna skupina (CO) vezana dvostrukom vezom na susjedni ugljikov atom, a R1 i R2 mogu biti alkilne skupine, arilne skupine ili vodikovi atomi. Među tim je spojevima najjednostavniji keten.
Keten je inače nestabilan, bezbojan, vrlo otrovan plin koji se može prirediti termičkom razgradnjom acetona ili octene kiseline (ili acetanhidrida), a služi kao sredstvo za acetiliranje.“


P.S. Lijepa poruka koju nosiš kao potpis; mogu pročitati više nego što misliš da si napisao

[Štreberica]

Da, o ovim gorivima ja nažalost ništa korisno ne znam, nadam se da će naići netko tko zna.

Mongostin1 kaže:

Najbolji je taj „opasan način“ za 0,5%-tnom otopinom natrijeva ili kalijeva cijanida i propuhivanjem zraka u otopinu

Nisam baš sigurna da bi tako dobio srebro a ne srebrov oksid, gdje si to našao? Svakako mi se raditi s cijanidima u velikim količinama a bez jako dobre zaštite čini kao samoubojstvo.

Mongostin1 kaže:

Hidroliza natrijevog acetata
Što bi tu nastalo i kako bi ju pripravio?!

Ah, to je onda prilično drukčiji način upotrebe pojma hidroliza (također je reakcija s vodom, ali sasvim drukčija). Natrijev acetat ima formulu CH3COONa. Kad se otopi u vodi, razdvaja se na ione CH3COO- i Na+. Od toga CH3COO- hidrolizira jer je anion slabe kiseline, što znači da reakcijom s vodom djelomično prelazi u tu kiselinu. CH3COO- + H2O --> CH3COOH + OH-. CH3COOH je octena kiselina, zbog koje bi se mogao osjetiti miris po octu. OH- su ioni koji čine otopinu lužnatom. Ta hidroliza se jače odvija na većoj temperaturi, pa se obično pokus izvodi tako da se natrijev acetat otopi u vodi, doda neki indikator i zagrijava, pri čemu indikator mijenja boju (npr. fenolftalein iz bezbojne u rozu). Mogla bih to isprobati u četvrtak ako budem imala vremena i sjetim se jer ću ionako kuhati indikator od crvenog kupusa. Tako možeš i ti, ako znaš kako pripremiti natrijev acetat od sode bikarbone i bezbojnog octa.

Mongostin1 kaže:

Za pripravu kamforne kiseline, a i da općenito vidim kristalizaciju njega u etanolu

Probaj otopiti "kamfor protiv moljaca" ako ga imaš/uspiješ naći Naravno, lako moguće da su njemu dodani još neki otrovi, pa ne bih to baš preporučila popiti.

Mongostin1 kaže:

Nego još da te to upitam; kako pripraviti keten (H2C=CO)? Možeš li mi pojasniti više od ove napisane jedne rečenice o njemu?
-->„Keteni (prema ketoni) su vrlo reaktivni i nestabilni organski spojevi opće formule R1R2C=CO, u kojima je karbonilna skupina (CO) vezana dvostrukom vezom na susjedni ugljikov atom, a R1 i R2 mogu biti alkilne skupine, arilne skupine ili vodikovi atomi. Među tim je spojevima najjednostavniji keten.
Keten je inače nestabilan, bezbojan, vrlo otrovan plin koji se može prirediti termičkom razgradnjom acetona ili octene kiseline (ili acetanhidrida), a služi kao sredstvo za acetiliranje.“

A što će ti pak to? Zagrijavanjem/gorenjem acetona kažu (ako možeš čitati engleski), ali ne čini mi se baš lako.

Mongostin1 kaže:

P.S. Lijepa poruka koju nosiš kao potpis; mogu pročitati više nego što misliš da si napisao

Da, ali na žalost ne mogu uvijek pročitati koliko tko zna kemije. Ovako kako si se prvo javio pomislila sam da ne znaš ništa, a to je na ovoj temi nezgodno.

[Mongostin1]

Za naftne derivate ću ili sačekati još malo ili pak pitati/tražiti na nekom podobnijem mjestu.

Zaštita će biti kako i spada, za to se ne boj Štreberice – takvi spojevi i bolje da djeci nisu nabavljivi
0,5% sam čak i puno rekao, stvar je o 0,1 do 0,2 % – samo tu govori o rudi, a ja ovdje imam otopinu cinkovog klorida i talog srebra. Evo=> http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/eleme...i.html#SPOJEVI .

