Veksilologija (zastavoslovlje) i drugo o zastavama

[Zagorski Križar]

Vidim da nemamo uopce temu o veksilologiji i zastavama opcenito, pa da pokrenem jednu.Raspravljajte o svemu sto vas zanima .

Sto je veksilologija:

veksilologija (engl. vexillology, od lat. vexillum: zastava, barjak + -logija) ili zastavoslovlje, novija pomoćna povijesna znanost koja proučava nastanak i uporabu zastava tijekom povijesti. U početku se smatrala dijelom heraldike, ali i semiotike, sociologije, politologije, psihologije. Termin veksikologija prvi je put uporabio 1957. američki znanstvenik Whitney Smith, osnivač i dugogodišnji ravnatelj Centra za proučavanje zastava sa sjedištem u Winchesteru (SAD). Veksikologija proučava i njihovu suvremenu izradbu, čime ulazi u područje primijenjene umjetnosti (veksilografija), estetike i dizajna. Veksiloidi (zastavoliki simboli) i zastave javili su se još u antičko doba pod nazivima veksila, flamula i labara. U srednjem vijeku zastave su koristile svjetovne i crkvene institucije, posebno gonfanon, oriflame i tzv. pravu zastavu baner, hrv. banderij (njem. Banner, tal. bandiera). U novom vijeku zastave se rabe u vrlo širokom rasponu, od država i vojnih jedinica do plemićkih obitelji i cehova. Sve to rezultiralo je nastankom različitih vrsta zastava i zastavica (standarta, guidon, penon, kornet i dr.). Nacionalne zastave u Europi nastajale su sredine XIX. st., u doba velike revolucije 1848. U suvremeno doba zastave su doživjele procvat i, uz grb, postale glavno obilježje svake pojedine države, pokrajine, grada, različitih institucija, udruga itd. Zastave se konvencionalno dijele na državne, civilne, ratne i pomorske. Osnovni su dijelovi zastave zastavni list ili zastavno polje, te koplje i katkad zastavna vrpca. Zastave mogu biti jednobojne, te dvobojne i višebojne podijeljene vodoravno ili okomito. Na zastavama može, ali ne mora, biti grb. Za njihov opis koriste se posebno ustanovljene oznake.

Od 1967. djeluje Međunarodna federacija veksiloloških udruga (Fédération internationale des associations vexillologiques), službeno registrirana 1969., kojoj je cilj »stvaranje i razvoj korpusa znanja o zastavama svih vrsta, njihovih oblika i funkcija, te znanstvenih teorija i principa utemeljenih na tom znanju«.

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64088


Evo, kao jedna zanimljivost, za hrvatsku trobojnicu se cesto (pogresno) navodi kako je nastala po uzoru na pan-slavensku, odnosno rusku.Mario Jastreb je iznio zanimljivu teoriju kako uzor za nastanak hrv. zastave treba traziti u Habsburskoj Monarhiji i njezinim zemljama (odnosno da je ista nastala prema madarskoj zastavi), sto i nije toliko cudno ako se uzmu u obzir zastave Austrije (crvena-bijela-crvena), Madarske (crvena-bijela-zelena) i Austrijske Nizozemske (crvena-bijela-zlatna).Medutim, medu starijim ilustracijama (iz 19. st.) hrv. vojnika u Napoleonovoj vojsci prikazano je kako isti koriste crven-bijelo-plavu trobojnicu, istu onakvu kakva ce se pojaviti u doba Jelacica:

https://s-media-cache-ak0.pinimg.com...32b7a83f40.jpg

I modernije rekonstrukcije:

http://nacekomie.ru/forum/files/2013...4f20a1fdc4.jpg
http://nacekomie.ru/forum/files/2013...446a57b415.jpg

Je li moguce da je hrv. trobojnica nastala ranije, i to po uzoru na francusku zastavu?

