Tvrtka daje pozajmicu obrtu - smije li beskamatno?

[SolitaryPixel]

Koliko znam (molim ispravite me ako griješim) tvrtka može dati beskamatnu pozajmicu drugoj tvrtki, no ako daje pozajmicu fizičkoj osobi, mora obračunati kamatu.
Ja kao direktor želim dati pozajmicu obrtu s kojim imam poslovni odnos, u svrhu osiguravanja likvidnih sredstava. Ne uspijevam naći odgovor na jednostavno pitanje - mogu li pozajmicu dati beskamatno kao drugoj tvrtci, ili se na pozajmicu moraju obračunati kamate jer je obrt izjednačen sa fizičkom osobom vlasnika?

[senssia]

SolitaryPixel kaže:

Koliko znam (molim ispravite me ako griješim) tvrtka može dati beskamatnu pozajmicu drugoj tvrtki, no ako daje pozajmicu fizičkoj osobi, mora obračunati kamatu.
Ja kao direktor želim dati pozajmicu obrtu s kojim imam poslovni odnos, u svrhu osiguravanja likvidnih sredstava. Ne uspijevam naći odgovor na jednostavno pitanje - mogu li pozajmicu dati beskamatno kao drugoj tvrtci, ili se na pozajmicu moraju obračunati kamate jer je obrt izjednačen sa fizičkom osobom vlasnika?

Da, ako je ta fizička osoba zaposlenik tvrtke, ako nije onda ne.

Ako tvrtka daje obrtu, po mom mišljenju, kamata ne ide.

[ladak]

senssia kaže:

Da, ako je ta fizička osoba zaposlenik tvrtke, ako nije onda ne.

Ako tvrtka daje obrtu, po mom mišljenju, kamata ne ide.

Beskamatne pozajmice idu između pravnih osoba.
Budući obrt nema pravnu osobnost već se radi o fizičkoj osobi mišljenja sam da bi ipak trebala ić kamata od 3%.

[ChaosInMotion]

Potpisujem Ladak, za obrte to ne vrijedi.
Ali čak da je i između pravnih osoba treba paziti da firma koja posuđuje nema kredit kod banke ili slično, ukoliko ima porezna traži da se ugovori kamata na pozajmicu minimalno kolika je ugovorena sa bankom na kredit. E sad ide logično pitanje zašto? kako će oni dokazati da su posuđena sredstva iz kredita a ne iz tekuće likvidnosti?...jednostavno...dakle firma koja je posudila trpi kamate na kredit koje mora platiti banci, a ujedno posuđuje novac beskamatno drugoj firmi, a s tim novcem bi mogla zatvoriti kredit i neplaćati kamate. Dakle, pazite kod pozajmica između pravnih osoba, ukoliko firma ima kredit banci, bilo kakav, neće proci beskamatna pozajmica drugom društvu.

[senssia]

ladak kaže:

Beskamatne pozajmice idu između pravnih osoba.
Budući obrt nema pravnu osobnost već se radi o fizičkoj osobi mišljenja sam da bi ipak trebala ić kamata od 3%.

Idu i između pravne i fizičke ako fizička pozajmljuje pravnoj.

Vjerojatno misliš na pravnu sposobnost (sposobnost sklapanja pravnih poslova) pravna osoba posuđuje fizičkoj=obrtu. Opet ne treba. Ne posuđuje fizička osoba svome obrtu, nego pravna osoba gdje je ta fizička osoba u radnom odnosu. To nije isto.

Ili ja nisam dobro shvatila pitanje oko toga tko točno posuđuje novac: tvrtka ili vlasnik tvrtke kao fizička osoba?

[senssia]

ChaosInMotion kaže:

Potpisujem Ladak, za obrte to ne vrijedi.
Ali čak da je i između pravnih osoba treba paziti da firma koja posuđuje nema kredit kod banke ili slično, ukoliko ima porezna traži da se ugovori kamata na pozajmicu minimalno kolika je ugovorena sa bankom na kredit. E sad ide logično pitanje zašto? kako će oni dokazati da su posuđena sredstva iz kredita a ne iz tekuće likvidnosti?...jednostavno...dakle firma koja je posudila trpi kamate na kredit koje mora platiti banci, a ujedno posuđuje novac beskamatno drugoj firmi, a s tim novcem bi mogla zatvoriti kredit i neplaćati kamate. Dakle, pazite kod pozajmica između pravnih osoba, ukoliko firma ima kredit banci, bilo kakav, neće proci beskamatna pozajmica drugom društvu.

