Globalizacija

[LLSkylights]

boomer5999 kaže:

Ipak, nisam čuo kako bi trebala izgledati fer alternativa.
Da li je društveno prihvatljivo te poželjno bogaćenje bez granica već prebogatih bogataša?

Problema ima mnogo pa kvalitetno rješenje traži rješavanje svih tih problema.

Na drugoj programu hrta prikazuju dokumentarac "slatki život čarlijevih anđela", o popularnoj slastičarnici u Južnoj Africi. Slastičarnica je pretrpana poslom i narudžbama, a među vlasnicima i desetak zaposlenih nitko nema kvalifikaciju slastičara. Slastičarnica je toliko popularna da o njoj rade dokumentarnu seriju.

U našim uvjetima, zbog zakona u kojima se postavlja uvjet kvalifikacije, takva firma ili obrt ne bi mogla poslovati.

To je samo jedan od problema, a u našoj zemlji ima na desetke takvih temeljnih gluposti koje sprečavaju poslovanje, i sve imaju utjecaja na konačni rezultat, na nisku zaposlenost i propadanje ekonomije. Ima se tu što pometati.

[LLSkylights]

boomer5999 kaže:

Kako napr. s aspekta profita spriječiti onečišćenje prirode?

Onečišćenje prirode u praksi se događa u svim tradicionalnim sustavima. Kapitalističkim (liberalnim) i autokratskim. Zagađenje u Istočnoj Njemačkoj u vrijeme rušenja zida bilo je veće nego u Zapadnoj Njemačkoj. I za poduzeća u socijalističkim društvima bilo je u pravilu karakteristično da nastoje uštedjeti na račun zagađenja prirode.

Taj problem se ne rješava promjenom ekonomskog sustava, nego strogim zakonima o sprečavanju zagađenja i zaštiti prirode i kroz sustavno suzbijanje korupcije. Osim zagađenja tu su i drugi veliki problemi - veliki gubitak površine pod šumama što bitno utječe na mikroklimu, a povezano s tim i prošireno i na druga staništa, gubitak staništa i raznovrsnosti biljnih i životinjskih vrsta, poljoprivreda na velikim površinama, brane na rijekama, prometna mreža koja reže prirodne koridore, itd. Ti problemi nemaju veze s vlasništvom u ekonomiji i karakteristični su za sva društva.

[LLSkylights]

boomer5999 kaže:

Meni pitanje izgleda ovako: da li je liberalizam agresivna ekonomska politika u korist najbogatijih?

Zavisi na koji se način to događa. Radi li se o pogodovanju razvoja ekonomije ili o pogodovanju najbogatijima. U ovom drugom slučaju u pravilu se radi o kriminalizmu a ne o liberalizmu. USA je dobar primjer za baš takav sustav.
- kršenje ljudskih prava, mučenje i ubijanje zatvorenika (Guantanamo i drugi zatvori) - to je teški kriminal a ne liberalizam
- ubijanje žena i djeca u obiteljskim kućama u Afganistanu - kriminal najgore vrste
- visoka razina korupcije i povezanost političkog i vojnog vrha s ratnom industrijom i trošenje golemih sredstava na vođenje ratova - teški kriminal
- "sanacije" firmi i banaka sa stotinama milijardi USD - teški kriminal za koji imamo brojne primjere i u vlastitoj zemlji.

Sloboda poslovanja nije sloboda kriminala, a meni se čini da se tu prečesto brka teški kriminal s liberalizmom.

Najveći problemi ekonomije danas i dalje nisu slobode nego baš suprotno, teška ograničenja poslovanja kroz razne zakone i propise, kroz teški kriminal i korupciju, kroz lošu organizaciju uprave, ii kroz previsoke poreze i previsoku potrošnju političke ekipe na vlasti.

[LLSkylights]

boomer5999 kaže:

Ima li liberalna politika sluha za interese malih ili joj je prioritet "profit odmah bez granica"?

Liberalna politika ima sluha za interese malih i profit joj je svakako jedan od važnijih prioriteta.

Hoće li bogaćenje najbogatijih imati za posljedicu povećanje standarda radnika? Malo morgen, pogledajte Konzum!

Sustav je dobar kada ekonomija u sustavu napreduje. Tada postoje i uvjeti za rast plaća. Kod nas je trenuto situacija u kojoj ekonomija propada. To su uvjeti za slabiju ponudu radnih mjesta i slabije plaće.

