Jezični savjetnik (3. izdanje)

[MmeTipfeler]

Ne upotrebljavaju se samo datumi u genitivu. Svake godine, svakoga vikenda također su genitivi vremena, a i ne znam koji bi padež trebalo upotrijebiti iza prijedloga od i do, kao u primjeru od petog do devetog travnja. Umjesto genitiva može se upotrijebiti i akuzativ vremena: svaki vikend pada kiša, a oni koji se baš žele čistunski izražavati inzistiraju na to se dogodilo petnesti ožujka. Osobno preferiram genitiv.

[cirith]

MmeTipfeler kaže:

a oni koji se baš žele čistunski izražavati inzistiraju na to se dogodilo petnesti ožujka. Osobno preferiram genitiv.

U standardu, u tzv. strožim stilovima, prednost i ima vremenski gen.

[MmeTipfeler]

cirith kaže:

U standardu, u tzv. strožim stilovima, prednost i ima vremenski gen.

A vidiš, meni se baš činilo da je obratno.

[parsifal]

Molio bih vaše mišljenje

Da li se mora pisati

greška ili pogreška ili grJeška ili su sva 3 načina moguća.

nervira me lektorica koja moju riječ greška stalno ispravlja u pogreška

===================

I molim vaš političko lingvistički komentar.

Meni se čini da

1. kada je na vlasti hdz onda je službeno grješka.
2. Kada je na vlasti SDP onda je greška.

3. A kada lektorica nema što ispravljati ,ali želi poslodavcu pokazati da ipak nešto radi onda ona moje ''greška'' ispravi u ''pogreška'' i jako je ponosna

[MmeTipfeler]

Institutov pravopis koji je trenutačno službeno prihvaćen propisuje greška i pogreška. Iako je na vlasti HDZ.

Ostalo je stvar konteksta. Greška znači manu ili nedostatak (roba s greškom), a pogreška se odnosi na nešto što smo zabrljali: pravopisna pogreška, jezična pogreška, statistička pogreška itd. Međutim, greška u koracima ipak se toliko uvriježila da mislim kako je ne treba mijenjati.

[Shain]

tonchica* kaže:

Dragi moji, slušam u posljednje vrijeme, na radiju, TV-u, svi govore ovako:

- Sedmog travnja održat će se...
- Od petog do devetog travnja gledat ćemo...

Pitam se griješim li kad mislim da ovo bode uši, jer nema sedam travanja u godini, nego samo jedan, pa bi stoga trebalo reći sedmi travnja ili pak od peti do deveti travnja? Ili griješe svi ovi ostali?! Hvala!!

U našem je standardu nominativ "sedmi travnja".

U primorskim krajevima govori se "prvi siječnja", "deseti prosinca" i sl. i odatle je ušlo u standard. To je davno prije 1990. opisano kao obilježje zapadnog idioma. (Preradović je Manzonijevu odu "Il cinque maggio" preveo s "Peti svibnja".)

Smatra se da su izrazi poput "danas je prvi siječanj" germanizam (Heute ist der erste Jänner).

Samo je mjesec stalno u genitivu, a dan se deklinira:

N. sedmi travnja
G. sedmog travnja.
D. sedmom travnja
A. sedmi travnja
...

Uklopi ove padeže u svoje primjere i imaš odgovor.

(Na "istoku" se dekliniraju obje riječi: sedmi april, sedmog aprila, sedmom aprilu...)

[Laki001]

Ima li nekih generalnih pravila za pisanje zareza koja pokrivaju večinu situacija ili objašnjavaju neki općeniti princip kada treba a kada ne treba?

U pravopisu je to: "Ide u ovim situacijam, osim ako x, ali ako je x i y onda može, al ne ako je x y i q...", i tako dalje i tako dalje i to nitko ne može popamtit.

Našao sam ovdje

http://blog.dnevnik.hr/stitch/2004/1...-recenice.html

ovo:

Zarez se stavlja između rečenica i rečeničnih dijelova koji ne zavise jedni od drugih. Pravila po kojima se stavlja zarez svode se na tri osnovna načela: načelo nizanja (nabrajanja), načelo naknadnog dodavanja (umetanja) i načelo suprotnosti.

Zašto to ističem? Zato što ono što slijedi iza suprotnih veznika (a, ali, nego, već, no) ne mora biti prava suprotnost.

