Hidroponija

[ninoid]

salel kaže:

dvadeset godina sam po tržnicama i smatram se kvalificiranim kada tvrdim da su pojmovi babei domaće u teškoj suprotnosti.Naprosto,unatoč duboko uvriježenom mišljenju to je danas nespojivo.

Nažalost, slažem se.

[salel]

ninoid kaže:

Onaj koji hoće da se zdravo hrani domaćim seljačkim proizvodima.

Iskreno, pobornik sam domaćeg, ali u današnje vrijeme je vrlo teško naći granicu između stvarno domaćeg i industrijskog.

Zato treba potražiti na tržnicama prave proizvođače a nemali ih je broj i među njima ima dosta onih koji su kao svoj poziv i način života uzeli proizvodnju zdrave i domaće hrane i vrlo im je stalo da im kupci uvijek budu zadovoljni.Samo takve proizvođače treba znati prepoznati.To svakako ne mogu biti oni koji su svakodnevno na tržnici i imaju domaći karfiol u veljači.

[F@@hrenheit]

salel kaže:

dvadeset godina sam po tržnicama i smatram se kvalificiranim kada tvrdim da su pojmovi babei domaće u teškoj suprotnosti.Naprosto,unatoč duboko uvriježenom mišljenju to je danas nespojivo.

Jadne,stare bakice i kumice usko su povezane sa najnovijim čudima dostavne tehnike,što se nudi na našem tržištu (a nemre im se zameriti, ak voze novi auto),kad se tak sirote mučiju celu godinu,da bi Vi mogli kupiti (kak bi rekal Salel) domaći karfiol u veljači,je da je pretovaren iz talijanskih gajbi u naše (domaće drvene),ali kad se proda uz našu dalmatinsku spiku,odmah je domaći...

[tomatix]

F@@hrenheit kaže:

Jadne,stare bakice i kumice usko su povezane sa najnovijim čudima dostavne tehnike,što se nudi na našem tržištu (a nemre im se zameriti, ak voze novi auto),kad se tak sirote mučiju celu godinu,da bi Vi mogli kupiti (kak bi rekal Salel) domaći karfiol u veljači,je da je pretovaren iz talijanskih gajbi u naše (domaće drvene),ali kad se proda uz našu dalmatinsku spiku,odmah je domaći...

poštovanje.na početku bih rekao da se povrtlarstvom bavim već 15 godina a hidroponijom paradajza zadnjih 10,točnije među prvima sam se ubacio u eksperimentiranje i sada sam dogurao bez nekih kredita do 1 ha proizvodnje u hidroponima...iza mene je veliko iskustvo i dosta znanja (da se sada baš ne hvalim) i imam puno saznanja iz prve ruke i o hidroponici i o paradajzu i o povrtlarstvu općenito(u vanjskoj salati smo isto tako od većih)i o komatoznom hrvatskom tržištu te o svemu što se tiče te tematike.............pitajte,čim uzmognem,odgovaram....

[tomatix]

F@@hrenheit kaže:

Jadne,stare bakice i kumice usko su povezane sa najnovijim čudima dostavne tehnike,što se nudi na našem tržištu (a nemre im se zameriti, ak voze novi auto),kad se tak sirote mučiju celu godinu,da bi Vi mogli kupiti (kak bi rekal Salel) domaći karfiol u veljači,je da je pretovaren iz talijanskih gajbi u naše (domaće drvene),ali kad se proda uz našu dalmatinsku spiku,odmah je domaći...

a jeste li čuli za jednu renomiranu (novostvorenu iz jedne propale firme ali isti gazda) firmu koja se bavi masovnim prepakiravanjem paradajza i krastavca obično iz španjolske u original hrvatske gajbice i time doslovno upropaštava i ugled i trud domaćih proizvođača da se razlikuju od damping uvoznog smeća koje može završiti samo valjda na deponiji u eu ili na policama trgovina u hr????