Prvi put čujem za ovo. Nikada mi porezna nije to gledala, a imala sam je puuuno puta u nadzoru kroz radni vijek ima li još netko takvo iskustvo?

[SolitaryPixel]

Hvala svima na odgovorima!
Senssia, tvrtka daje pozajmicu obrtu (nepovezanom s tvrtkom). Naletio sam na informaciju da se u ovom slučaju obrt tretira kao fizička osoba, što su ladak i ChaosInMotion potvrdili. U tom slučaju se, ako nema kamate od minimalno 3%, to tretira kao dohodak u naravi (bez obzira je li fizička osoba zaposlenik ili nije).

Koliko sam shvatio, trebam izdati R-1 bez PDV-a za obračunate kamate. Postoji li neki zakonski rokovi (npr. mjesečno, ili npr. 15 dana po povratu pozajmice) unutar kojih moram izdati račun za kamate?

[ChaosInMotion]

SolitaryPixel kaže:

Hvala svima na odgovorima!
Senssia, tvrtka daje pozajmicu obrtu (nepovezanom s tvrtkom). Naletio sam na informaciju da se u ovom slučaju obrt tretira kao fizička osoba, što su ladak i ChaosInMotion potvrdili. U tom slučaju se, ako nema kamate od minimalno 3%, to tretira kao dohodak u naravi (bez obzira je li fizička osoba zaposlenik ili nije).

Koliko sam shvatio, trebam izdati R-1 bez PDV-a za obračunate kamate. Postoji li neki zakonski rokovi (npr. mjesečno, ili npr. 15 dana po povratu pozajmice) unutar kojih moram izdati račun za kamate?

Minimalno jednom u godini i to obracun na 31.12 jer ti navedena kamata odnosno prihod mora uci u pripadajucu godinu i tako uvecati osnovicu poreza na dobit.

[ChaosInMotion]

senssia kaže:

Prvi put čujem za ovo. Nikada mi porezna nije to gledala, a imala sam je puuuno puta u nadzoru kroz radni vijek ima li još netko takvo iskustvo?

Prvo, meni osobno, to da se beskamatno posudi novac je protivno svim racunovodstveno, porezno i na kraju kapitalistickim nacelima na kojem su drustva postavljena, ali dobro ako zakon dopusta, ok.
Nije ni meni iskreno na pocetku ima par godina bilo jasno o cemu se radi ali u mom "selu" se ovo sve vise pocelo primjenjivati kod nadzora. Bilio bi mi naravno drago da jos netko napise slicna iskustva.
U naravi stvar je jednostavno.... ti priznajes kamatu na kredit kao porezno priznati trosak koji ti umanjuje oanovicu poreza na dobit. Medutim istovremeni posudujes novac beskamatno. Porezna kaze necu ti dozvoliti koristenje tog troska u smanjenju porezne osnovice ukoliko na posudeni novac ne dignes kamatu makar na istu razinu i tako povecas osnovicu poreza na dobit. Jerbda si tim novcem vratio kredit banci umjesto da besplatno posudujes okolo tog troska kamata ne bi ni bilo i ti bi imao vecu osnovicu poreza na dobit.

[senssia]

SolitaryPixel kaže:

Hvala svima na odgovorima!
Senssia, tvrtka daje pozajmicu obrtu (nepovezanom s tvrtkom). Naletio sam na informaciju da se u ovom slučaju obrt tretira kao fizička osoba, što su ladak i ChaosInMotion potvrdili. U tom slučaju se, ako nema kamate od minimalno 3%, to tretira kao dohodak u naravi (bez obzira je li fizička osoba zaposlenik ili nije).

Koliko sam shvatio, trebam izdati R-1 bez PDV-a za obračunate kamate. Postoji li neki zakonski rokovi (npr. mjesečno, ili npr. 15 dana po povratu pozajmice) unutar kojih moram izdati račun za kamate?

Po tome ispada da se kamata mora obračunati na svaki zajam koji neka tvrtka kao pravna osoba daje nekoj fizičkoj osobi koja nije zaposlenik te tvrtke, što mi se ne podudara s prethodnim savjetima koje sam dobijala. Zna netko točno?

