VLAŠKI JEZIK, ako postoji, kojoj jezičnoj skupini pripada?

[Mariola]

Shain, skidam škrlak.

[dementiapraecox]

Mariola kaže:

Shain, skidam škrlak.

Mariolko, jesi li ti čula za Žagubicu ?! Ono slavno zagubičsko vlašsko kolo, "kad' se u nj uloviš sve je golo". Eh, tamo su ti svi odgovori.

[Shain]

Ima li u pisanim dokumentima nešto o jeziku onih Vlaha iz doba bana Pavla i Mladena II (1322. g)? Jesu li već bili slavenizirani ili su još govorili arumunjski?

[zvrndanka]

sad oću krepat od jada kaj nisam zapisivala kad mi je pokojni tata tumačio, a s njim i njegov prijatelj Buntić.
mogu sad samo lupetat, bez da se pozovem na ikakvu literaturu. Činjenica je da ono kaj se zove Vlasi jesu Morovlasi ili Morlaci, da su rasno različiti od bilo kojeg autohtonog ili doseljenog (slaveni) stanovništva i da se u Beogradu npr. do početka 20 stoljeća dobro znalo ko je Vlah a ko Srbin, odnosno tretirali su Vlahe ko mi danas Rome.
Morovlasi su došli na limese Rimskog carstva na način da je isto imalo gadnih problema s izuzetno krvoločnim plemenima u Maroku koje je onda uzelo u službu i postavilo na granice carstva pa su otud u Rumunjskoj i po svim planinama na Balkanu. Imali su divan običaj da ako im neko jako imponira prikolju ga i pojedu mu sirovu jetru jer tako njegova snaga prelazi na njih. Kako su se romanizirali u tim njihovim jezicima nije koliko sam čula ostalo nešto previše njihovih riječi, ali recimo u hercegovačkim prezimenima je. Ne znam rumunjski da bi mogla procijeniti.
Brijem da je to kaj po raznim otocima one druge zovu vlasima posprdno ko što ponegdje "druge" zovu cigani.
Nakon Mircea Eliade i ostalih to baš i nije uvreda, ali iz srednjevjekovnog rakursa je bila budući da su Vlahe prezirali i Turci i oni su imali dozvolu da nakon što (časna) Turska vojska pregazi neku regiju pale, kolju i pljačkaju.

Možda bi moderne pretrage dnk otkrile čuda po izoliranim brdsko planinskim regijama balkana, ali mi ta čuda nekako još uvijek osjećamo. Makar u preskakanju samoglasnika.
Elem, zanimljivo je to kako je naziv Rimskog carstva zadržala samo vlaška država i kako su sve nacionalne pripadnosti svoje najgorljivije pripadnike našle među donedavno preziranim Vlasima.

Projekcija: za 1000 godina kad izumremo ko zna koja etnička getoizirana grupa s naših prostora će se nazivat našim imenima.... bruahahahahah

[zvrndanka]

nota bene: oni NISU romansko stanovništvo. nikad bili. ništa slično rimljanima. ne zovu se uzalud MORO ili KARA vlasi.

[Shain]

Shain kaže:

Ima li u pisanim dokumentima nešto o jeziku onih Vlaha iz doba bana Pavla i Mladena II. (1322. g)? Jesu li već bili slavenizirani ili su još govorili arumunjski?

Ako su na otok Krk 1480. godine donijeli arumunjski jezik, koji se održao do XIX. stoljeća, sigurno su i u doba Pavla i Mladena II. govorili arumunjski.

[pascall]

hehe ja sam vla o cemu se tu prica je naznam, vlaski jezik je ustvari rumunjski jezik, samo sto kao i svaki jezik ima malih razlika u pisanju i izgovoru, i da vlaski jezik nema svoje pismo, i taj jezik se odavno prestao razvijati tako da u vlaskom "rijecniku" nepostoje neke od danasnjih rijeci, kao sto je TV, mobitel itd.... ako nekog zanimaju neke rijeci mogu slobodno napisati par...... pozdrav

[Mariola]

hehe

[dementiapraecox]

Mariola kaže:

hehe

Oj, nesrićna Mariolko, je li hehe ili je beh-beh ?!

[joe enter]

Shain kaže:

U Dubrovniku se govorio dalmatski a ne vlaški. Dalmatski se govorio među romaniziranim stanovnicima istočne jadranske obale. U Dubrovniku se rabio do 15. st. (u aristokratskim se porodicama govorilo dalmatski i hrvatski). Dubrovačko narječje toga dalmatskog jezika naziva se i dubrovačkoromansko ili raguzejsko a poznato je još i krčkoromansko ili veljotsko. - Nikada se nije govorio daleko izvan gradskih zidina, pa je to što nije imao zaleđa jedan od glavnih razloga njegova nestanka. - Iz njega i danas postoje mnoge riječi u hrvatskim dijalektima i standardnom hrvatskom jeziku: jarbol, jastog, lignja itd. - Najviše je sačuvan u pomorskim izrazima, izrazima za pokućstvo i kuhinjski pribor, izrazima iz gradskoga života i sl.

