Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 28.12.2008., 20:25   #1
Mipela i save tok pisin!

Tok pisin jezik je koji se govori na Papui Novoj Gvineji, izvorištu mnogo jezika, lingvističkom raju! Specifičan je po tomu što je od pidžina, miješanog jezika koji se rabi u ograničenim situacijama (obično doticaj stranaca s urođenicima pri trgovini i slično), došao do kreolskog jezika - neograničene uporabe. Primarna razlika između pidžina i kreola jest taj da pidžin nikomu nije materinski jezik, dok kreolski jest. Danas se tok pisinom služi oko 5 milijuna ljudi (dakle malo više od broja stanovnika Hrvatske), ali izvornih je govornika oko milijun. Nastao je otprilike prije 2 stoljeća.

Jezik se zasniva na pojednostavljenom engleskom jeziku (i zato ga neće biti problem učiti, što i jest cilj ove teme, ako bude zainteresiranih), ali s konstrukcijama i gramatikom tipičnom za oceanijske jezike. Ima i podosta posuđenica iz portugalskog, španjolskog, njemačkog i sličnih jezika koji su bili kolonizatori, ali često oni imaju svoje engleske zamjene. Dakle, za učenje tok pisina dovoljno je otprilike osnovnoškolsko znanje engleskog.


Fonologija i pravopis

Pravopisa nema nekog posebnog, piše se po Vuku - kako se piše, tako se i čita. Tako da s tim nema problema.

Fonologija je iznimno jednostavna - fonemi su standardni kao u engleskom, s time da se ne pojavljuju glasovi q (to pišu kao kw), x (pišu kao ks) i c (pišu kao k, s i ostalo kako se već može čitati).

Najbitnija glasovna pravila u tok pisinu:
1. s, z, š, ž, dž, č > postaju s. Iznimka je jedino koje se zbog novijeg utjecaja zna pisati i kao j (pazite, naše je j kao u jabuka u njih y).

Također, na kraju i početku riječi često se pojednostavnjuju suglasničke skupine pa će umjesto [kraist] ("Christ") imati Krais ili će pak umetnuti neki samoglasnik, primjerice broj "six" [siks] bit će sikis.

2. glasovi se na kraju riječi obezvučuju (dakle b ide u p, d ide u t, g ide u k, z ide u s, ž ide u š koje prema gornjem pravilu opet ide u s, ide u č koje opet prema gornjem pravilu ide u s.

3. glas f većinom se zamjenjuje glasom p (ništa čudno, i u hrvatskom je glas f novija pojava pa se prije zamjenjivao - pa tako imamo prezimena Franić, Pranjić, Vranić od istog korijena).

To je to što se fonologije tiče, iznimno je jednostavna, ali i komplicirana jer se sve zasniva na izgovoru. Premda je meni isprva bila pomisao - jeeej, piše se kako se čita! - to je dovelo do problema jer se čovjek previše navikne na pisanje pa ne može dekodirati i najjednostavnije riječi.

No, da oprimjerimo:
1. to znači da u tok pisinu riječ sip može biti: [sip], [zip], [šip], [džip], [čip], [žip]. Odnosno u obzir nam dolaze engleske riječi ship, sheep, zip, sip, jeep, chip. Kako znati? A vidi se po kontekstu većinom. I uzmite u obzir da im često ne trebaju apstraktne riječi kao jeep, to je lakše reći kao "velik auto za teren" ili slično. Česta su opisivanja.

2. Kako bismo na tok pisinu rekli "pas"? Isto kao u engleskom - dog - ali uzevši u obzir obezvučivanje, bit će - dok.

3. Kako bi se u tok pisinu rekla "riba", ako uzmemo u obzir engleski"? Na engleskom je fish, dakle čitamo kao [fiš] (uvijek si pročitajte prvo, i to što je jednostavnije moguće). Dakle, prvo provedemo pravilo o glasu š koji ne postoji, a potom zamijenimo f. Konačan je rezultat - pis.

Kako kombinirati 1. i 3. pravilo? Recimo riječ flag iz engleskom glasit će ovdje plak.