[ninoid]

Za to nije kriv on nego onaj koji bi ga trebao inspekcijski nadgledati i zabraniti mu tako šta.

[cooley]

Dzovaniii kaže:

U ovo doba rajcica nema ni trzista ni cijenu, ali zato od 20. 04. do 15. 07. proizvodjac postize prosijecnu cijenu 8 kn i na tih 5000 m2 uzgoji minimalno 100 t rajcice i jos minimalno 100 t od 15. 07. do 15. 11. po prosijecnoj cijeni 3 kn i to sve uz najosnovniju hidroponsku tehnologiju.
Napominjem da je rajcica kod nas skuplja nego u EU, pa ako se njima isplati trebalo bi se i nama.

Sto je veca pocetna investicija to su veci prihodi manji varijabilni troskovi veca je potencijalna dobit, ali je manje prostora za eventualnu gresku.

Pa se tako velike ustede postizu upravo na mjestima najvecih troskova,a to je redom:

1. grijanje - pravilnim izborom energenata i kogeneratvnim postrojenje gdje se uz toplinu proizvodi i elektricna energija
2. Radna snaga - uz kvalitetna tehnicka pomagala omoguciti maksimalan ucinak
3. Gnojiva - recirkulacionim sustavom ostvariti maksimalnu iskoristenost gnojiva

Takodjer naprednijom tehnologijom se priblizavamo optimalnim uvjetima za vegetativni odnosno generativni rast cime povecavamo produktivnost nasada, a smanjujemo pritisak bolesti na nasad, protiv stetnika se borimo prirodnim neprijateljima tako da prskanje prakticki nije uopce potrebno.

Tako se oni prinosi sa pocetka posta mogu cak udvostruciti pa i vise i sve to bez GMO, a da nije vodotopivih gnojiva (koja vjerojatno i vi koristite) ti bi se prizvodi slobodno mogli zvati ekoloski ili organski uzgojeni proizvodi.

sve potpisujem!
sigurno su nizozemci ludi kada se odlučuju za neisplativi hidroponski uzgoj. pa znate koliko tamo košta 1ha zemlje, a ipak stalno grade nove staklenike...

[cooley]

mega dir kaže:

OK.
Kamena vuna: prirodni materijal dobiven od vulkanskih vlakana. Dakle poptpuno svejedno posadimo li korjen u teglu sa zemljom, kompostom,kokosom, KAMENOM VUNOM ili vani u vrt (medij u kojem se korijen formira), u datom trenutku izvršiti ćemo prihranu.
Sadnica: Sadnice POTPUNO IDENTIČNE kao i sadnice koje danas kupujete za svoj vrt uzgajaju se u staklenicima. Nikako genetski modificirane ali naravno križane kao i sve vočke u vašim vrtovima da bi se dobila svojstva potrebna za današnje zahtjeve tržišta.
Kvaliteta: Zbog uzgoja u zaštičenim prostorima i kontroliranim uvijetima dolazi do puno manje bolesti biljaka pa tako i do puno manje tretiranja insekticidima i pesticidima nego u vanjskoj proizvodnji!!!!!!!!!!!!!!!( poljima, vrtovima i sl. i nemojte da se neko sad pravi pametan pa kaže da njegova baka ima u vrtu tri sadnice koje ne šprica jer pričamo o proizvodnji za tržište).Konkretno moja tvrtka koristi isključivo BIOLOŠKU ZAŠTITU
(nema špricanja!!!) Što naravno ne znači da svi u staklenicima proizvode bez "špricanja"
Okus: Potražite u centrima (billa,plodine, lidl i negdje u vočarnama) rajčicu ili chery rajčicu domaćih proizvođača Zarja ili Duga pa ću nakon toga objasniti problem okusa kod nekih proizvođača.