Natrijev etanoat znam pripraviti; u čašu ulijem octene kiseline i dodajem sodu bikarbonu. Reakcija je endotermna pa je dobro požuriti zagrijavanjem.
NaHCO3 + CH3COOH ---> CH3COONa + CO2 + H2O
Kiselinska hidroliza mi je stvarala problem, je znam da je on spoj dobiven od kiseline; a u jednom odgovoru u e-skoli kemije sam naišao na taj pojam. Sad mi je sve jasnije.
Kažeš bezbojnog octa. Ja imam običnog Kiska – crvenog – znači sadrži arome; nema druge nego potražiti bezbojni za pokus

Trenutno sam u potrazi, u dvije ljekarne nisam ga uspio naći, al obe su bile gradske, sada ću pokušati u privatnima, moguće da ću imati više sreće
Hahaha neću piti, neću piti!

Bravo! Eto vidiš kako mi Google uopće nije otvorio ovo što si mi dala. Ili sam tražio pod nekim drugim natuknicama, a time i drugim smjernicama za uspješniju pretragu.
Ma nešto pokušavam oko priprave metilvinilketona, ali ipak je bolje s pronaći/pripraviti vinilacetilen pa hidratacijsom njega da nastane.

Može se dosta iščitati o čovjeku preko njegova rukopisa (frustracije), gramatičkih pogrešaka (brzina pisanja i nepromišljenost), nomenklature i općenitog pravopisa (zaintersiranost), dužini pisanja (upornost, tvrdoglavost), itd..
Pa da, potrebno je i znati kome pomažeš, nekome „nebitnome“ za „nebitan“ pokus dovoljno je odgovoriti i s jednom rečenicom, a nekome „bitnom“ za pokus u školi ili znanstveni privatni rad, malo opširnije – što smatram pravom voljom pomoći.
Onda, prije nego sam postavio pitanja, trebao sam se prvo predstaviti, odakle sam, tko sam i što sam i kakvo mi je znanje kemije, da znaš kako ćeš se postaviti i kako ćeš sklapati rečenice da te mogu razumijeti Al privatnost na Internetu ipak svatko voli držati za sebe, al glavno da se razumimo

Ne želim biti naporan ni dosadan, ali evo još samo ovo za sada, ako nije problem;

1. Što je to alkalimetrija?

2. Amonijak kao plinoviti se može dobiti, ali u otopini se ne može pripraviti bez nekog poštenog kondenzatora, koji se naziva onda „bezvodni amonijak“ (http://www.petrokemija.hr/Portals/0/...akBezvodni.pdf i http://zastitaisigurnost.com.hr/portal/amonijak/ ), i kao takav dolazi u prodaju najčešće od 25% (maksimalno je čini mi se 35%).
Naziva se „bezvodni amonijak“ (ili „ukapljeni amonijak“; ili samo „amonijak“) da bi se mogao razlikovati od amonijeva hidroksida (otopine amonijeva hidroksida), koja se zove "kućni amonijak".

Ovdje: http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroksidi piše: „Vodena otopina amonijaka slaba je lužina zbog njegove hidrolize (NH3 + H2O --> NH4+ + OH-), a nije dokazano postojanje amonijeva hidroksida (NH4OH)“.

Pitanja glasu;
* Otopina plina amonijaka (NH3) u vodi, da li će dati „nepostojani“ amonijev hidroksid?
* Otopina ukapljenog/bezvodnog 25%-tnog amonijaka (-> H+ + NH3 → NH4+) u vodi daje razrijeđenu otopinu amonijaka?

[panorama]

Petrolej za rsvjetu : http://www.iskra.hr/petrolej.html

[Mongostin1]

Vidiš..to je drugi petrolej od različitog proizvođača i drugog naziva.
Od ovog proizvođača sam i kupovao benzin za čišćenje=> http://www.iskra.hr/benzin.html

[Štreberica]

Mongostin1 kaže:

Zaštita će biti kako i spada, za to se ne boj Štreberice – takvi spojevi i bolje da djeci nisu nabavljivi
0,5% sam čak i puno rekao, stvar je o 0,1 do 0,2 % – samo tu govori o rudi, a ja ovdje imam otopinu cinkovog klorida i talog srebra. Evo=> http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/eleme...i.html#SPOJEVI .