[Zagorski Križar]

Zastava Ugarsko-hrvatskog parobrodarskog drustva za slobodnu plovidbu - crvena sa bijelom sesterokrakom zvijezdom u sredini:

http://www.crwflags.com/fotw/images/h/hr~ungcr.gif

I clanak o otkrivenoj zastavi Istarske markgrofovije:

http://www.academia.edu/30309077/Zas...je_GiZ_9_2011_

[Zagorski Križar]

Guidoni hrvatskih granicarskih husara:

Banski husari:

The swallow-tailed squadron guidons were red32.

Karlovacki husari:

The swallow-tailed squadron guidons were dark blue33.

Varazdinski husari:

The swallow-tailed squadron guidons were red36.

Slavonski husari:

The swallow-tailed squadron guidons were green42.

Opisani stijeg Hrvatske konjanicke garde saskog vojvode Johanna Georga II (Leibkompanie Kroaten zu Ross):

Der Kornett der Kroaten-Leibgarde Georg Peranski präsentierte 1678 bei der Parade anlässlich der „Durchlauchtigsten Zusammenkunft“

„eine rothe zweizipplichte Croaten-Fahne [..] / darinnen auff einer Seite das ganze Chur-Sächsische Wapen / auf der andern Seiten / der geschrenckte Nahme / mit dem Chur-Hutte gestickt.“[9]

Aus einer Beschreibung der Fahne im Inventar der Türckischen Cammer von 1674 geht hervor, dass die Fahne aus rotem Taft bestand und am Fahnenblatt karmesinseidene Fransen hingen. Die Fahnenstange war rot und golden bemalt und hatte eine dreieckige vergoldete Spitze mit zwei karmesinseidenen Quasten.

Stijeg "Kraljevskih Hrvata", konjanicke pukovnije Hrvata u francuskoj vojsci:

https://upload.wikimedia.org/wikiped...C3%A0_1739.png
https://upload.wikimedia.org/wikiped...es_cav_rev.png

[Zagorski Križar]

Malo o Poljicanima i Turopoljcima:

Radoslav Tomic - Dvije poljicke zastave

Bozidar Pavisic - Zastava (bander) - Plemenita Opčina Turopoljska

[Zagorski Križar]

Zanimljiva slicica iz 1910. godine, koja bi trebala predstavljati personifikaciju same Austro-Ugarske:

http://c8.alamy.com/comp/G3C4P6/fema...sts-G3C4P6.jpg

[Zagorski Križar]

Malo o vojnim zastavama iz 1SR-a:

Zastave i zastavne vrpce Prvog svjetskog rata

U Zbirci zastava i zastavnih vrpci nalazi se nekoliko zastava tematski vezanih uz Prvi svjetski rat. Te zastave, s obzirom na temeljnu zadaću - društvenu komunikaciju, i u skladu s tim na način korištenja i njihove tipološke značajke, spadaju u skupinu vojnih zastava, odnosno u skupinu državnih i pomorskih zastava. Spomenutu skupinu zastava s obzirom na povijesnu problematiku možemo okarakterizirati državnim zastavama zemalja sudionica rata iz obaju tabora (Centralnih sila i Antante). To su zastave: Austro-Ugarske Monarhije, vladarske kuće Habsburg, Kraljevine Italije i SAD-a.


Posljednje promjene u izgledu austrijskih vojnih zastava – pukovnijskih i bataljunskih, bile su povezane s promjenama koje su uslijedile nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe (1867.). Tako su pukovnijske i bataljunske zastave redovite carske i kraljevske vojske kao i zastave domobranskih pukovnija dočekale ne samo početak, nego i kraj rata bez ključnih promjena u njihovoj simbolici i tipologiji. Osim što su pod tim zastavama vojnici odlazili na bojišnicu, te su zastave bile sastavni dio ceremonijala u vojarnama prilikom polaganja prisege, dodjele odlikovanja i dr., što nam dokumentiraju stranice Ilustrovanog lista i originalne fotografije. Neke od tih ovjekovječenih zastava postale su dijelom muzejskog fundusa 1919., poput pukovnijske zastave 53. zagrebačke pješačke pukovnije. Uz to, u inventarnom zapisu stoji napomena ”barjak je nepropisno renoviran za vrijeme svjetskog rata, u kojem je jako trpio” koja potvrđuje činjenicu da su se iste pukovnijske i bataljunske zastave koristile više desetljeća. Nove su bile samo zastavne vrpce koje su se prigodno izrađivale i bile namjenski vezane za pojedine pukovnijske (rjeđe bataljunske) ceremonijale. Svojim su izvedbama vrpce pružale mogućnost isticanja hrvatskih boja, pa je tako na koplju pukovnijske zastave 16. pješačke pukovnije (HPM/PMH-2147) bila privezana vrpca koja je kombinacija crno-žutih monarhijskih boja i hrvatske trobojnice.