Zareze ni u kom slučaju ne treba stavljati mehanički - ispred svakog suprotnog veznika ili, poput Krleže, umjesto stanke za disanje - nego treba razmisliti je li posrijedi treće načelo.

Primjerice, u rečenicama poput:

Malen a veseo. Sitan ali dinamitan.

riječ je više o dodatku opisu, o njegovu proširenju, nego o suprotnom značenju (malen, a ne velik).

Po načelu suprotnosti, zarez se ne stavlja i kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili neki komparativni izraz:

Bolje ikad nego nikad.
Bolje duža kosa nego kraća pamet.

Ne stavlja se i ispred nego kada dolazi s ne samo:

Ne samo što bijeli svijet spominjete nego bijelog svijeta ne poznate. (I. B. Mažuranić)

Jel se slažete s tim?

Imate li šta za dodati?

Ova njegova tri načela ne pokrivanju, npr., zaključne veznike, a siguran sam da ne pokrivaju i još neke situacije. (i, prema njegovom rezoniranju, ovdje ne bi trebao ići zarez prije a, jer se ne radi o suprotnosti)


I par konkretnih pitanja:

1. U ovom citiranom članku on kaže da se zarez nestavlja gdje dolazi stanka za disanje, ali čini mi se da sam čuo u školi "Zarez u pismu stavljamo na mjestu gdje bismo u govoru napravili stanku".

2. U rečenici

"Ako ne reagira na ALT+TAB pokušavam sa CTRL+ESC."

bi li stavili zarez ispred pokušavam i zašto da/ne?

[tonchica*]

Shain kaže:

U našem je standardu nominativ "sedmi travnja".

U primorskim krajevima govori se "prvi siječnja", "deseti prosinca" i sl. i odatle je ušlo u standard. To je davno prije 1990. opisano kao obilježje zapadnog idioma. (Preradović je Manzonijevu odu "Il cinque maggio" preveo s "Peti svibnja".)

Smatra se da su izrazi poput "danas je prvi siječanj" germanizam (Heute ist der erste Jänner).

Samo je mjesec stalno u genitivu, a dan se deklinira:

N. sedmi travnja
G. sedmog travnja.
D. sedmom travnja
A. sedmi travnja
...

Uklopi ove padeže u svoje primjere i imaš odgovor.

(Na "istoku" se dekliniraju obje riječi: sedmi april, sedmog aprila, sedmom aprilu...)

Bravo Shain, uljepša mi dan
Hvala i ostalim forumašima na ljubaznim odgovorima.

Svima želim sretan Uskrs, koji ćemo mi Hrvati slaviti šesnaesti travnja

[Shain]

tonchica* kaže:

Bravo Shain, uljepša mi dan. Hvala i ostalim forumašima na ljubaznim odgovorima.

Svima želim sretan Uskrs, koji ćemo mi Hrvati slaviti šesnaesti travnja.

Tončice, vremenski akuzativ zamjenjiv je genitivom, a Uskrsi su ove godine isti dan.

- Sretali su se svaki vikend. - Sretali su se svakog vikenda.
- Viđat ćemo se čitavu jesen. - Viđat ćemo se čitave jeseni.
- Uskrsi su isti dan. - Uskrsi su istog dana.
- Uskrs ćemo slaviti šesnaesti travnja. - Uskrs ćemo slaviti šesnaestog travnja.

[Novi233]

Kako je pravilno balkončić ili balkonić?

[DrGordonFreeman]

Čemu služi izraz "pa" vidim da ga često koristim u govoru i masa ljudi također rečenicu započinje sa pa netko i otegne paaa. Znači prva osoba pita : gdje si bio jučer u dva? on odgovara, paaa bio sam kod svojih doma i to je samo primjer, meni taj pa ide na jetru kad pređe u naviku sa pa stalno započinjem sve što govorim i nisam jedini, taj pa nije nikakav problem ali ide mi na živce i onda ga izbjegavam. Pošto ne znam čemu služi pa i koje je značenje riječi pa može mi netko objasniti?

[Jobi]

Poštapalica! Pa. Ovaj. Umm... I slicno. To je jednostavno tako, koristi se i ne možeš protiv toga. Bar je manje iritantno od 'like' u engleskoj (kad mi pocnu s onim svojim 'and I was, like, what's happening?' )

[MmeTipfeler]

Laki001 kaže:

I par konkretnih pitanja:

1. U ovom citiranom članku on kaže da se zarez nestavlja gdje dolazi stanka za disanje, ali čini mi se da sam čuo u školi "Zarez u pismu stavljamo na mjestu gdje bismo u govoru napravili stanku".