Zaključak:Trenutno u Hrvatskoj ne postoji zdravija konzumna rajčica od one koja se proizvodi u staklenicima, u kamenoj vuni, naravno pod predpostavkom da proizvođač barata tehnologijom.(Izuzev ekološke proizvodnje ali nju si ionako može priuštiti par posto stanovništva zbog visoke cijene, a mi pričamo o proizvodnji za većinu stanovništva.A također da Vam dam za razmišljat, što je sa kiselim kišama u eko proizvodnji koje u našem slučaju nema!)
Za sva ostala pitanja stojim na raspolaganju! Kako u svezi rajčice tako i jagode.

čovjek zbori istinu, vjerujte!
jednostavno ovdje se radi o znanju i tehnologiji, koja nama hrvatima baš i ne leži.
osim toga, u budućnosti će sve više biti naglasak na održivosti. taj pojam valjda sadrži u sebi i potrebnu prirodnost ishrane i očuvanje okoline što je sve nemoguće bez povećavanja produktivnosti. tu opet dolazimo do tehnologije i znanja...

[diabolica]

Teško je ovdje razgovarati o businessu, i kvaliteti proizvoda. To su dva različita pojma. Primjer: pošalje me punica po paradajz za ajvar. OK, vozim se ja kod pere uz staru cestu za varaždin, i stanem , pošto raradajz 10 kn. ?????? 10 kn? jel slatki , poslala me punica za ajvar trebam ?. Hm, pa , nije , znate nije baš vrijeme ove godine, ne dozrijeva , ali lancima prodamo sve. Boli me K za lance, ak donesem doma loš hidroponski paradajz, hebaće me punica i odustanem ja. a ni sam ga ne bih kupio , jer netrebam plastiku iz nizozemske, hoću paradajz !
I šta sad ?
Kupac u lancu, vjeruje da je dobio naj, naj, naj, a kad ga kupi i donese punici na stol. nikad više neće kupiti paradajz iz lanca jer je plastika.
Samo se o tome radi.
Plastika je plastika, a paradajz je paradajz, pa makar i strulio za par dana. Što je nemoguće uz one gene protiv starenja zbog transporta.
Nisam ja protiv hidroponije, ali ja je nebih kupio da znam kako se proizvodi.
"Prirodu nemožeš promijeniti"
Probaj jednom skuhati običnu kokošju juhu na šparhetu na drva i na plinskom štednjaku. Ako nema razlike onda kupuj i dalje hidroponske paradajze.

[cooley]

diabolica kaže:

Teško je ovdje razgovarati o businessu, i kvaliteti proizvoda. To su dva različita pojma. Primjer: pošalje me punica po paradajz za ajvar. OK, vozim se ja kod pere uz staru cestu za varaždin, i stanem , pošto raradajz 10 kn. ?????? 10 kn? jel slatki , poslala me punica za ajvar trebam ?. Hm, pa , nije , znate nije baš vrijeme ove godine, ne dozrijeva , ali lancima prodamo sve. Boli me K za lance, ak donesem doma loš hidroponski paradajz, hebaće me punica i odustanem ja. a ni sam ga ne bih kupio , jer netrebam plastiku iz nizozemske, hoću paradajz !
I šta sad ?
Kupac u lancu, vjeruje da je dobio naj, naj, naj, a kad ga kupi i donese punici na stol. nikad više neće kupiti paradajz iz lanca jer je plastika.
Samo se o tome radi.
Plastika je plastika, a paradajz je paradajz, pa makar i strulio za par dana. Što je nemoguće uz one gene protiv starenja zbog transporta.
Nisam ja protiv hidroponije, ali ja je nebih kupio da znam kako se proizvodi.
"Prirodu nemožeš promijeniti"
Probaj jednom skuhati običnu kokošju juhu na šparhetu na drva i na plinskom štednjaku. Ako nema razlike onda kupuj i dalje hidroponske paradajze.

ma ok... i meni je finiji onaj prvi kada dođe iz vrta.
samo tako je govorila i moja praprapra...baka kada je netko donesao prvi puta neku čudnu biljku iz amerike - paradajz. i gicama je trebalo da se naviknu na taj čudni klip-kukuruz kada su ga prvi puta zazobale. da ne pričam o mrkvi... šta misliš da su ljudi počeli uzgajat krumpir zato što im je bio fin ili zato što su bili gladni?
nema nazad na žalost. neminovno je da povećamo produktivnost, proizvodimo više i to cijele godine puno hrane da narod ne bude gladan i ne izlazi na ceste traktorima sa kojima ne znaju što bi...

[diabolica]

Toplo preporučam film " King corn", pa bih vas pitao poslije da li još uvijek mislite da je iz amerike sve najbolje. A radi se o kravama i kuruzi.

[komar]

Dzovaniii kaže:

Daj molim te malo provjeri te podatke, bilo je pokusa prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.

Trenutno nemam vremena pročitati cijelu ovu temu, ali ovo što pišete treba još jako puno guglanja i zapažanja stvari oko sebe...

Hidroponska proizvodnja rajčice (uzeto iz razvoja Vrgorca)

Uzgajanje rajčice na hidroponima u zaštićenom prostoru temelji se na izboru plastenika, klimatskim prilikama područja i potrebama kulture za određenim vegetacijskim činiocima, po fenofazama tijekom vegetacije, uzgojnoj tehici i tehničkoj opremi radnog procesa.

Plastenik koji je predviđen ovim modelom multipli je - sa 3 lađe širine 10 m, i dužine 100 m. Visina konstrukcije na razini oluka iznosi 3,2 m i 5,15 m na sljemenu - vrhu plastenika. Plastenik ima ukupnu površinu 3000 m2 . Ulaz u plastenik izvodi se bočno s kliznim vratima širine 2 m i visine 2,5 m, sa stazom kroz sredinu plastenika tako da je dužina plastenika podijeljena u 2 dijela radi lakšeg transporta u plasteniku.

Za zagrijavanje i održavanje potrebne temperature izabran je sustav grijanja od visećih termogena za grijanje zraka s plinskim plamenicima. Za svaku lađu predviđen je termogen snage 147 KW, što osigurava temperaturu zraka +150 C u plasteniku dok je vanjska temperatura - 150 C. Kao energent koristit će se tekući plin butan u kontejneru INE, smještenom u okolici plastenika. Maksimalna potrošnja plina iznosi 14,9 m3/h.

Za hidroponsku proizvodnju rajčice navodnjavanje se izvodi metodom kapanja pomoću uređaja - fertirigatora s programiranjem i doziranjem hranjive otopine. Za pripremu hranjive otopine potrebna je voda koja se osigurava iz bunara na parceli kraj plastenika. Maksimalna količina potrebne vode iznosi 165 litara u minuti.
Hidroponi su zaštićeni prostori s inertnim supstratom preko kojega biljke primaju vodu u kojoj su dodane hranjive tvari. Hidroponska proizvodnja ima prednosti:
• uzgoj biljaka na neplodnim tlima ili bez tla,
• uzgoj jedne kulture ne zahtijeva plodosmjenu,
• biljke bolje kontroliraju opskrbu vodom,
• bolja kontrola opskrbe hranjivim tvarima,
• smanjena pojava biljnih štetočina,
• čuvanje podzemnih voda.
Kao supstrat u kojem se uzgajaju rajčice koriste se ploče kamene vune upakirane u crnobijelu foliju. Na svakoj ploči sade se 3 biljke u međusobni razmak 33 cm. Razmak između redova je 120 cm. U otvore na ploči kamene vune sadi se uzgojena rajčica u kockama kamene vune.