U zbirci su brojnije zastupljene pukovnijske zastave redovite carske i kraljevske vojske negoli pukovnijske zastave ugarsko-hrvatskog domobranstva. Detaljan opis ceremonijala prigodom povratka s ratišta slavne zastave 25. zagrebačke domobranske pješačke pukovnije (nakon gotovo dvogodišnjeg izbivanja) donosi Ilustrovani list (br. 18 od 29. travnja 1916.) u članku ”Povratak zastave 25. domobranske pukovnije u Zagrebu”. U članku piše: ”...okićenu zastavu pronio je Zagrebom pričuvni časnik Luka Dragić”. (Autorica teksta i kataloških jedinica: mr. sc. Jelena Borošak Marijanović, muzejska savjetnica)

Izvor: https://hrvatski-vojnik.hr/godina-20...skog-rata.html

[Zagorski Križar]

Zastava plemenite opcine Draganic i njezinog banderija bila je crvena s njezinim grbom:

Naseljeno mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela (zaselaka, kako se to reklo); Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci; Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići koji su i sada te Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, ali pripadaju Župi draganićkoj.

U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249.g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV. Ban "ciele Slavonije" Stjepan Gutheld uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj Županiji Podgorskoj.
Vjerovatno su tada utvrđene i granice "Plemenite općine Draganić" kako se ona oduvijek zvala.
Kroz stoljeća su je nastanjivali ljudi organizirani u svojim zajednicama, koji su bili vlasnici svojih dobara, zemlje, šume, te su po tom oduvijek bili plemići - a kmetstva na području nije bilo.
Teritorijalni ustroj, lokalna samouprava i priznato ustrojstvo u svim oblicima hrvatske državnosti održale su nepromijenjenim područje sve do XX stoljeća. Svoju nadležnost Općina je provodila preko Općinskog poglavarstva koje je birano svake godine oko dana Svetog Filipa (3.svibnja) obično tjedan dana od Jurjeva. Svi akti i sporazumi su ovjeravani pečatima od kojih je značajniji tzv. "veliki pečat" čiji otisak ima elemente koji se nalaze na kovanici-srebrnjaku "Banovac" iz XIII stoljeća, te se pretpostavlja da je od tada nepromijenjen.
Prema tom pečatu izrađen je i prijedlog grba Općine Draganić, a zastava Općine je bila crvena s grbom u sredini.

Osnovni izvori za život koje je koristilo pučanstvo Općine Draganić bili su zemljoradnja, te bogate hrastove šume koje su bile u njihovom zajedničkom vlasništvu, a upravljalo je njime Općinsko poglavarstvo.
Uz poljodjelstvo razvijeno je i zanatstvo, te je u Draganiću 1878.g. ubrzo nakon velikih gradova osnovano udruženje obrtnika sa 38 osnivača, a kasnije je imalo i do 65 članova.

Iako su bili manje ugroženi kao slobodnjaci Draganićaki sudjeluju u Seljačkoj buni 1573.g., čak su predvodnici ustanka iz ovih krajeva, a kod nasrtaja na područje, mjesto se organizirano brani, a ostalo pučanstvo se povlači u tzv. Gradišće prema čemu se i danas zove jedno povišeno područje, kao i "Budini" kao nekadašnja mjesta za obranu.
Za borbu protiv Turaka Draganićaki daju 200 kopljanika u sastavu zajedničke čete s "Plemenitom općinom Turopolje" koja se ustrojavala na poziv kralja.
U Domovinskom ratu je također ovo područje dalo svoj obol sudjelovanjem u obrani Karlovca i šireg područja.