[senssia]

ChaosInMotion kaže:

Prvo, meni osobno, to da se beskamatno posudi novac je protivno svim racunovodstveno, porezno i na kraju kapitalistickim nacelima na kojem su drustva postavljena, ali dobro ako zakon dopusta, ok.
Nije ni meni iskreno na pocetku ima par godina bilo jasno o cemu se radi ali u mom "selu" se ovo sve vise pocelo primjenjivati kod nadzora. Bilio bi mi naravno drago da jos netko napise slicna iskustva.
U naravi stvar je jednostavno.... ti priznajes kamatu na kredit kao porezno priznati trosak koji ti umanjuje oanovicu poreza na dobit. Medutim istovremeni posudujes novac beskamatno. Porezna kaze necu ti dozvoliti koristenje tog troska u smanjenju porezne osnovice ukoliko na posudeni novac ne dignes kamatu makar na istu razinu i tako povecas osnovicu poreza na dobit. Jerbda si tim novcem vratio kredit banci umjesto da besplatno posudujes okolo tog troska kamata ne bi ni bilo i ti bi imao vecu osnovicu poreza na dobit.

Meni osobno to nije protivno poslovnim načelima uopće, jer je stvar odluke dati zajam i u uvjetima po kojima će se zajam kao takav dati. Ako tvrtka stoji izrazito dobro, likvidna je, solventna i ima recimo poslovnog partnera koji želi pozajmiti novac kako bi investirao ili u svrhu preživljavanja radi trenutne nenaplativosti vlastitih potraživanja, a poslovni partneri su dugi niz godina i međusobno su si pokazali podršku i razumijevanje u odnosima. Recimo taj poslovni partner nije puštao zadužnicu dok je prvi kasnio u plaćanju i plaćao izvan roka i sl. I tako xy situacija...zašto ovaj ne bi pozajmio novac mimo kamate? To je naprotiv, kultura poslovanja. Nikome ne šteti, a doprinosi nečem pozitivnom. Ekonomija je ekonomija, kapitalizam...kakogod nazoveš. Ali, opet - iza svakog kapitala stoje ljudi. Koji rade i stvaraju, koji se žrtvuju i preživljavaju. I zato mi je apsurdno i pomisliti da se protivi ikakvim načelima, a kamoli ovim što si nabrojao. Barem po meni.

Ovaj princip razmišljanja porezne mi tek nema blage veze. Ne vidim poveznicu te dvije radnje...po tome se sve živo u poslovanju može gledati isključivo kroz porez na dobit, pa ne mogu ju oni namještati. Kakve pobogu veze ima svrha podizanja kredita od strane tvrtke s pozajmljivanjem novca nekome?! Jedno može biti u određenom peridou poslovanja kada vrijede jedni ujeti i situacija a drugo u totalnom drugim uvjetima i vremenskom periodu...sad sam se malo nanrvirala sorry al valjda sam preveć načitana školovana da bih ovo podnijela pod logično

[mala-vidra]

Slažem se da pozajmica dana fizičkoj osobi ( i koja jest i koja nije zaposlena u poduzeću ) podliježe obračunu kamate.
Međutim, nekako ( ja osobno ) smatram da se u ovom slučaju obrt gleda kao poslovni subjekt, a ne kao fizička osoba i da pozajmica između tvrtke i obrta ne podliježe obveznom obračunavanju kamate.
Ako se sklopi ugovor o pozajmici između Poduzeća "XY"(davaoc pozajmice) i Pere Perića(korisnik pozajmice) ide kamata, ali ako je ugovor sklopi između Poduzeća"XY" i Obrta "YZ" ne vidim zašto bi se kamata morala obračunati jer su obojica poslovni subjekti. Možda sam u krivu...nek me netko ispravi ako griješim.

[senssia]

mala-vidra kaže:

Slažem se da pozajmica dana fizičkoj osobi ( i koja jest i koja nije zaposlena u poduzeću ) podliježe obračunu kamate.
Međutim, nekako ( ja osobno ) smatram da se u ovom slučaju obrt gleda kao poslovni subjekt, a ne kao fizička osoba i da pozajmica između tvrtke i obrta ne podliježe obveznom obračunavanju kamate.
Ako se sklopi ugovor o pozajmici između Poduzeća "XY"(davaoc pozajmice) i Pere Perića(korisnik pozajmice) ide kamata, ali ako je ugovor sklopi između Poduzeća"XY" i Obrta "YZ" ne vidim zašto bi se kamata morala obračunati jer su obojica poslovni subjekti. Možda sam u krivu...nek me netko ispravi ako griješim.

Da li je ovo propisano da mora ići i za osobu nezaposlenu u poduzeću?