Važno je da biljka treba imati najviše 20-22 lista. Vrh biljke reže se 50-60 dana prije završetka berbe. Iznad zadnjeg cvata ostavlja se 3 lista. Svi dijelovi biljaka iznose se iz plastenika.
Sjemenarske kuće nude veliki izbor sorata rajčice. Sorta Belle za sada je najzastupljenija u proizvodnji u zaštićenom prostoru. Prinosi koji se mogu očekivati su 50 kg/m2 , što za predviđenu površćinu od 3.000 m2 iznosi 150.000 kg.
(Ovo je dobro za vodoopskrbu - voda je svakim danom sve skuplja a hidroponska proizvodnja ju treba, plinski sektor će biti zadovoljan, trgovina će obrtati novce, a i ljudi će raditi.... kad dijete potječe iz obitelji alkoholičara u dvije generacije i više, oni koji se bave građom čovjeka i organizma vide po crtama lica da je to potomak alkoholičara... za 50 godina i više, ako će nas opće biti - moći će reči proizvođači da taj uzgoj nije štetan i ne ostavlja posljedice i trag u čovjekovom razvoju!)

Za takav uzgoj znam kod nas u Samoboru, Ivanić Gradu, Novskoj a žele ju mnogi Pitomača, Vrgorac....

"Hrvatska u količinama dostatnim za domaće potrebe proizvodi samo krumpir i jabuke, ističe Nikola Vrcan, vlasnik i direktor tvrtke Vrni koja se od 1988. godine bavi proizvodnjom te uvozom i izvozom povrća i voća."

Izgleda da ima u večini prihvaljivoj poljoprivredi dosta potreba i posla, ali kod uzgoja voća i povrća nemreš furt biti na bolovanju da kolege odrade tvoj posao - svakodnevno ispijanje kavica dok se razmišlja da li se ima računice raditi ili bolje ništa ne raditi...

[diabolica]

Čekaj ,Vrni, jel to onaj koji je dužan novce za mandarine bio, tj odkupio pa prodao, a poljoprivrednicima ni pare ?

[teta-elza]

diabolica kaže:

Čekaj ,Vrni, jel to onaj koji je dužan novce za mandarine bio, tj odkupio pa prodao, a poljoprivrednicima ni pare ?

necemo tracati, jos manje iznositi imena da se ne bismo zgledavali na sudu. bez obzira sto si u pravu. gospodin posluje i danas, odgovorno tvrdim jer zajedno snabdijevamo jedan lanac pa se srecemo. ne on, vec njegovi radnici i moja malenkost. svatko sa svojim kamionom.

pa ljudi moji, ne prepakirava se samo rajcica, krastavac i ostali proizvodi u hrvatsku ambalazu. uvozi se i prepakirava sve i svasta. samo znate sto je sreca? trziste prepoznaje takve proizvode. nece ni to vjecno trajati. nakupci su zaboravili da roba osim izgleda mora imati miris i okus. a neke ne mozes prevariti

[diabolica]

bilo na HRT, poljoprivredna emisija.
Čekaj, a zašto ti misliš da to nebi trebalo biti javno. Vidiš, sav ostali svijet radi na taj način da otkrije lopove i mutikaše, a jedino mi sve trpamo pod tepih, kao , pa nećemo ovo, jadni ljudi, i bla bla bla. A kad dođe neka vijest da smo u minusu 37 milijardi, onda svi po todoriću, on je kriv jer ima. Ne , baš ti takvi mali puta 100000 hiljada računa i dolazimo do sume od 37 mld nenaplaćenih potraživanja. A kome ćeš prvo platiti nego poljoprivredniku, pa njegova roba ima (osim mljeka) najkraći rok trajanja. I obrtaj u dućanima je najbrži, i zato mu se treba platiti u roku 7 dana, a ne 60 i više.
Ameri su radili sa kinezima na internetu i ovi su ih počeli muljati, tj uzimati im novce a ne isporučivati robu ili jako lošu robu. E a onda su ovi napravili stranicu i stavili popis kineskih firmi koje muljaju preko internet poslovanja, i da vidiš kako se većina amera opametila jer sad prvo idu na tu stranicu i provjeravaju razne firme iz kine. Jedino mi to ne bi smjeli jer bu nas neko tužil, koja glupost, i zato neka nam je tako kako je.

[komar]

diabolica kaže:

Čekaj ,Vrni, jel to onaj koji je dužan novce za mandarine bio, tj odkupio pa prodao, a poljoprivrednicima ni pare ?