Ajde, ovako već možda da. No otopinu bi trebalo prvo napraviti lužnatom (kisela otopina + cijanid --> HCN --> , a i ne mogu nastati cijanidni kompleksi), ali ne previše jer se u jače lužnatoj otopini istaloži Ag2O. Amonijakom možda, ali nisam sigurna kako bi utjecalo to što i s amonijakom srebro pravi kompleks.

Mongostin1 kaže:

Natrijev etanoat znam pripraviti; u čašu ulijem octene kiseline i dodajem sodu bikarbonu. Reakcija je endotermna pa je dobro požuriti zagrijavanjem.
NaHCO3 + CH3COOH ---> CH3COONa + CO2 + H2O
Kiselinska hidroliza mi je stvarala problem, je znam da je on spoj dobiven od kiseline; a u jednom odgovoru u e-skoli kemije sam naišao na taj pojam. Sad mi je sve jasnije.
Kažeš bezbojnog octa. Ja imam običnog Kiska – crvenog – znači sadrži arome; nema druge nego potražiti bezbojni za pokus

Da. Bezbojni da bi i acetat bio čišći, da, inače ti i acetat bude smeđi i jako se teško tih pigmenata i koječega riješiti.

Mongostin1 kaže:

Trenutno sam u potrazi, u dvije ljekarne nisam ga uspio naći, al obe su bile gradske, sada ću pokušati u privatnima, moguće da ću imati više sreće
Hahaha neću piti, neću piti!

Ne nužno ljekarne, moglo bi u većim dućanima i pod kućanskim potrepštinama biti, mislim baš na one "kuglice" protiv moljaca ali nisam to već dugo vidjela pa ne znam koristi li se još

Mongostin1 kaže:

Ma nešto pokušavam oko priprave metilvinilketona, ali ipak je bolje s pronaći/pripraviti vinilacetilen pa hidratacijsom njega da nastane.

A što će ti pak on? (Ni taj se ne čini baš najbezopasniji )

Mongostin1 kaže:

i kakvo mi je znanje kemije,

Ovo bi za ovu svrhu bilo dovoljno, ako bi bilo moguće bez otkrivanja ostalog

Mongostin1 kaže:

1. Što je to alkalimetrija?

Određivanje koncentracije lužine (baze) kiselo-baznom titracijom s kiselinom poznate koncentracije. U osnovi, točno izmjeriš volumen kiseline, dodaš par kapi indikatora, dodaješ lužinu kap po kap dok indikator ne promijeni boju, i onda iz toga koliki je volumen lužine bio potreban izračunaš koncentraciju lužine (može i obrnuto, izmjeriš prvo neki volumen lužine pa dodaješ kiselinu...). Ne znam znaš li išta o kemijskom računu.

Mongostin1 kaže:

2. Amonijak kao plinoviti se može dobiti, ali u otopini se ne može pripraviti bez nekog poštenog kondenzatora, koji se naziva onda „bezvodni amonijak“ (http://www.petrokemija.hr/Portals/0/...akBezvodni.pdf i http://zastitaisigurnost.com.hr/portal/amonijak/ ), i kao takav dolazi u prodaju najčešće od 25% (maksimalno je čini mi se 35%).
Naziva se „bezvodni amonijak“ (ili „ukapljeni amonijak“; ili samo „amonijak“) da bi se mogao razlikovati od amonijeva hidroksida (otopine amonijeva hidroksida), koja se zove "kućni amonijak".

Naziv bezvodni amonijak nema smisla, jer on sadrži itekako puno vode (35% je amonijak, a preostalih 65% voda) - time su samo htjeli reći da sadrži maksimalan udio amonijaka a minimalan udio vode. "Kućni amonijak" (koji nigdje ne viđam za kupiti kad mi treba ) sadrži manje amonijaka i više vode, naravno.

Mongostin1 kaže:

Ovdje: http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroksidi piše: „Vodena otopina amonijaka slaba je lužina zbog njegove hidrolize (NH3 + H2O --> NH4+ + OH-), a nije dokazano postojanje amonijeva hidroksida (NH4OH)“.

Pitanja glasu;
* Otopina plina amonijaka (NH3) u vodi, da li će dati „nepostojani“ amonijev hidroksid?
* Otopina ukapljenog/bezvodnog 25%-tnog amonijaka (-> H+ + NH3 → NH4+) u vodi daje razrijeđenu otopinu amonijaka?