2. U rečenici

"Ako ne reagira na ALT+TAB pokušavam sa CTRL+ESC."

bi li stavili zarez ispred pokušavam i zašto da/ne?

1. Da, tako je nastavnicima lakše objašnjavati, a učenicima pamtiti, no ne bismo daleko došli kad bismo se toga doista i pridržavali. Primjerice, iza subjekta kadšto dolazi jedva primjetna stanka pa ipak nitko neće tu staviti zarez.

Moj prijatelj nesretno se oženio.

Teže je shvatiti, ali bi bilo točnije reći da se zarez stavlja ondje gdje radimo stanku u razmišljanju, mijenjamo "smjer" rečenice.

2. Da, stavila bih zarez prema pravilu da se zavisna rečenica u inverziji (ispred glavne) odvaja zarezom: ako ne reagira na ALT+TAB zavisna je pogodbena rečenica, a ostatak je glavna.

[Shain]

Phil Marlowe kaže:

Postoji li neko mjesto gdje ljudi mogu poboljšati znanje standarda?

Bilo da se radi o nekoj radionici/seminaru/programu ili nečemu online. Da nije baš onako blog pa nasumično, nego nešto više strukturirano. Npr. nešto tipa ovi videi (ovaj video preko related videa vodi na još par serija videa)
https://www.youtube.com/watch?v=WWGPQZ8bxEA

Usput, jel bi "standard" trebalo ići veliko? Zašto da/ne?

Ima o tome tema "Jezični savjetnici na internetu".

Može se dodati:

- Hrvatski pravopis - link

Malim se slovom piše standard, opća je imenica.

[tonchica*]

Shain kaže:

Tončice, vremenski akuzativ zamjenjiv je genitivom, a Uskrsi su ove godine isti dan.

- Sretali su se svaki vikend. - Sretali su se svakog vikenda.
- Viđat ćemo se čitavu jesen. - Viđat ćemo se čitave jeseni.
- Uskrsi su isti dan. - Uskrsi su istog dana.
- Uskrs ćemo slaviti šesnaesti travnja. - Uskrs ćemo slaviti šesnaestog travnja.

Hvala, ovo će mi olakšati život, da se ne živciram svaki put kad čujem taj urotnički genitiv!

[MmeTipfeler]

tonchica* kaže:

Hvala, ovo će mi olakšati život, da se ne živciram svaki put kad čujem taj urotnički genitiv!

Bolje urotnički genitiv nego neznalački nominativ. Slušam spikericu na radiju: "Danas je sedamnaesti travanj..."

I treba paziti na imenice ženskoga roda - kod njih se nominativ i akuzativ ne podudaraju.

[tonchica*]

MmeTipfeler kaže:

Bolje urotnički genitiv nego neznalački nominativ. Slušam spikericu na radiju: "Danas je sedamnaesti travanj..."

I treba paziti na imenice ženskoga roda - kod njih se nominativ i akuzativ ne podudaraju.

Pojavnost izričaja "sedamnaesti travanj" nije bila predmetom mojeg raspitivanja ovdje. Ono što me zanimalo je odgovoreno od strane Shain. Svejedno, hvala na upisu i sretan Uskrs.

[MmeTipfeler]

tonchica* kaže:

Pojavnost izričaja "sedamnaesti travanj" nije bila predmetom mojeg raspitivanja ovdje. Ono što me zanimalo je odgovoreno od strane Shain. Svejedno, hvala na upisu i sretan Uskrs.

Oni koji najmanje znaju o jeziku najviše se bune.

Što se odmah ljutiš? Inzistiranje na uporabi akuzativa i tvrdnja da vremenski genitiv "bode uho", kao što ti činiš, i dovodi do ovakvih gluposti kakvu je danas izvalila spikerica. Nitko ti ne brani da pišeš i govoriš kako se nešto dogodilo "sedamnaesti travnja", no moraš znati da je to afektiranje.

[cirith]

Tončice! Nismo bili jasni! Ne zamjeri!
Tončice! Reci mi:
Plaću nikad ne dobijem prvi! ili Plaću nikad ne dobijem prvog!

[Shain]

Novi233 kaže:

Kako je pravilno balkončić ili balkonić?

Oboje je standardno. Balkončić je frekventniji. Balkonić ima hipokorističnu nijansu.