Ma mislio sam na vlaški u smislu romanskog , ali OK.
Nego tema je bila koji je pravi vlaški jezik , tj. jezik domaćeg stanovništva bez uticaja romanskog.
Mislim na one čobane iz unutrašnjosti koji nisu često gledali romane i snjima vodili lingvističke razgovore.
E , kako provaliti njihov jezik , jel tu spadaju možda lignja i jarbol ili su one latinštine??

[Shain]

joe enter kaže:

Mislim na one čobane iz unutrašnjosti.

Evo ti citat: "Iako su pastirska plemena koja su se održala u Iliriku, Trakiji, Makedoniji i Epiru govorila iskvarenim latinskim jezikom, ipak su na tim planinskim područjima Balkanskog poluotoka očuvala neke elemente latinskog jezika." (Zef Mirdita:"Vlasi u historiografiji", Zgb, 2004)

[joe enter]

Shain kaže:

Evo ti citat: "Iako su pastirska plemena koja su se održala u Iliriku, Trakiji, Makedoniji i Epiru govorila iskvarenim latinskim jezikom, ipak su na tim planinskim područjima Balkanskog poluotoka očuvala neke elemente latinskog jezika." (Zef Mirdita:"Vlasi u historiografiji", Zgb, 2004)

A gde je granica uticaja grka i latina na domicilno stanovništvo(Vlahe)?
Znam da danas Vlasi po Makedoniji,Bugarskoj i Grčkoj govore nekim romanskim jezikom , ali mi se čini da su oni doseljenici iz zapadnijih delova Balkana i Rumunije , jer Na Epiru i Makedoniji čist latinski istorijski uticaj je minimalan tj. grčki je dominantan.
Znači trebalo bi da postoje i "Vlasi" sa grčkom jezičkom osnovom , ali ih nema.
U to ne računam naravno uticaj pravoslavne crkve.

[Shain]

joe enter kaže:

A gde je granica uticaja Latina na domicilno stanovništvo (Ilire, Kelte, Tračane, Dardance, Grke)? (...) u Epiru i Makedoniji je latinski istorijski uticaj minimalan, tj. grčki je dominantan. Znači trebalo bi da postoje i "Vlasi" sa grčkom jezičkom osnovom, ali ih nema.

Latinski jezik je u Istočnom Rimskom Carstvu (dakle i u Epiru i Makedoniji) bio službeni sve do VII. stoljeća, znači da je u zakonodavstvu, administraciji a također zapovjedni jezik u vojsci bio latinski. Među domicilno stanovništvo vlasti su naseljavali vojne veterane koji su u značajnom broju govorili latinski i utjecali na romanizaciju susjeda. Dolazili su i latinski trgovci i kršćanski misionari. To je trajalo nekoliko stoljeća. Sami podanici Istočnog Rimskog Carstva nazivali su se Romeji (=Rimljani). Tek od VII. st. kao službeni se jezik uvodi grčki. "Vlasi" s grčkom jezičnom osnovom ne postoje. Grci su Grci a Vlasi su potomci latiniziranih Romeja.

[joe enter]

Shain kaže:

Latinski jezik je u Istočnom Rimskom Carstvu (dakle i u Epiru i Makedoniji) bio službeni sve do VII. stoljeća, znači da je u zakonodavstvu, administraciji a također zapovjedni jezik u vojsci bio latinski. Među domicilno stanovništvo vlasti su naseljavali vojne veterane koji su u značajnom broju govorili latinski i utjecali na romanizaciju susjeda. Dolazili su i latinski trgovci i kršćanski misionari. To je trajalo nekoliko stoljeća. Sami podanici Istočnog Rimskog Carstva nazivali su se Romeji (=Rimljani). Tek od VII. st. kao službeni se jezik uvodi grčki. "Vlasi" s grčkom jezičnom osnovom ne postoje. Grci su Grci a Vlasi su potomci latiniziranih Romeja.

Prisutnost latinskog u Makedoniji i Eoiru je kao što ti reče u administrativnom smislu je bio prisutan , ali krajnje minimalno jer je grčki utemeljen u antici i hrišćanskim prisustvom grčkoga jezika pre VII veka.
U Srbiji su sve Grke zvali dugo Cincarima , što je i logično jer je famozno "vlaško" stanovništvo živelo po svim planinama Grčke.
E to su Vlasi grčkoga jezika , ali ne onoga vizantijskoga , nego dosta ranijeg uticaja.