Kad imaš neki metalni hidroksid, npr. NaOH, kad ispariš vodu on preostane čisti. Kad imaš amonijevu lužinu, isparavanjem ne preostane nikakva čvrsta tvar, nego ispare i voda i amonijak. Zato se postojanje amonijeva hidroksida može utvrđivati samo u otopini, složenijim instrumentalnim metodama određivanja strukture, a to nije baš lako i jednoznačno, otud taj spor je li to samo NH3(aq) i NH4+(aq) ili postoji i čestica NH4OH(aq). Svakako je otopina amonijaka u vodi lužnata, ali to se može pisati jednadžbom, ovisno "priznajemo" li postojanje NH4OH:
NH3 + H2O --> NH4+ + OH-
ili
1) NH3 + H2O --> NH4OH
2) NH4OH --> NH4+ + OH-
(za praktične svrhe dođe na isto - ionako prvu jednadžbu možeš dobiti zbrajanjem ove druge dvije)
Da, ako razrijediš tu koncentriranu otopinu amonijaka, dobiješ razrijeđenu otopinu amonijaka. Koliko postotnu, ovisi naravno s koliko si ju vode razrijedio.

[slikica99]

hej imam jedno pitanje, i mislim da je ovo prava tema da ga pitam, hehe.. zanima me da li znate od kojih kemikalija, tableta, praškova, tvari ma bilo čega bi se moglo napravit nesto za mršavljenje.. npr. suzbijanje apetita, ili da samo po sebi topi te naslage.. probala sam sa eferinom (1% kapi za nos) ali tesko mi ga je nabavit, imala sam samo 3 bocice iz 3 različite ljekarne, a bila sam u milijon ljekarna i nigdje nedaju.. pa evo ako imate kakvu ideju ili nesto.. )

[Štreberica]

Štreberica kaže:

Ah, to je onda prilično drukčiji način upotrebe pojma hidroliza (također je reakcija s vodom, ali sasvim drukčija). Natrijev acetat ima formulu CH3COONa. Kad se otopi u vodi, razdvaja se na ione CH3COO- i Na+. Od toga CH3COO- hidrolizira jer je anion slabe kiseline, što znači da reakcijom s vodom djelomično prelazi u tu kiselinu. CH3COO- + H2O --> CH3COOH + OH-. CH3COOH je octena kiselina, zbog koje bi se mogao osjetiti miris po octu. OH- su ioni koji čine otopinu lužnatom. Ta hidroliza se jače odvija na većoj temperaturi, pa se obično pokus izvodi tako da se natrijev acetat otopi u vodi, doda neki indikator i zagrijava, pri čemu indikator mijenja boju (npr. fenolftalein iz bezbojne u rozu). Mogla bih to isprobati u četvrtak ako budem imala vremena i sjetim se jer ću ionako kuhati indikator od crvenog kupusa. Tako možeš i ti, ako znaš kako pripremiti natrijev acetat od sode bikarbone i bezbojnog octa.

Ne vidi se (razlika u boji je previše suptilna ). Možda sam loše procijenila potrebne količine (koncentracije soka crvenog kupusa i natrijevog acetata u vodi)

[CherryLie]

slikica99 kaže:

hej imam jedno pitanje, i mislim da je ovo prava tema da ga pitam, hehe.. zanima me da li znate od kojih kemikalija, tableta, praškova, tvari ma bilo čega bi se moglo napravit nesto za mršavljenje.. npr. suzbijanje apetita, ili da samo po sebi topi te naslage.. probala sam sa eferinom (1% kapi za nos) ali tesko mi ga je nabavit, imala sam samo 3 bocice iz 3 različite ljekarne, a bila sam u milijon ljekarna i nigdje nedaju.. pa evo ako imate kakvu ideju ili nesto.. )

I da znam ne bih ti rekao. To što radiš je vrlo opasno. Ne znaš kako će tvoje tijelo reagirati na određene supstance tako da ne radi ništa bez recepta doktora. Ako želiš smršaviti pametnije ti je izdvojiti malo vremena svaki dan i napraviti "osnovnu" tjelovježbu, trčati, baviti se nekim sportom, pripaziti na prehranu(manje ugljikohidrata i masti) itd.

[Štreberica]

slikica99 kaže:

hej imam jedno pitanje, i mislim da je ovo prava tema da ga pitam, hehe.. zanima me da li znate od kojih kemikalija, tableta, praškova, tvari ma bilo čega bi se moglo napravit nesto za mršavljenje.. npr. suzbijanje apetita, ili da samo po sebi topi te naslage.. probala sam sa eferinom (1% kapi za nos) ali tesko mi ga je nabavit, imala sam samo 3 bocice iz 3 različite ljekarne, a bila sam u milijon ljekarna i nigdje nedaju.. pa evo ako imate kakvu ideju ili nesto.. )

Mnogi od takvih pripravaka, uključujući efedrin, po kemijskom su sastavu/djelovanju amfetamini - slični drogi metamfetaminu i sa sličnim pripadajućim rizicima i nuspojavama, tako da baš nije preporučljivo igrati se time na svoju ruku.
Npr. L-karnitin nije, on je prenositelj masti u mitohondrij kako bi se brže razgrađivale i trebao bi biti siguran, ali nema ni razloga da djeluje osim na ljudima koji imaju neki poremećaj zbog kojeg im ga prirodno nedostaje.
Uglavnom, trenutačno nemam ništa ni koliko-toliko sigurno i pouzdano za preporučiti.

[Mongostin1]

Hmm svakako pokusima bi se dobro namučio vadeći srebro na načine cijanida i amonijaka a opet veliki upitnik, bi li ga i dobio... .
Mislim ljekarne, al moglo bi se pogledati po Bauhausu.
Možeš li vjerovati da u Hrvatskoj enciklopediji i na Internetu o alkalimetriji nema apsolutno ništa.
Sada kad si mi pobliže pojasnila, mogu barem po područjima organske kemije kopati malo s usmjerenjem na titraciju.
Inače kemijski račun 7. i 8. razreda me ide; je li dovoljno?

Amonijak je sve teže naći i u ljekarni, ne znam koji im je bog i što se glupiraju sa zabranama na toliko bezopasnih kemikalija, al barem da se može naručiti na ime i prezime to bi bilo 6 put lakše.
E sad mi je o amonijaku sve puno jasnije, svakako je dobro da se ovakav odgovor i nalazi negdje na Internetu, jer do sada nije.

Kada bi došao u Budimpeštu (ili Tursku) i ušao u ljekarnu, mogao bi kupiti bez recepta tablete „EPHERIT tabletta; efedrin-hidroklorid“-proizvođača Extractum Pharma. Sam ti naziv firme govori o njoj samoj – efedrin (http://hr.wikipedia.org/wiki/Efedrin ) se vadi iz biljke efedre, a u Hrvatskoj raste pod nazivom kositernica (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kositernice ) kojih ima po Dalmaciji jako puno.

Naišao sam ne baš davno na jedan forum ( https://themajka.com ) koji ti govori o kojekakvim ekstrakcijama, gljivama i drugim prirodnim stvarima, pa vidi i tamo o čem se govori.

Štreberica ti je dobro odgovorila. A inače L-karnitin spada pod aminikiseline- neki ga svrstavaju u esencijalne (potrebne tijelu), a neki u neesencijalne (nisu štetne, ali nisu ni potrebne), zavisi o čovjeku i području gdje živi (gdje ga uzima od namirnica).


Kod kovalentnih i ionskih veza; gdje spada berilij - je li on 100% ionska veza? Postoji li elemenata koji su 100% ionska ili 100% kovalentna veza ili ipak ne?

[Štreberica]

Mongostin1 kaže:

Možeš li vjerovati da u Hrvatskoj enciklopediji i na Internetu o alkalimetriji nema apsolutno ništa.

Kao što sam linkala, imaš na srpskom i latinici (a sve kad bi bilo i na ćirilici, zamijeniti slova valjda i google translator može dovoljno dobro), što bi trebalo biti dovoljno slično hrvatskom da bez problema razumiješ.

Mongostin1 kaže:

Sada kad si mi pobliže pojasnila, mogu barem po područjima organske kemije kopati malo s usmjerenjem na titraciju.
Inače kemijski račun 7. i 8. razreda me ide; je li dovoljno?

Za titracije baš i nije To su samo maseni i drugi udjeli i gustoća, a za titracije bi morao znati kako odrediti količine tvari koje reagiraju jedna s drugom (to se obično radi u 1. i 2. raz. gimnazije, preko pojma množine).

Mongostin1 kaže:

Amonijak je sve teže naći i u ljekarni, ne znam koji im je bog i što se glupiraju sa zabranama na toliko bezopasnih kemikalija, al barem da se može naručiti na ime i prezime to bi bilo 6 put lakše.

Nije baš sasvim nemoguće ubiti se amonijakom, iako ni ja ne vidim razloga za zabranu. A mnoge od kemikalija za koje si zainteresiran nikako nisu bezopasne.

Mongostin1 kaže:

E sad mi je o amonijaku sve puno jasnije, svakako je dobro da se ovakav odgovor i nalazi negdje na Internetu, jer do sada nije.

Možda i jest, samo ne znamo tražiti.

Mongostin1 kaže:

Štreberica ti je dobro odgovorila. A inače L-karnitin spada pod aminikiseline- neki ga svrstavaju u esencijalne (potrebne tijelu), a neki u neesencijalne (nisu štetne, ali nisu ni potrebne), zavisi o čovjeku i području gdje živi (gdje ga uzima od namirnica).

Nije esencijalan, normalni ljudi (koji nemaju neki genetski defekt koji to onemogućava) ga normalno proizvode u organizmu, ako hranom unose dovoljno onog što je potrebno za tu njegovu proizvodnju (npr. lizina, koji jest esencijalna aminokiselina), iako je često dobro i unositi ga hranom. Nije jedna od onih 20 aminokiselina koje grade proteine, nego posebna.

Mongostin1 kaže:

Kod kovalentnih i ionskih veza; gdje spada berilij - je li on 100% ionska veza? Postoji li elemenata koji su 100% ionska ili 100% kovalentna veza ili ipak ne?

Veza nije svojstvo elementa, nego spoja - veza je između 2 atoma, najčešće 2 različita elementa. Veza između 2 atoma istog elementa je u velikoj većini slučajeva ili 100% kovalentna (ako je to nemetal - npr. vodik kao H2 molekule, ugljik u dijamantu... nemetali su na desnoj strani periodnog sustava) ili 100% metalna (ako je to metal). Veza između dva atoma različitih elemenata je ili metalna (ako su oba metali) ili nekim postotkom ionska a nekim kovalentna (ne može biti 100% ionska). Najjednostavnije rečeno, okvirno možemo reći što su atomi međusobno udaljeniji u periodnom sustavu (osobito horizontalno), to je veza više ionska, a manje kovalentna. Ako je jedan atom metal a drugi nemetal najčešće se smatra pretežno ionskom, a ako su oba nemetali pretežno kovalentnom (ima iznimaka jer to nije definirano preko toga nego preko svojstava spojeva). Za berilij se smatra da sa svim nemetalima tvori pretežno kovalentne veze (mislim da je to jedini takav metal).

[Mongostin1]

Štreberica kaže:

Nije esencijalan, normalni ljudi (koji nemaju neki genetski defekt koji to onemogućava) ga normalno proizvode u organizmu, ako hranom unose dovoljno onog što je potrebno za tu njegovu proizvodnju (npr. lizina, koji jest esencijalna aminokiselina), iako je često dobro i unositi ga hranom. Nije jedna od onih 20 aminokiselina koje grade proteine, nego posebna.

http://www.coolinarika.com/magazin/c...zi-l-karnitin/ - „L-karnitin je esencijalan pa se redovno dodaje dječjoj hrani.“

Od pustih preporuka pogledao sam i sastojak onog benzina za zippo upaljače, ali piše samo sastav "lagani naftni destilat", evo i slike:



Ovdje: http://wiki.answers.com/Q/Will_rubbi...ork_in_a_zippo sam i pročitao da alkohol može zamijeniti takvu vrst benzina u zippo upaljaču jer je rađen na princip fenjera


A reci mi vezano za suhu destilaciju; pri suhoj destilaciji ( http://hr.wikipedia.org/wiki/Destilacija ) krute se tvari djelomičnim izgaranjem uz nedovoljno kisika zagrijavaju do temperature na kojoj se kemijski raspadaju i oslobađaju jednostavnije kemijske spojeve u plinovitom stanju.
Tako suhom destilacijom se je prije proizvodio metanol ( http://hr.wikipedia.org/wiki/Metanol ) (drvni alkohol), koji je uz sebe još imao i gorivi drvni plin (koji je mješavina CO2 i H2).
Možeš li mi reći kako da pripravim dobivanje metanola? Mogu li putem metalne posude malo veće, ubaciti drva unutar, zatvoriti je, probušit rupicu na poklopcu, a tu kutiju zagrijavati. Na rupicu bi izlazio gorivi drvni plin, koji se zapali i gori poput svijeće, a kad bi se on ugasio znak je da je gotov proces. A gdje je tu metanol koji treba biti u tekućem stanju?

[Garofeeder]

Ajde, priznajte koji je, necu mu nista:

http://www.vecernji.hr/zagreb/pogled...alerija-554929

[Mongostin1]

Garofeeder kaže:

Ajde, priznajte koji je, necu mu nista:

http://www.vecernji.hr/zagreb/pogled...alerija-554929

Željezov(II) sulfat pentahidrat (željezova galica ili zelena galica) je najjefiniji insekticid i ekološki problem jer je nusprodukt u proizvodnji raznih spojeva, a otopina joj je izrazite zelene boje. Moguće da je ona, moguće da je kojekavi antifirz ili motorno ulje /svakako zelenih boja/

[Garofeeder]

Mongostin1 kaže:

Željezov(II) sulfat pentahidrat (željezova galica ili zelena galica) je najjefiniji insekticid i ekološki problem jer je nusprodukt u proizvodnji raznih spojeva, a otopina joj je izrazite zelene boje. Moguće da je ona, moguće da je kojekavi antifirz ili motorno ulje /svakako zelenih boja/

Meni ja uranin bio prva ideja... A netko se nedavno hvalio da ga se dokopao...

http://www.youtube.com/watch?v=eWfU02mZX6I

[Štreberica]

Mongostin1 kaže:

A reci mi vezano za suhu destilaciju; pri suhoj destilaciji ( http://hr.wikipedia.org/wiki/Destilacija ) krute se tvari djelomičnim izgaranjem uz nedovoljno kisika zagrijavaju do temperature na kojoj se kemijski raspadaju i oslobađaju jednostavnije kemijske spojeve u plinovitom stanju.
Tako suhom destilacijom se je prije proizvodio metanol ( http://hr.wikipedia.org/wiki/Metanol ) (drvni alkohol), koji je uz sebe još imao i gorivi drvni plin (koji je mješavina CO2 i H2).
Možeš li mi reći kako da pripravim dobivanje metanola? Mogu li putem metalne posude malo veće, ubaciti drva unutar, zatvoriti je, probušit rupicu na poklopcu, a tu kutiju zagrijavati. Na rupicu bi izlazio gorivi drvni plin, koji se zapali i gori poput svijeće, a kad bi se on ugasio znak je da je gotov proces. A gdje je tu metanol koji treba biti u tekućem stanju?

Ne znam ovo u takve detalje, nisam nikad to radila. Ima hrpa uputa na internetu na engleskom, ali ne mogu ti sad to sve prevoditi. Ovako kako si opisao, prilično sam sigurna da bi na rupicu izlazili i metanol (i on bi bio u plinovitom stanju jer to zagrijavaš iznad njegovog vrelišta) i drvni plin. Iz rupice bi trebala nekakva cijev voditi u posudu koju hladiš da u njoj metanol prelazi natrag u tekućinu, a plin paliti tek na vrhu druge cijevi koja izlazi iz te posude, ali ne znam kako to improvizirati u kućnoj radinosti a da sve bude dovoljno zatvoreno da nema prevelikih gubitaka. Svakako je i opasno jer je i metanol vrlo zapaljiv (a i otrovan, naravno).

Mongostin1 kaže:

Željezov(II) sulfat pentahidrat (željezova galica ili zelena galica) je najjefiniji insekticid i ekološki problem jer je nusprodukt u proizvodnji raznih spojeva, a otopina joj je izrazite zelene boje. Moguće da je ona, moguće da je kojekavi antifirz ili motorno ulje /svakako zelenih boja/

Nije, on nikad ne može dati tako kričavo zelenu otopinu, bila bi zagasito tamnozelena i brzo bi se izgubila razrjeđivanjem s vodom potoka jer ga je potrebno puno da bi boja bila intenzivna.

Garofeeder kaže:

Meni ja uranin bio prva ideja... A netko se nedavno hvalio da ga se dokopao...

http://www.youtube.com/watch?v=eWfU02mZX6I

Može biti. Ali i ne mora. (uranin tj. fluorescein godinama je korišten za bojenje rijeke Chicago na Dan svetog Patricka, ali onda je zamijenjen bojom koja se smatra ekološki sigurnijom). Inače, boje u vodotoke ponekad ubacuju i istraživači radi jednostavnog praćenja povezanosti podzemnih voda.

[body00]

Evo ljudi kao i mnogi od vas pokušao sam nabaviti kalijev nitrat kojeg nažalost više nigdje nema za kupit. Sad razmišljam da ga doma napravim s nitratnom kiselinom i kalijevim hidroksidom: HNO3+KOH--->KNO3+H20
Ima li netko iskustva s time i dali znate koliko bi se od litre kiseline i kile hidroksida dobilo KNO3? Trebam ih samo pomiješati skupa i onda zagrijem da voda ispri i ovo što ostane je KNO3?

[Štreberica]

body00 kaže:

Evo ljudi kao i mnogi od vas pokušao sam nabaviti kalijev nitrat kojeg nažalost više nigdje nema za kupit. Sad razmišljam da ga doma napravim s nitratnom kiselinom i kalijevim hidroksidom: HNO3+KOH--->KNO3+H20
Ima li netko iskustva s time i dali znate koliko bi se od litre kiseline i kile hidroksida dobilo KNO3? Trebam ih samo pomiješati skupa i onda zagrijem da voda ispri i ovo što ostane je KNO3?

A otkud ti nitratna kiselina i kalijev hidroksid? Nisam primijetila da baš i toga ima za kupiti u slobodnoj prodaji.
Neće baš litra i kila biti najbolji omjer - trebao bi se upoznati s osnovama kemijskog računa (stehiometrije) ako želiš računati potrebne količine (a i znati koliko ima HNO3 u toj otopini dušične kiseline koju imaš, npr. kao koncentraciju ili maseni udio).
Ako miješaš puno KOH s otopinom, a osobito s koncentriranom otopinom kiseline, oslobodit će se puno topline. (Npr. plastična posuda će se vrlo vjerojatno rastaliti.) Znaš li kako na što sigurniji način raditi reakcije u kojima se oslobađa puno topline?
Otopinu KNO3 radije ne bih zagrijavala baš skroz dok sva voda ne ispari, jer ako je otopina bila onečišćena s makar malo organskih tvari s kojima KNO3 reagira, tada ta smjesa može eksplodirati. Bolje bi bilo zagrijati dok ne ostane uz čvrsti KNO3 malo vode (možda već dok se čvrsti KNO3 tek počne pojavljivati) i pustiti par dana da ta voda ishlapi na sobnoj temperaturi (pokriti gazom ili tako nečim da ne upadne nešto unutra).

[body00]

Štreberica kaže:

A otkud ti nitratna kiselina i kalijev hidroksid? Nisam primijetila da baš i toga ima za kupiti u slobodnoj prodaji.
Neće baš litra i kila biti najbolji omjer - trebao bi se upoznati s osnovama kemijskog računa (stehiometrije) ako želiš računati potrebne količine (a i znati koliko ima HNO3 u toj otopini dušične kiseline koju imaš, npr. kao koncentraciju ili maseni udio).
Ako miješaš puno KOH s otopinom, a osobito s koncentriranom otopinom kiseline, oslobodit će se puno topline. (Npr. plastična posuda će se vrlo vjerojatno rastaliti.) Znaš li kako na što sigurniji način raditi reakcije u kojima se oslobađa puno topline?
Otopinu KNO3 radije ne bih zagrijavala baš skroz dok sva voda ne ispari, jer ako je otopina bila onečišćena s makar malo organskih tvari s kojima KNO3 reagira, tada ta smjesa može eksplodirati. Bolje bi bilo zagrijati dok ne ostane uz čvrsti KNO3 malo vode (možda već dok se čvrsti KNO3 tek počne pojavljivati) i pustiti par dana da ta voda ishlapi na sobnoj temperaturi (pokriti gazom ili tako nečim da ne upadne nešto unutra).

uhh... onda je to opasnije nego što sam mislio. stehiometriju smo imali u šk ali sam dobru većinu zaboravio xD a tvari ima na njuškalu, kila tj. litra navedenih je 60kn. koji bi bio recimo najbolji omjer?