Područje Općine se naročito razvija u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je na području od većih poslovnih subjekata ciglana, pilana, industrijski mlin, te je zaposleno i do 600 radnika.
Ukidanjem Općine 15. srpnja 1957. godine ovo područje puno gubi i zaostaje, gase se pogoni i sele u druga područja, a pučanstvo je osuđeno na bavljenje poljoprivredom ili traženje zaposlenja u gradovima.
U to vrijeme veliki dio pučanstva radi osiguranja egzistencije napušta kraj i posao traži u zapadnoj Europi i na američkom kontinentu, gdje kako se smatra živi gotovo isti broj Draganićaka i njihovih potomaka kao i na području.

Općina Draganić ponovno je ustrojena Zakonom 1992. godine, iako još nije u njenom sastavu svo povijesno područje, već su tri sela kao posljedica ukidanja općine i njene podjele ostala izvan, dapače u drugoj, Zagrebačkoj županiji, a za nadati se da će napredak u gospodarstvu i demokratskim odnosima u društvu ukazati na prednost vlastite općine i da će se jednom nepravda ispraviti, to više što je cijelo područje jedna župa, isti običaji, povezani rodbinskim vezama, a preci počivaju na jednom primjerno uređenom groblju za cijelu župu, odnosno nekadašnju općinu Draganić.

Izvor: https://www.draganic.hr/sadrzaj.php?gs=1

[Zagorski Križar]

Ovdje imate rekonstruirane srednjovjekovne zastave Metkovica, Senja i Sibenika.A kako se stranica updatea sa novim zastavama, nije iskljuceno da ce se se i ostali gradovi pojaviti:

Hrvatska - srednjovjekovne zastave

Inace, citavi site se bavi hrvatskim zastavama, sto povijesnim, sto modernim - od gradskih do kraljevskih.

[Zagorski Križar]

Zanimljiva stranica o naoruzanju, opremi i zastavama iz ranog srednjeg vijeka (s fokusom na "vikinski" svijet):

http://www.vikingage.org/wiki/wiki/Banners
http://www.vikingage.org/wiki/wiki/B...rom_Literature

[lijencina1]

@Zagorski, jedno pitanje: otkad se i zbog koga/čega šahovnica počela povezivati s Hrvatima?

[zrimo]

Zanimljiva tema.
Šahovnica se pojavljuje dolaskom Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje, dakle u vrijeme ratova s Turcima, kako i zašto već je pitanje.

Zašto se mijenja prijašnji simbol zvijezde Danice nad polumjesecom to je ispravnije pitanje.
Po meni vjerovatno jer Turci i islam koriste slično znakovlje a zašto ga baš mijenja šahovnica to je već teže.
Sličan šahovski uzorak ima i habsburška Moravska, samo umjesto uzorka na štitu ovdje je na orlu.

https://upload.wikimedia.org/wikiped...em%C5%BEi.jpeg

[zrimo]

Nabasah na ovo, veoma zaimljivo pa da malo raspravimo koliko ovo stoji i o zanimljivostima grbova.

Grbovi Kraljevine Hrvatske
http://wappenwiki.org/index.php/Kingdom_of_Croatia

Ako se ne varam u heraldici crvena podloga označava izboreno a plava dobijeno pravo.

[Zagorski Križar]

Mozda ce nekoga zanimati:

Matija Horvat - Neke hrvatske (i mađarske) vojne zastave iz 15. i 16. stoljeća (1)

[Michael Collins]

Nije toliko tema o nama, ali zanimljivo je da je Koreja jedna od zadnjih civilizacija koja nije poznavala ili barem nije marila za koncept zastava.
Godine 1876. Japan i Koreja (dinastija Joseon) su sklopile sporazum i Japan je prilikom toga istaknuo svoju zastavu.
Nakon toga počeli su prijedlozi da Koreja napravi svoju zastavu ali će proći još par godina prije nego se taj prijedlog uzme za ozbiljno.

Zastava je osmišljena 1882. a iduće godine postaje službena.
https://en.wikipedia.org/wiki/Flag_of_South_Korea

[Zagorski Križar]

Još nešto o starohrvatskim vojnim zastavama:

Matija Horvat - Neke hrvatske (i mađarske) vojne zastave iz 15. i 16. stoljeća (2) Bitka na Krbavskom polju

[Zagorski Križar]

Nešto o starim bosanskim zastavama:

Amer Sulejmanagić - Bosanske zastave osmanskog doba u Zemaljskom muzeju i Muzeju Sarajeva

i hrvatskim ratnim zastavama:

Matija Horvat - Neke hrvatske (i mađarske) vojne zastave iz 15. i 16. stoljeća (3) Carski stijeg Žigmunda Luksemburškog i Husitski ratovi 1419. – 1434.

Matija Horvat - Neke hrvatske (i mađarske) vojne zastave iz 15. i 16. stoljeća (4) Bitke na sisačkom bojištu 1591.-1595. godine (1)

Matija Horvat - Neke hrvatske (i mađarske) vojne zastave iz 15. i 16. stoljeća (5) Bitke na sisačkom bojištu 1591.-1595. godine (2)

[Mala Rijeka]

Imam pitanje za vas!

Znate li išta o porijeklu zastave Mađara-Sekelja?
Ovako izgleda: https://upload.wikimedia.org/wikiped...y_Land.svg.png

Asocira me na Turkijske simbole, no možda sam u krivu pa zato pitam.

Muž mi je Mađar, po ocu iz Transilvanije i on tvrdi da je zastava novijeg datuma i da nema neku povijesnu pozadinu, no nekako mu ne vjerujem.
Njemu smeta povezivanje Sekelja i Mađara općenito sa turkijskim narodima pa bih rado saznala nešto više o toj zastavi od nekoga neutralnog.

Pozdrav!

[lavore]

Mala Rijeka kaže:

Imam pitanje za vas!

Znate li išta o porijeklu zastave Mađara-Sekelja?
Ovako izgleda: https://upload.wikimedia.org/wikiped...y_Land.svg.png

Asocira me na Turkijske simbole, no možda sam u krivu pa zato pitam.

Muž mi je Mađar, po ocu iz Transilvanije i on tvrdi da je zastava novijeg datuma i da nema neku povijesnu pozadinu, no nekako mu ne vjerujem.
Njemu smeta povezivanje Sekelja i Mađara općenito sa turkijskim narodima pa bih rado saznala nešto više o toj zastavi od nekoga neutralnog.

Pozdrav!

Pišu da je dizajnirana 2004.godine

"The light blue and gold flag with golden symbols is in fact not that old (it was designed in 2004), but the symbols that appear on the flag have figured in our myths and legends for over a thousand years. The sun and the moon, the principal elements of the flag can be seen on frescoes dating back to the 14th and 15th centuries. If you visit the oldest churches in Háromszék and Hargita county, you will see the most incredible wall paintings that include the Moon and the Sun as symbols. The Szeklers have a long warrior tradition, so the moon and the sun can be found on the medieval war flags with which they entered battle. These elements were used as a base for designing the Szekler flag, but the moon and the sun, as symbols of Transylvania, are also featured in the coat of arms of Transylvania and yes, Romania itself!"
transylvanianow.com/the-szekler-flag

Povijesna zastava je ovdje https://en.wikipedia.org/wiki/Sz%C3%A9kely_Land

"The Sun and Moon are the symbols of the Székely, and are used in the coat of arms of Transylvania and on the Romanian national coat of arms. The Sun and Moon symbols represented proto-Hungarian gods. After the Hungarians became Christians in the 11th century, the importance of these icons became purely visual and symbolic. Their original religious significance was lost. The Székely have succeeded in preserving traditions to an extent unusual even in Central and Eastern Europe. The most comprehensive description of the Székely land and traditions was written between 1859-1868 by Balázs Orbán in his Description of Székely land."
"The Székely formed as an ethnic group in the early Middle Ages as the result of an intermingling of Slavic and Romanian populations with Finno-Ugric peoples who had migrated from the east."
http://erwin.bernhardt.net.nz/hungar...kelyswiki.html

"The name“Szekelys” comes from the Hungarian expression meaning “frontier guards”. They were regarded as the finest warriors of Transylvania. ...The Szekelys symbol is the Sun and the Moon. And the symbol is used in the coat of arms of Transylvania."
http://tourismtransylvania.weebly.co...as-people.html

[Zagorski Križar]

Mala Rijeka kaže:

Imam pitanje za vas!