[Shain]

joe enter kaže:

Latinski jezik je u Makedoniji i Epiru, kao što ti reče, u administrativnom smislu je bio prisutan, ali krajnje minimalno

Ima odlična knjiga "Povijest Bizanta" (Zgb, 2002), koju je napisao beogradski akademik Georgije Ostrogorski. Tamo ti sve piše. - Rimljani su Grčku osvojili 146. pr. Kr. i latinski je jezik bio službeni sve do doseljenja Slavena (oko 550 g.), pa i dalje. To je 700-800 godina, a to baš nije minimalno.

[joe enter]

Shain kaže:

Ima odlična knjiga "Povijest Bizanta" (Zgb, 2002), koju je napisao beogradski akademik Georgije Ostrogorski. Tamo ti sve piše. - Rimljani su Grčku osvojili 146. pr. Kr. i latinski je jezik bio službeni sve do doseljenja Slavena (oko 550 g.), pa i dalje. To je 700-800 godina, a to baš nije minimalno.

Jes izgleda!
Nego , evo baš nešto nađoh na netu , pa može biti poveznica.

http://www.laznica.com/resources/Dam...+o+vlasima.pdf

[Shain]

Rimljani su na isti način latinizirali današnju Španjolsku, Portugal, Francusku, Rumunjsku (a domicilno stanovništvo je asimilirano: Iberi, Gali, Dačani). Da se na Balkan nisu doselili Slaveni, rumunjski bi se govorio od Crnoga mora do Jadrana. Dolaskom Slavena romanizirano stanovništvo Balkana se na raznim stranama grupiralo u enklave koje, budući da nisu bile na kompaktnom prostoru, nisu mogle stvoriti svoju državu. Danas se zovu Vlasi, Cincari, Arumunji i sl. Ima ih i u Albaniji, Grčkoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, Turskoj itd.

[go2sleep]

Shain kaže:

Rimljani su na isti način latinizirali današnju Španjolsku, Portugal, Francusku, Rumunjsku (a domicilno stanovništvo je asimilirano: Iberi, Gali, Dačani). Da se na Balkan nisu doselili Slaveni, rumunjski bi se govorio od Crnoga mora do Jadrana. Dolaskom Slavena romanizirano stanovništvo Balkana se na raznim stranama grupiralo u enklave koje, budući da nisu bile na kompaktnom prostoru, nisu mogle stvoriti svoju državu. Danas se zovu Vlasi, Cincari, Arumunji i sl. Ima ih i u Albaniji, Grčkoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, Turskoj itd.

da je službeni jezik bio latinski, novci koji su kovali grčki gradovi bi morali biti isto na latinsko, a oni su kovali s grčkim natpisima i imenima careva na grčkom jeziku
Novci su bili prvo sredstvo propagande rimskog carstva i skoro sve je zabilježeno na njima

[go2sleep]

Shain kaže:

Rimljani su na isti način latinizirali današnju Španjolsku, Portugal, Francusku, Rumunjsku (a domicilno stanovništvo je asimilirano: Iberi, Gali, Dačani). Da se na Balkan nisu doselili Slaveni, rumunjski bi se govorio od Crnoga mora do Jadrana. Dolaskom Slavena romanizirano stanovništvo Balkana se na raznim stranama grupiralo u enklave koje, budući da nisu bile na kompaktnom prostoru, nisu mogle stvoriti svoju državu. Danas se zovu Vlasi, Cincari, Arumunji i sl. Ima ih i u Albaniji, Grčkoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, Turskoj itd.

Genetskim istraživanjima je dokazano da je starosjedilačko stanovništvo bilo asimilirano nakon seobi Slavena
Ili da su oni asimilirali slavenske došljake, preuzevši njihov jezik

[Shain]

go2sleep kaže:

Da je službeni jezik bio latinski, novci koji su kovali grčki gradovi bi morali biti isto na latinskom, a oni su se kovali s grčkim natpisima i imenima careva na grčkom jeziku. Novci su bili prvo sredstvo propagande rimskog carstva i skoro sve je zabilježeno na njima.

Mislio sam da će ti odgovoriti neki poznavatelj numizmatike jer ja nemam uvid u antički zapadnobalkanski novac. U načelu, od pada Grčke pod vlast Rima 146. pr. Kr. pa do VII. st. službeni jezik je latinski i u krajevima koji su prethodno bili pod grčkom vlašću. U grčkim kolonijama na našoj obali i u unutrašnjosti grčki su natpisi na novcu bili prije toga vremena (a sav se grčki novac i ne povlači 146. pr. Kr.) i nakon VII. st, dakle u doba Bizanta. Naglašavam da je ovo u načelu. Da li je bilo iznimaka od ovoga, trebat će ovdje objasniti netko drugi.