Ako mislite na ovog kaj sam ga spomenula u tekstu - neznam niš o njemu, ali ako je ljudima dužan onda sigurno zna što ide na tržištu a što ne. Kao što vidite mandarine su planule jer naše tržište i nije njima zasićeno

[diabolica]

Blokada ceste
Odmah nakon zaprimanja prve prijave, kažu u Ministarstvu, povjerenstvo je ponovno "prelistalo" isplatnice koje je dostavila tvrtka Vrni i dokumentaciju predalo poljoprivrednoj inspekciji. Inspekcija je utvrdila da se "dostavljene količine otkupljenih mandarina ne poklapaju s količinama mandarina koje su predali proizvođači te da cjelokupna otkupljena količina proizvođačima nije isplaćena". Proizvođači mandarina, kojima Vrcan navodno duguje nekoliko tisuća pa do 500.000 kuna, na svoju "kalvariju" upozoravaju još od veljače. Nakon nekoliko manjih prosvjeda u ponedjeljak su blokirali Jadransku magistralu. Prema neslužbenim procjenama Vrcan je lani otkupio 400 vagona mandarina, dok je, prema više izvora, proizvođačima ostao dužan navodno između 5,7 do 8,5 milijuna kuna. Vrni je 1990. osnovao Nikola Vrcan, Antin otac. Tvrtka je imala uspješnu razvojnu putanju, postala je (uz Konzum) drugi najveći uvoznik i distributer voća i povrća.

[komar]

diabolica kaže:

Prema neslužbenim procjenama Vrcan je lani otkupio 400 vagona mandarina, dok je, prema više izvora, proizvođačima ostao dužan navodno između 5,7 do 8,5 milijuna kuna. Vrni je 1990. osnovao Nikola Vrcan, Antin otac. Tvrtka je imala uspješnu razvojnu putanju, postala je (uz Konzum) drugi najveći uvoznik i distributer voća i povrća.

Eto, dragi moji, kad bi svi ovako lagano razgovarali o svemu kao mi ovdje i kad bi na temelju stvarnih razgovora i institucije radile svoj posao ovog užasa u našoj poljoprivredi i gospodarstvu nebi bilo. Pošto je ovaj dužan ko država - razumiju ga pa ga ne diraju koga sve ovaj narod plaća i što sve trpi?
A osobno jedino sam čula za Todorića da stalno dobiva neke poticaje od države jer zapošljava veliki broj radnika... Kad ti igrači odluče da je hidroponija najunosnija proizvodnja jer je seljak pokraden i iscrpljen, krenut će se s tim javno, na sva vrata i sva zvona!

[teta-elza]

meni je osobno todoriceva firma bila duzna veliku lovu. na kraju su platili sve sa nekih sitnih 180 dana kasnjenja., od mene su dobili robu 2 puta; jednom i nikad vise. logika jasna- ne radite sa lopovima koji kasne iohoho dana. osobno su me naucili pameti bez obzira na muzevo kokodakanje; pa oni ce ti platiti, zasto im ne das? ne dam zato jer su ko gospon rokfeler kaj se placanja tice; rok isteko, feler ostao. sa takvima ne poslujem. fala. radije cu sfve prebaciti u preradu ili ispiliti nasade. amen.

[Drug Mile]

teta-elza kaže:

meni je osobno todoriceva firma bila duzna veliku lovu. na kraju su platili sve sa nekih sitnih 180 dana kasnjenja., od mene su dobili robu 2 puta; jednom i nikad vise. logika jasna- ne radite sa lopovima koji kasne iohoho dana. osobno su me naucili pameti bez obzira na muzevo kokodakanje; pa oni ce ti platiti, zasto im ne das? ne dam zato jer su ko gospon rokfeler kaj se placanja tice; rok isteko, feler ostao. sa takvima ne poslujem. fala. radije cu sfve prebaciti u preradu ili ispiliti nasade. amen.