[ladak]

senssia kaže:

Da li je ovo propisano da mora ići i za osobu nezaposlenu u poduzeću?

Za svaku fizicku osobu kojoj se pozajmica daje, a ne od koje se pozajmica prima.

[senssia]

ladak kaže:

Za svaku fizicku osobu kojoj se pozajmica daje, a ne od koje se pozajmica prima.

hvala ladak

[lili p.]

Pucanj u prazno - mislim da ide kamata na pozajmicu obrtu jer su obrt i obrtnik jedno te isto. Nerazdvojivo vezani. Upravo zato se savjetuje da vlasnik obrta stavlja pozajmice.

[ChaosInMotion]

senssia kaže:

Meni osobno to nije protivno poslovnim načelima uopće, jer je stvar odluke dati zajam i u uvjetima po kojima će se zajam kao takav dati. Ako tvrtka stoji izrazito dobro, likvidna je, solventna i ima recimo poslovnog partnera koji želi pozajmiti novac kako bi investirao ili u svrhu preživljavanja radi trenutne nenaplativosti vlastitih potraživanja, a poslovni partneri su dugi niz godina i međusobno su si pokazali podršku i razumijevanje u odnosima. Recimo taj poslovni partner nije puštao zadužnicu dok je prvi kasnio u plaćanju i plaćao izvan roka i sl. I tako xy situacija...zašto ovaj ne bi pozajmio novac mimo kamate? To je naprotiv, kultura poslovanja. Nikome ne šteti, a doprinosi nečem pozitivnom. Ekonomija je ekonomija, kapitalizam...kakogod nazoveš. Ali, opet - iza svakog kapitala stoje ljudi. Koji rade i stvaraju, koji se žrtvuju i preživljavaju. I zato mi je apsurdno i pomisliti da se protivi ikakvim načelima, a kamoli ovim što si nabrojao. Barem po meni.

Dođi u banku pa traži beskamatni kredit pa ces vidit šta će ti reci. Ne kazem da se ja slažem sa kapitalizmom i da sam njegov pobornik (dapace) ali trenutno je to ekonomski sustav/uređenje u kojem svi živimo, a kojemu je u osnovi zgrtanje i stvaranje viška. Otvaraju se trgovačka društva kako bi se radilo i zaradilo, stvorio višak, posuđivanje novca bez interesa u principu je hvalevrijedno ali nije u duhu stvaranja kapitala. Pa cak i ako odlucis dati pokloniti, darovati, država će zaštiti stvoje i reci, ok daruj ali daj meni moj pripadajući pdv, porez na dobit... U srži stvari, svaki put kada se otvori trgovačko društvo sa vlasnikom tim i tim, mora nam biti jasno da taj vlasnik nije jedini vlasnik i kada bi gledali realno država ima makar 50% udjela u tom društvu. Zato jer sve što zaradi taj poduzetnik će dati preko 50% državi i država štiti svoje vlasništvo, štiti svoj pdv, doprinos, porez na dobit....u naravi svoj udio u tom društvu.

senssia kaže:

Ovaj princip razmišljanja porezne mi tek nema blage veze. Ne vidim poveznicu te dvije radnje...po tome se sve živo u poslovanju može gledati isključivo kroz porez na dobit, pa ne mogu ju oni namještati. Kakve pobogu veze ima svrha podizanja kredita od strane tvrtke s pozajmljivanjem novca nekome?! Jedno može biti u određenom peridou poslovanja kada vrijede jedni ujeti i situacija a drugo u totalnom drugim uvjetima i vremenskom periodu...
sad sam se malo nanrvirala sorry al valjda sam preveć načitana školovana da bih ovo podnijela pod logično

Ako je u razlicitim periodima onda ok, lijepo prvo vrati kredit pa od viška posuđuj, ako ti istovremeno uzimaš kredit sa pripadajućom porezno priznatom kamatom i onda ga posuđuješ beskamatno drugim društvima ti zapravo otimaš dio državnog kolača pod gore, jer smanjuješ dobit koji u djelu pripada državi. I ne znam šta ti je tu nelogično, pa to ti je u drugim primjerima u naravi zakona o porezu na dobit, recimo ne možeš amortizirati (porezno priznato) sredstvo koji nije ili nije dovoljno generiralo prihoda, iako se koristi ...ne možeš pokloniti iz svog asortimana ništa osim partnerima od koji očekuješ "sutra" daleko veću ekonomsku korist od kupovine tog istog proizvoda...itd...