U sustavima u kojima ekonomija napreduje postoje i uvjeti za rast plaća. To se trenutno događa u Kini, ali i u najrazvijenijim zemljama poput Singapura i Qatara. Raste bogatstvo svih slojeva.

Bogaćenje najbogatijih je veći problem u zemljama gdje ekonomija propada. Bogaćenje najbogatijih u uvjetima općeg propadanja ekonomije ukazuje na ozbiljne probleme u državi, koji su u pravilu povezani s kriminalom najviše razine.
Sloboda poslovanja i kriminal su različite pojave s različitim posljedicama.

Ako kapital umjesto države kao entiteta društva dobije nekontroliranu moć iskoristit će je prije svega za provođenje vlastitih sebičnih interesa. Slažem se s vašom ranijom tvrdnjom o tome kako se tako ponaša većina elita.

Naravno. Tako se ne ponašaju samo elite nego svi slojevi društva. Svi provode vlastite sebične interese, uz rijetke izuzetke koji se opet mogu naći u svim slojevima društva.

[krcmije]

boomer5999 kaže:

Kupovina imovine pod povlaštenim uvjetima ili preko povlaštenih kredita, na koje ciljaš, bila je nemoralna ali da li nužno i protuzakonita?
Nepravedno je bilo ako su podobni direktori banaka dijelili kredite podobnima pod povlaštenim uvjetima bez onakvih jamstva kakve se traža od malih klijenata, ali da li su time kršili zakon? Zakon ne propisuje politiku upravljanja bankom. Gdje su masovne presude koje su sankcionirale "pljačku" bez obzira na tekuću vlast?

Zamisli ovu situaciju. Ti si banka, ja sam trgovac i imam trgovinu Kupac. Ja se zajedno sa drugim trgovcima natječem za kredit kod tebe. Nisam možda najbolji i najpouzdaniji i bez politike kredit kod tebe dobit će moj susjed Pero.

No, što ako politika jamči za mene? Jer sam npr obećao uplatiti dio sredstava u proračun vladajuće stranke (a dio možda u koverti preko svog 'lobista' u 'crni fond'). Što ako politika kaže, mi ćemo subvencionirati, a ako treba i izvlačiti Kupac trgovinu ukoliko ona zapadne u probleme (dok ćemo sve druge pustiti da propadnu ako treba)? Kome ćeš onda posuditi novac? Ako Kupac ne može propasti jer država jamči za njega, onda povlašteni kredit nema gotovo nikakav rizik, a ako je to tako - onda je bolje izdati Kupac trgovini takav kredit nego Perinoj trgovini 'normalan'. Ako još država može srediti neku regulativu da manje banke teže ulaze na tržište - onda imaš još više motivacije dati meni kredit.

U konačnici, Pero posluje slabo, te od svojih poreza subvencionira kredit koji ti kao bankar daješ meni. Bogatimo se i ti, i ja, i politika - a narod to plaća.

Pitanje za jackpot je - kako to riješiti? Većom regulacijom ili manjom regulacijom? Većom moći politike ili manjom? Za mene je odgovor jasan.

[maq]

vamvam kaže:

Politika, lobiranje i veze su bile na cijeni i prije 2000 godina jednako kao i danas, pa tvoje objašnjenje onda i nema neke veze s vezom

Hm, baš me zanima kolika je plaća CEOa bila za vrijeme Rimskog Carstva. Ili si to onako ofrlje opičio brojku. Što uopće znaš o ekonomiji Rimskog Carstva? Ajmo, gukni golube.
A scena iz filma Matrix nije argumentacija nego onomatopeja.
Ako to nisi mogao procesirat u 32 kB RAMA, onda tebi ne može pomoći ni plava ni crvena.

[vamvam]

maq kaže:

Hm, baš me zanima kolika je plaća CEOa bila za vrijeme Rimskog Carstva. Ili si to onako ofrlje opičio brojku. Što uopće znaš o ekonomiji Rimskog Carstva? Ajmo, gukni golube.
A scena iz filma Matrix nije argumentacija nego onomatopeja.

Onomatopeja (grč. onoma = ime, poiein = napraviti) glasovna je figura oponašanja ili prenošenja zvukova iz prirode u nekom književnome djelu jezičnim sredstvima.

maq kaže:

Ako to nisi mogao procesirat u 32 kB RAMA, onda tebi ne može pomoći ni plava ni crvena.

Jel i ovo onomatopeja?

[maq]

Uuuuu, mislio sam da nećeš morati guglat i copy/pejstat sa Wikipedije. Al sam te precijenio.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Onomatopeja

Dakle, ne znaš što je onomatopeja, al zato znaš o plaćama direktora organizacija udruženog rada za vrijeme Rimskog carstva. A možda i ne znaš jer si izbjegao odgovor. Ček, jel bilo Rimskog carstva prije dvije iljade godina? Možda bolje provjeriti.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimsko_carstvo

Al zato znaš diskreditirati čovjeka koji se potrudio nešto postaviti i smisleno napisati.

[vamvam]

maq kaže:

Uuuuu, mislio sam da nećeš morati guglat i copy/pejstat sa Wikipedije. Al sam te precijenio.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Onomatopeja

Dakle, ne znaš što je onomatopeja, al zato znaš o plaćama direktora organizacija udruženog rada za vrijeme Rimskog carstva. A možda i ne znaš jer si izbjegao odgovor. Ček, jel bilo Rimskog carstva prije dvije iljade godina? Možda bolje provjeriti.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimsko_carstvo

Bez obzira koliko pljuvao po meni, scena iz filma Matrix je i dalje jadan argument u ovoj diskusiji.

maq kaže:

Al zato znaš diskreditirati čovjeka koji se potrudio nešto postaviti i smisleno napisati.

Ako i ti misliš da sam ga diskreditirao, znači da barem dvije osobe misle kako njegove teze nemaju veze s vezom.
No, ja barem poštujem njegov trud pa ga ne vrijeđam i ne trolam kao ti mene.

[Francisco]

boomer5999 kaže:

To stoji. Da li su istinite korištene tvrdnje?

Vjerovao ili ne, uglavnom ne. Imaš na youtubu nekoliko siječaka koji je demantiraju... npr.:
http://www.youtube.com/watch?v=tqLAYg6pDGg

boomer5999 kaže:

Podržavaju li svi ekonomisti Friedmana? Na dodjeli Nobela netko iz publike dovikivao je "idi kući".

Naravno da ne. Lijevičari imaju dijametralno suprotna gledišta do njega...

boomer5999 kaže:

Priznajem nisam, za temu zainteresirali su me dokumentarci. Ovo ograničava kompetenciju oko onog što pišem.

Poslušaj zbog sebe, informiraj se i upoznaj različita gledišta... Bit ćeš puno imuniji na floskule koje dolaze iz društva i politike. Svaki sud posluša i tužitelja i tuženika prije nego li donese odluku.

boomer5999 kaže:

E, sad ovo je dvojbeno.
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cile za Čile 2004. navodi BDP od 10.400 USD po glavi stanovnika dok za RH u 2008. godini to je bilo 12.300 USD.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska. Čile ima višak nekih sirovina kao bakar.
Zanimljivo bi bilo promotriti kako je u takvom liberalno orjentiranom gospodarstvu s diktatorom na čelu od '73. do '88 ravnomjerno raspoređeno bogatstvo. Kao kod nas možda?

Koliko je moguće govoriti o liberalizmu pod diktaturom? Ja bih rekao vrlo malo... Nego za usporedbu ovdje imaš graf rasta BDP-a chileanaca u usporedbi sa preostalom latinskom amerikom:
http://seekingalpha.com/article/2297...merging-market
Ako uspoređuješ Čile sa nama, mi imamo turizam koji oni nemaju... mi imamo 20% nezaposlenost oni imaju 7% nezaposlenost. Njihov BDP kontinuirano raste već 25 godina, nama je 5 godina u padu. Jedina su država na svijetu koja ima održivi mirovinski sustav.
Ako uzmemo 90-tu godinu kao startnu točku promatranja nakon odlaska pinocheta i našu 95-tu godina nakon rata... Najbolje se vidi u kojem pravcu se ide sa nasljeđem liberalne ekonomije i socijalne ekonomije.

boomer5999 kaže:

U kojem postu sam podržavao socijalizam? Mi stariji to smo proživjeli i propalo je.
Kako je kod nas danas 20 godina nakon pada socijalizma?