Uzevši u obzir navedeno, znamo da "tok pisin" dolazi od "talk pidgin" jer je [dž] prešlo u s.



Morfologija i sintaksa

Množina se tvori prefiksom ol dobivenom od engleske riječi all.

U jeziku su dva prijedloga (da, samo dva!) - bilong za izražavanje posvojnosti (npr. mama bilong mi = "moja mama") i long za sve ostalo. Dakle, long je i "na", i "k" i "nad" i sl.

Jedini su veznici na < "and" = "i" i mo < "more" = "još".

Izražavanje prijelaznosti glagola (to je kad glagol ima objekt, npr. "jesti ŠTO") izražava se sa sufiksom -im, nastalog od engleskog him. Tako će glagoli "učiti (koga)", "pisati (što)" i "gledati (što)" biti tisim, raitim, wasim. "Teach" [tič] > tis (zamjena u "s"), "write" [rait] > rait, "watch" [wač] > was. Primijetite da su vokali iznimno pojednostavnjeni.


Predikate često prati i čestica i koja zapravo znači "is", ali o tom potom. Glagol "biti" ili se ne označava ili se kaže stap od engl. stop. I pozdravljaju se često sa "yu stap" = "ti jesi" = "kako si?", "šta ima?"

Sufiks pela dolazi od engleske riječi fellow i često označava pridjeve: bikpela ("big fellow" = "velik"), strongpela ("strong fellow" = "jak") i sl.

Česte su i reduplikacije da bi se razlikovala značenja. Primjerice, sip je brod, ali sipsip su ovce.


Primjer

Pogledajmo kao primjer tokpisinsku wikicu i članak o tom jeziku:
  • Tok Pisin emi wanpela tokples na toktok long bung bilong Papua Niugini.

Engleski su korijeni sljedeći:
- Tok Pisin him is one fellow talk place and talk talk along bung belong Papua New Guinea.

Bung je od niz. bonge u značenju saveza.
toktok znači "govor" a tokples znači "govor mjesta" i preneseno "jezik".

Idemo prevesti?
Tok pisin jedan je jezik i govor u savezu koji pripada Papui Novoj Gvineji.
Odnosno, slobodnije: Tok pisin jezik je i govor zajednice Papue Nove Gvineje.

  • Emi no tokples bilong taim bifo, emi kamap insait long dispela 150 yia igo pinis.

Engleski korijeni:
Him is no talk place belong time before, him is come up inside belong this fellow 150 year is go finish.

Prijevod:
On nije bio jezik koji je pripadao prijašnjem vremenu, došao je u unutrašnjost ovog prostora 150 godina koje su otišle svršeno.
Odnosno:
On je tek odnedavno jezik i nastao je prije 150 godina.

Primijetite kako je pinis (dosta je česta riječ, perverznjaci , označava svršenost ili prošlost), zapravo prilagođena engleska riječ finish prema pravilima: [finiš]: f > p, a [š] > s. I u [insaid] imamo obezvučivanje. Zamjena f sa p nije dosljedna, što se vidi u bifo.


Još jedna rečenica:
  • Antap long 2 milien manmeri save yusim Tok Pisin insait long Papua Niugini.

Engleski korijeni:
On top belong 2 million *man Mary save use him tok pisin inside along Papua New Guinea.

Save dolazi od portugalskog saber u značenju "znati". Sad možete prevesti i naslov teme.

* Ovo je ekstremno zanimljivo. Na prvom me satu profesor bio pitao da dekodiram otkud je manmeri. I pucah, ermmm... oženjen čovjek ("man marry")? Nije. Radostan čovjek ("man merry")? Nije. Na kraju je ispalo da je Mary najčešće žensko ime dolje i postalo je riječ za "ženu".
Dakle: man + meri = muškarac + žena = manmeri = tokpisinska riječ za "ljude".



A sad nekoliko poslastica, pokušajte prema pravilima reći kako bi glasile sljedeće riječi na tok pisinu:

* crveno (engl. red [red]):
* život (engl. life [laif])
* pola (engl. half [ha:f])
* čitati (engl. read [ri:d])
* prst (engl. finger [finga] - uzmite u obzir najjednostavniji izgovor plus australski utjecaj dolje, zato -er > -a)
* čitam svoju knjigu (opisno, koja pripada meni, jel', prijelazan glagol).


A što znači:
  • Stori long Jisas i kam long Baibel. Long dispela taim, man bilong Roma i bosim kantri bilong Juda.
  • Papa bilong mipela yu stap long heven?


Forica za kraj - često se u tvorbi rabi korijen as u značenju nekog izvora, prošlog i slično. Dolazi od engleskog ass u značenju guzice. Tako da se "dan" na tok pisinu (engl. day [dei]) kaže de, a dan prije danas, odnosno "jučer" veli se asde Iliti guzica današnjeg dana zapravo je - jučer.

Zadnje uređivanje Abyssus : 28.12.2008. at 20:34.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2008., 09:04   #2
Kako jeben jezik! Moram ga počet učit.
Ima ko da je zainteresiran za kakve vježbe?
cosanostra is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2009., 01:54   #3
Nikad nisam čula za taj jezik, ali jebeš dan kad nešto ne naučiš! Ova mi je tema svakako otkriće dana!
Pa da se okušam!

* crveno - ret
* život - laip
* pola - hap
* čitati - rit
* prst - pinga
* čitam svoju knjigu - ritim buk bilong mi

Papa bilong mipela yu stap long heven.
Oče naš, koji jesi na nebesima?

Rečenice pod prvom točkom nisam baš uspjela prokljuvit', al' nekako ćutim da se tiču Biblije.

Pozdrav i pohvale za trud!
__________________
Ki ne bi rada da mu se dozna, neka ne učini.
boshkarina is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2009., 02:00   #4
Quote:
boshkarina kaže: Pogledaj post
* crveno - ret
* život - laip
* pola - hap
* čitati - rit
* prst - pinga
* čitam svoju knjigu - ritim buk bilong mi
Sve je dobro, izvrsno!


Quote:
boshkarina kaže: Pogledaj post
Rečenice pod prvom točkom nisam baš uspjela prokljuvit', al' nekako ćutim da se tiču Biblije.

Quote:
Stori long Jisas i kam long Baibel. Long dispela taim, man bilong Roma i bosim kantri bilong Juda.
Story along/belong Jesus is come along Bible. Along this fellow time, man belong Roma is boss him country belong Juda.
= Priča o Isusu dolazi iz Biblije. U to vrijeme Rimljani su gospodarili Judejom.

Književnost im je uglavnom religijskog karaktera...


Quote:
Papa bilong mipela yu stap long heven?
Papa belong me fellow you stop along heaven.
= Moj oče, ti si na nebu. Iliti: Oče naš, koji jesi na nebesima.


Quote:
Pozdrav i pohvale za trud!
Zahvaljujem. Nisam pretjerano očekivala da će se itko javiti, ja to s anglistima na FF-ovu forumu radim, a tamo smo daleko odmakli.

Zadnje uređivanje Abyssus : 09.01.2009. at 02:20.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2009., 22:55   #5
Eke ! Ina na namo herea. Lau ina gini. Malo motua.

Zar ste ondje daleko odmaknuli ?! Zar itko mozhe s tim jezikom njekamo odmaknuti ??!! Znash, bje to sada davno kadano sam se prvics susrjela s ovom ocsajnom inacsicom englezshtine u Port Moresbyju. Prvo su me bola ushesa, a potom toga mi se je spletal i jezik. Tako to biva kadano priglupí Englez rukami i nogami ucsi domorodce englezshtinu, a oni sâmi moraju stvarati/povezivati uzporednice s vlastitim jezicsskim zaledhem. Pisin je nastal mieshanjem oklieshtene englezshtine s hiri motuom, docsim je potomnjí izravní izdanak motua. I ne bih se slozhila da je Papua "izvorishte" jezikov, prije che biti "stjecishte" i utjecishte mnogobrojnih ter mnogovrstnih jezikov. Formoza (danashnjí Tajvan) jest izvorishte. Indonezijske vlasti svednevno csine svinjariju na svojoj strani Papue , nu svemu uzprkos Papua kakono jedna cjelina ima prjeko 1000 jezikov. Za razliku od Papue u Brazilu i danas zhivi do 40 neiztrazhenih narodov izvan civilizacije 21. st. - tar njim bolje - i tako prjedstavlja zemlju s najvechim brojem neiztrazhenih jezikov na svietu. Na mahutamu ai vadivadi e maimu. Ba mahuta.

EDIT (dopuna): Izprika zaradi neznatnoga izskakanja/odstupanja od teme.

Zadnje uređivanje Sovann Maccha : 25.01.2009. at 23:02.
Sovann Maccha is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2009., 23:15   #6
Pa tamo tema ide na 40. stranicu, prilično je daleko. Naravno da može, mene fascinira svakim danom, ja volim pidžine. Ne toliko kao "prirodne" jezike, ali, na posljetku, svi su jezici pidžini, kad bismo išli dovoljno daleko.

Motu mi je grozan. Doduše, kad gledam bislamu, tok pisin šekspirovski je jezik.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2009., 23:41   #7
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
Pa tamo tema ide na 40. stranicu, prilično je daleko. Naravno da može, mene fascinira svakim danom, ja volim pidžine. Ne toliko kao "prirodne" jezike, ali, na posljetku, svi su jezici pidžini, kad bismo išli dovoljno daleko.

Motu mi je grozan. Doduše, kad gledam bislamu, tok pisin šekspirovski je jezik.
Ajoh, izbaci Sheksa i dobit' chesh spirovsko u stvarnomu smislu. Ne, nikako, motu je predivan popút svieh austronezijskih jezikov. Ima ritam, brojne sâmoglasnike u nizu, ne pretezhshku slovnicu, nishto pregrlenoga, presiktavoga, preshumechega i prepucketavoga - dushu dalo za svakojega/koju nadobudnoga/u jezikoslovca/ku u potrazi za ritmom i skladom u jeziku.
Sovann Maccha is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2009., 23:43   #8
Nisam za policijske mjere, jebiga.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2009., 23:52   #9
o super tema
hvala aby na trudu, a kad će nove "zagonetke"
Egenus is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2009., 23:54   #10
Pročitaj radije 45 stranica ove pa se pridruži ako budeš htio (sad smo na treš hitovima ) jer tu ne namjeravam baš nastavljati. Možda, ne znam.

Zagonetaka će biti nakon ispitnih rokova, kako i rekoh. Za koji sam dan u govnima.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2009., 00:09   #11
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
Nisam za policijske mjere, jebiga.
Mah, to je hiri motu smotan s policajci, motu je ipak njeshto drugo, staro, urodheno, milozvucsno, liepo, slobodno i naravno.
Sovann Maccha is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2009., 00:11   #12
A, mislila si baš na motu. Ne pipnuh ga, ne znam. Prevelika koncentracija svega na tom području, zasad se držim starijeg svijeta, a onda ću na opskurnosti.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2009., 00:24   #13
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
A, mislila si baš na motu. Ne pipnuh ga, ne znam. Prevelika koncentracija svega na tom području, zasad se držim starijeg svijeta, a onda ću na opskurnosti.
Hah, dashto !!! Tar hiri motu je isto shto i pisin sâmo s obratnim prjedznakom i manjim udielom englezshtin. Motu je prava stvar, sâmo ubrzano nestaje pod pritiskom englezshtine pojacsanim blizinom i gospodarskom snagom Australije. Od nedavno se pocsinje govoriti i o uztrajavanju na csistomu englezskomu jeziku ter postupnomu napushtanju svieh "pidzhinizmov". Vidjet' chemo shto che se u konacsnici sbiti.
Sovann Maccha is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.02.2009., 15:54   #14
Jel netko gledao film Australia? Jel ono što mali u filmu govori (i ostala ekipa tamo) tok pisin ili nešto slično? Jer, jako mi je poznato zvučalo, pa se pitam...
Na početku sam mislio da mali govori neku lošu verziju engleskog, a onda sam skužio da i govori "lošu" verziju engleskog - ovo.

Al možda se varam...Hm...
cosanostra is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:26.