Znate li išta o porijeklu zastave Mađara-Sekelja?
Ovako izgleda: https://upload.wikimedia.org/wikiped...y_Land.svg.png

Asocira me na Turkijske simbole, no možda sam u krivu pa zato pitam.

Muž mi je Mađar, po ocu iz Transilvanije i on tvrdi da je zastava novijeg datuma i da nema neku povijesnu pozadinu, no nekako mu ne vjerujem.
Njemu smeta povezivanje Sekelja i Mađara općenito sa turkijskim narodima pa bih rado saznala nešto više o toj zastavi od nekoga neutralnog.

Pozdrav!

Ovdje je dobar pdf s prikazom sekeljskih zastava kroz povijest. Tekst je na mađarskom koji ja ne razumijem, ali tebi ne bi trebalo to predstavljati problem . Najstarija sekeljska zastava jest zastava sekeljskog župana iz 15. stoljeća. Radi se o crvenoj zastavi na kojoj je zlatna kruna iz koje izranja oklopljena ruka s mačem, na koji su nabodeni medvjeđa glava i srce. U 16. st. zastava Sekelja je donekle izmijenjena, tako što ruka sad izranja iz oblaka, a na mač su nabodeni kruna, srce i medveđa glava. Sa svake strane mača nalazi se polumjesec i zvijezda. Zvijezda i polumjesec se nalaze na svim sekeljskim zastavama do 1848., kada zvijezda postaje sunce, i otad je prisutno uvijek sunce. Prema tome, poveznice koje daje @lavore su zapravo netočne i radi se o domoljubnom mitu - da su Sekelji kakti uspjeli sačuvati svoje drevne simbole sunca i mjeseca još iz vremena kad su se doselili (naravno, ovo nije lavoreova greška, da ne bi bilo da ga napadam). Što se tiče polumjeseca i zvijezde, nemaju veze s turkijskim narodima. Zvijezda je u srednjovjekovnoj europskoj heraldici bila simbol boga rata Marsa, a u najstarijem hrv. simbolu/grbu (crveni štit sa zvijezdom i polumjesecom) polumjesec je predstavljao boginju Veneru. Pretpostavljam da je isto vrijedilo i u mađarskoj heraldici, ako već ne i u ostatku Europe. Inače su polumjesec i zvijezda česti heraldički simboli na mnogim grbovima Mađarsko-hrvatskog kraljevstva, otud i njihovo pojavljivanje na sekeljskim zastavama. Nikakve veze s Turcima nema. Ljudi su očito bili veliki fanovi Marsa i Venere . Ova moderna zastava je izgleda inspirirana zastavom sekeljskih pješaka u bitki kod Goroszloa 1601. godine. U toj su bitki pro-habsburške snage teško porazile transilvanskog vojvodu, i zarobljeno je mnogo zastava čiji izgled danas, na sreću, znamo na temelju ondašnjih kataloga koji su opisivali plijen iz bitke.

[Freidenker]

Nema ta zastava nista sa turkijskim narodima. Mjesec i sunce su takodjer simboli Transilvanije, a nalaze se i u grbu Rumunjske i njihov znacaj u ovom kontekstu navodno ima veze sa starom madjarskom mitologijom. Jedna starija verzija zastave Sekelja sunce prikazuje sa ljudskim licem. Takvo sunce se cesto pronalazi u europskoj heraldici. Isto je i sa kombinacijom mjesec-zvijezda/sunce koje ce te nerijetko vidjeti u grbovima u Poljskoj, Njemackoj i drugim zemljama Europe koje nemaju veze sa turkijskim narodima ili islamom.