Socijalizam u svojoj osnovi je ispunjen dobrim namjerama! Isto tako je i put do pakla popločen dobrim namjerama... Nažalost danas smo u situaciji gdje nemamo niti liberalnu niti socijalnu politiku a najmanje slobodno tržište i kapitalizam.

boomer5999 kaže:

Da li je ekonomska politika u hrvatskoj državi od stjecanja neovisnosti imuna prema utjecaju liberalizma?
Unatoč očitim lošim posljedicama da li je slobodnjaštvo u ekonomiji bez kontrole najbolji mogući oblik ekonomske politike?

Koje su loše posljedice liberalizma? Da svatko dobije onoliko koliko zaradi? Da svakome mirovina ovisi isključivo o iznosu koji je uplačivao u fond? da svatko donira socijalu po svom nahođenju sa svojim novcima umjesto tuđim? da svatko ima slobodu u odlučivanju nad svojim životom?
Kriminal, pljačka i anarhija koju neki želi ugurati pod liberalizam nemaju veze sa liberalizmom...

[boomer5999]

Pozdravljam sve osobe koje su pridružile temi.
Ne bih više tupio o bilo čemu jer nisam dovoljno stručan niti informiran više doprinjeti diskusiji.

Citirao bih "radical change", slažem se 100%:
Zapravo čovjek se danas lako pogubi u košmaru prioriteta, sloboda, prava, demokracija i različitih mišljenja. Da li smo se udaljili od biti čovjeka kao prvenstveno bića koje bez iznimke ima pravo na dostojan život, zasigurno da, no gdje se ta nit putem izgubila? Možda u mogućnosti beskrajnog izbora između Pepsija ili Coca Cole, košarke ili nogometa, Nike-a ili Adidasa, karlovačkog ili ožujskog, silikona ili prirodnih grudi? U moru relativizma teško je pronaći kompas, a u moru naoko bitnih prioriteta teško se odlučiti za onaj istinski bitan.

Prije nego se odjavim htio bi primijetiti kao sumnjam, čisto sumnjam u istinitost tvrdnji u stilu: "prepustimo kapitalu neka radi što hoće i svi ćemo živjeti bolje". To ne funkcionira zbog pohlepe bogatih kojima nikad nije dosta bogatstva i moći.

Kad se prezentira neka filozofija slušatelj stječe dojam kako nikako drugačije ne može biti nego se izlaže.
Bez obzira na uvjerenost izlagatelja stvaran svijet jedino je mjesto gdje se mogu provjeriti prednosti i mane.
Ne mogu vjerovati kako primjedbe iznose samo lijevo orjentirani ekonomisti.

Da ne duljim, svima želim čestit Božić i sretnu Novu godinu.

[krcmije]

boomer5999 kaže:

Kad se prezentira neka filozofija slušatelj stječe dojam kako nikako drugačije ne može biti nego se izlaže.
Bez obzira na uvjerenost izlagatelja stvaran svijet jedino je mjesto gdje se mogu provjeriti prednosti i mane.
Ne mogu vjerovati kako primjedbe iznose samo lijevo orjentirani ekonomisti.

Pa eto, ja bih volio vidjeti u kojoj je to konkretno državi lijevo orijentirani sustav koji ograničava pohlepu bogatih uspio?

[Dubrovčanin]

Broj mobitela na 1 000 stanovnika po državama (2004.)

* 0-9: Kuba, Afganistan, Butan, Irak, Laos, Mjanmar, Nepal, Sjeverna Koreja, Tadžikistan, Turkmenistan, Kiribati, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Tuvalu, Čad, Eritreja, Etiopija, Gvineja Bisau, Komori, Liberija, Niger, Somalija, SAR
* 10-19: Haiti, Bangladeš, Kirgistan, Pakistan, Uzbekistan, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Samoa, Angola, Burkina Faso, Burundi, DR Kongo, Gvineja, Libija, Madagaskar, Malavi, Ruanda, Lavlja Gora, Sudan, Južni Sudan
* 20-29: Indija, Jemen, Kambodža, Sirija, Mali, Mozambik, Nigerija, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Uganda, Zambija
* 30-39: Nikaragva, Armenija, Vijetnam, Tonga, Vanuatu, Benin, Gana, Zimbabve
* 40-49: Honduras, Indonezija, Šri Lanka, Alžir, Džibuti, Kenija, Lesoto, Togo
* 50-74: Iran, Kazahstan, Palau, Bjelokosna Obala, Gambija, Kamerun, Senegal
* 75-99: Moldova, Ukrajina, Grenada, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Mongolija, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Svazi
* 100-124: Bjelorusija, Rusija, Gvatemala, Gvajana, Peru, Azerbajdžan, Gruzija, Maldivi, Nauru, Kongo, Mauretanija, Namibija
* 125-149: Dominika, Kostarika, Sveti Kristofor i Nevis, Kolumbija, Fidži, Zelenortska Republika
* 150-174: Argentina, Bolivija, Oman
* 175-199: Makedonija, Salvador, Ekvador, Urugvaj, Filipini, Tunis
* 200-249: Belize, Dominikanska Republika, Jordan, Libanon, Tajska, Gabon, Maroko
* 250-299: BiH, Meksiko, Panama, Brazil, Paragvaj, Venezuela, Saudijska Arabija, Bocvana
* 300-399: Albanija, Andora, Bugarska, Lihtenštajn, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Trinidad i Tobago, Surinam, Brunej, JAR, Mauricijus
* 400-499: Poljska, Turska, Kanada, Bahami, Čile, Katar, Kina, Malezija
* 500-699: Estonija, Francuska, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Monako, Sveti Marin, Slovačka, SAD, Antigva i Barbuda, Barbados, Jamajka, Bahrein, Japan, Južna Koreja, Aotearoa, Sejšeli
* 700-999: Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Danska, Finska, Grčka, Irska, Island, Italija, Malta, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, UK, Istočni Timor, Singapur, Australija
* 1 000+: Luksemburg, Izrael, Tajvan, UAE
* nema podataka: Vatikan

Broj fiksnih telefona na 1 000 stanovnika po državama (2004.)

* 0-9: Afganistan, Bangladeš, Kambodža, Mjanmar, Angola, Benin, Burkina Faso, Burundi, Čad, DR Kongo, Eritreja, Etiopija, Gvineja, Gvineja Bisau, Kamerun, Kongo, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mozambik, Niger, Nigerija, Ruanda, Lavlja Gora, SAR, Tanzanija, Uganda, Zambija
* 10-19: Haiti, Butan, Laos, Nepal, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Bjelokosna Obala, Ekvatorska Gvineja, Gana, Kenija, Lesoto, Mauretanija, Somalija, Togo
* 20-29: Irak, Jemen, Pakistan, Džibuti, Gabon, Gambija, Komori, Senegal, Sudan, Južni Sudan, Zimbabve
* 30-39: Nikaragva, Filipini, Indonezija, Tadžikistan, Vanuatu, Maroko, Sveti Toma i Princip
* 40-49: Honduras, Paragvaj, Indija, Mongolija, Sjeverna Koreja, Šri Lanka, Kiribati, Svazi
* 50-74: Albanija, Gvatemala, Kuba, Bolivija, Peru, Uzbekistan, Vijetnam, Samoa, Tuvalu, Alžir, Namibija
* 75-99: Kirgistan, Maldivi, Oman, Turkmenistan, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Bocvana
* 100-124: Belize, Dominikanska Republika, Salvador, Ekvador, Gvajana, Venezuela, Azerbajdžan, Jordan, Sirija, Tajska, Fidži, Tonga, Egipat, JAR, Tunis
* 125-149: Panama, Gruzija, Kazahstan, Saudijska Arabija, Nauru, Libija
* 150-174: Moldova, Jamajka, Meksiko, Zelenortska Republika
* 175-199: Rumunjska, Surinam, Armenija, Libanon, Malezija
* 200-249: BiH, Litva, Rusija, Slovačka, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Ukrajina, Sveti Vincent i Grenadini, Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Brunej, Iran, Katar, Kina, Kuvajt
* 250-299: Bjelorusija, Latvija, Makedonija, Turska, Kostarika, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Bahrein, Mauricijus, Sejšeli
* 300-399: Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Dominika, Grenada, Sveta Lucija, Palau
* 400-499: Austrija, Belgija, Finska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Portugal, Slovenija, Španjolska, Bahami, Barbados, Izrael, Južna Koreja, Singapur, UAE, Aotearoa
* 500-699: Andora, Cipar, Danska, Francuska, Island, Lihtenštajn, Malta, Nizozemska, Njemačka, UK, Kanada, SAD, Antigva i Barbuda, Sveti Kristofor i Nevis, Istočni Timor, Japan, Tajvan, Australija
* 700-999: Luksemburg, Norveška, Sveti Marin, Švedska, Švicarska
* 1 000+: Monako
* nema podataka: Vatikan