[lili p.]

ChaosInMotion kaže:

...itd...

Ma koliko razumjela i slagala se sa ovim što si napisao, pitanje je smije li se ili ne?
Logika, a to sam naučila na teži način, je zanemariva kategorija i moja logika ne mora biti tvoja logika

Jedna inspektorica mi je njenom logikom stala na žulj, pa sam joj rekla šta je meni logično. I dalje smo si dobre

[senssia]

ChaosInMotion kaže:

Dođi u banku pa traži beskamatni kredit pa ces vidit šta će ti reci. Ne kazem da se ja slažem sa kapitalizmom i da sam njegov pobornik (dapace) ali trenutno je to ekonomski sustav/uređenje u kojem svi živimo, a kojemu je u osnovi zgrtanje i stvaranje viška. Otvaraju se trgovačka društva kako bi se radilo i zaradilo, stvorio višak, posuđivanje novca bez interesa u principu je hvalevrijedno ali nije u duhu stvaranja kapitala. Pa cak i ako odlucis dati pokloniti, darovati, država će zaštiti stvoje i reci, ok daruj ali daj meni moj pripadajući pdv, porez na dobit... U srži stvari, svaki put kada se otvori trgovačko društvo sa vlasnikom tim i tim, mora nam biti jasno da taj vlasnik nije jedini vlasnik i kada bi gledali realno država ima makar 50% udjela u tom društvu. Zato jer sve što zaradi taj poduzetnik će dati preko 50% državi i država štiti svoje vlasništvo, štiti svoj pdv, doprinos, porez na dobit....u naravi svoj udio u tom društvu.


Ako je u razlicitim periodima onda ok, lijepo prvo vrati kredit pa od viška posuđuj, ako ti istovremeno uzimaš kredit sa pripadajućom porezno priznatom kamatom i onda ga posuđuješ beskamatno drugim društvima ti zapravo otimaš dio državnog kolača pod gore, jer smanjuješ dobit koji u djelu pripada državi. I ne znam šta ti je tu nelogično, pa to ti je u drugim primjerima u naravi zakona o porezu na dobit, recimo ne možeš amortizirati (porezno priznato) sredstvo koji nije ili nije dovoljno generiralo prihoda, iako se koristi ...ne možeš pokloniti iz svog asortimana ništa osim partnerima od koji očekuješ "sutra" daleko veću ekonomsku korist od kupovine tog istog proizvoda...itd...

Banka banku ne bih uzimala za primjer potvrde logike ili teorije to je razumljivo. Moj primjer je bio u sferi poduzetništva, poduzeća. Ja jesam pobornik kapitalizma, ali ne divljeg, što bi se reklo. Razmišljam kako da stavim sve u jednu misao na osnovu tvog teksta ali ne ide Zajam bez kamate u onom kontekstu svog primjera na bazi malog poduzetništva, ne vidim kao posuđivanje novca bez interesa. Baš naprotiv! Ako nema kamate, ne znači da nema interesa. Interes se nalazi u takoreći usluzi, izlaženju ususret čime to isto možeš očekivati i ti kada se nađeš u takvoj situaciji. I to je interes, po meni. Puno puta sam to vidjela svojim očima, samo što se radi o iznimnim odnosima u poslovanju, nije pravilo razvijati takav odnos sa svakim poslovnim partnerom (poduzećem) i ne kažem da ga je svatko razvio. Sve ostalo o funkcioniranju države u cijeloj priči i ostalo što si nabrojao/la se slažem, to je tako, tako i ja vidim.


Ne znam po čemu vidiš da posuđuješ novac od KREDITA kao zajam? To mi nema smisla. Princip poreza kužim. Ali novac od KREDITA?! Ja sada dignem kredit i istovremeno imam prihod od prodaje proizvoda. Taj prihod od prodaje proizvoda, taj novac koji je zarađen posudim drugom u obliku zajma. Novac od kredita recimo utrošim u kupnju neke nekretnine. Kakve veze mi ima jedan oblik novca (od kredita) s drugim oblikom novca (zajam)?

[slatkasol]

Postoje li još uvijek tj. smijem li napisati ugovor o beskamatnoj pozajmici?? Ako sam vlasnik jedne firme i dajem zajam drugoj firmi u kojoj sam isto vlasnik, rezidenti znači??? Ili baš mora ići onih 5,14 % ? i isto mi nije jasno one odredbe kada imaš u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka?