Zagrebačko sveučilište više nije među 500 najboljih na svijetu

[Gugenheim]

Još malo brojeva za shvaćanje "kvalitete".

1. Idiotska "Šangajska rang lista svjetskih sveučilišta" kao 2 od 6 kriterija ima "broj nobelovaca". Gdje će se nobelovci zaposliti?

Harvard: mjesečna plaća profesora 150 tisuća kuna
Zagreb: mjesečna plaća profesora 11 tisuća kuna

2. Idiotska "Šangajska rang lista svjetskih sveučilišta" kao 2 od 6 kriterija ima broj znanstvenih radova (ukupan ili u Natureu i Scienceu)

Harvard: godišnje od države za istraživanja dobiva 4 milijarde kuna
Zagreb: godišnje od države dobiva 50 milijuna kuna

Dakle, zagrebačko sveučilište od države dobiva oko 80 puta manje novca za znansvena istraživanja od Harvarda. S 80 puta manje novca, u 2013. godini objavilo je samo 3 puta manje znanstvenih radova od Harvarda (to piše u Šangajskoj listi).

***

Najbolji način za rast na Šangajskoj listi: sav novac za istraživanje, svih hrvatskih 50 milijuna, umjesto u istraživanje uložiti u zapošljavanje nobelovaca. To je najjeftiniji put do rasta na Šangajskoj listi. Uzmemo 10 nobelovaca, damo im kuću na moru, u ugodnoj klimi, plaću kao na Harvardu... ...i rastemo na Šangajskoj listi...

[saurs]

Bilo bi zgodno da se napravi malo analiza tih "znanstvenih" radova. Otkrilo bi se svašta, od prepisivačine do tema koje su čisto sranje. Spala bi knjiga na 3 slova.

Kvaliteta moj Gugenheim je prilično mjerljiva stvar. Znanosti nisu slikarstvo pa da ovise iz kojeg se kuta gleda. Treba strog sustav kontrole, kvote, strogo praćenje tokova novca i eliminacija nekompetentnih. Onda će se polučiti neki rezultati. Do tada financije same po sebi ne znače ništa jer lopovu koliko god dao, njemu je uvijek dobrodošlo.

[Banana10]

Gugenheim kaže:

Stvar je složenija. U istom tom Statutu kojeg citiraš, nalazi se ovo:



Dakle, fakultetima je primarna namjena obrazovanje, a iza zareza, nakon "te", dolazi nekoliko drugih zadaća, između kojih je jedna i znanstveni rad. Posebno treba imati u vidu da Sveučilište sadrži i umjetničke akademije, gdje je besmisleno raspravljati o "teškoj znanosti".

Nadalje, istu temu obrađuje i Zakon o znanosti. Zadaće Instituta i Sveučilišta se razlikuju:

U boldanoj rečenici je ponovno prva zadaća fakulteta visoko obrazovanje, a znanstvena djelatnost je tek jedna od zadaća iza zareza.

Da ne bi sve ostalo na "semantici", bolje je upotrijebiti zdravi razum. Sveučilište može sebi zadati bilo kakvu misiju (i put na Mjesec), no u državi sa tako mizernim proračunom za znanost i visoko obrazovanje, treba se ponašati racionalno. Ako nemaš novaca za sve zadaće, onda treba izabrati prioritet. Je li Hrvatskoj važnije 10 obrazovanih pedijatara, ili jedno istraživanje iz teorije struna? Treba li se voditi za "listama sveučilišta" koja vrednuju isključivo broj istraživanja o "teoriji struna", a ne zanima ih broj i kvaliteta obrazovanih pedijatara? Treba li plakati što naša sveučilišta nisu jednako rangirana kao američka ili engleska sveučilišta koja imaju 100 puta veće proračune? Ili se stalno uspoređivati s Beogradom koji formalno ima sveučilištu pripojene institute, ili Slovenijom koja daje 10 puta više novca za istraživanja nego Hrvatska?

Prestanite s pljuvačinom, ona nikamo ne vodi. Budite sretni što imate kvalitetne i jeftine zubare.

A ja ću ti ponovo ponoviti čl 3. st. 1 Zagrebačkog sveučilišta;

(1) Zadaće Sveučilišta su znanstveno i umjetničko istraživanje u svrhu održivog razvoja, umjetničko stvaralaštvo i stručni
rad, te ustrojavanje i izvođenje na njima utemeljenih sveučilišnih studija i iznimno, stručnih studija.

Na prvom mjestu je istraživanje, uostalom kao i u statutima nekih fakulteta koji sami biraju što im je prioritet. Naravno važno je i visokoškolsko obrazovanje ali baš ta istraživačka komponenta pravi razliku izeđu Sveučilišta i visokih škola gdje je na prvom mjestu obrazovanje.

[Gugenheim]

Banana10 kaže:

A ja ću ti ponovo ponoviti čl 3. st. 1 Zagrebačkog sveučilišta;

Nema problema, ja ću tebi ponoviti članak 40 istog tog statuta:

Statut sveučilišta kaže:

Članak 40.
(1) Fakulteti su visoka učilišta u sastavu Sveučilišta koja ustrojavaju i izvode sveučilišne studije, te znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih polja.

Znanstveni rad je nakon zareza i "te".

Možda te zbunjuje razlika pojma "sveučilište" i pojma "fakultet". Sveučilište može u svojem sastavu imati i institute (kao npr. Beograd), a institutima znanost zaista i može biti samoproglašeni primarni cilj (iako i njima Zakon o znanosti i visokom obrazovanju namjienjuje i druge zadaće, i.o. pomoć gospodarstvu).

Banana10 kaže:

Naravno važno je i visokoškolsko obrazovanje ali baš ta istraživačka komponenta pravi razliku izeđu Sveučilišta i visokih škola gdje je na prvom mjestu obrazovanje.

Ne, to nije istina. U Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju jasno stoji:

Zakon o znansoti i visokom obrazovanju kaže:

Članak 47.
(3) Sveučilište, fakultet i umjetnička akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i umjetničke djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka učilišta organiziraju i izvode sveučilišne a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi i stručne studije.

Djelatnost visokog obrazovanja je na prvom mjestu i kod sveučilišta. To je zakonski definirano, nije predmet forumskih dilema.

Zakonom su određene zadaće Sveučilišta:

1) Visoko obrazovanje
2) Znanstvena djelatnost
3) Stručna djelatnost
4) UMjetnička djelatnost
5) Druge djelatnosti

Apsolutna besmislica je Sveučilište procjenjivati isključivo prema točki 2, a potpuno zanemariti točke 1, 3, 4 i 5.
..

[Gugenheim]

saurs kaže:

Bilo bi zgodno da se napravi malo analiza tih "znanstvenih" radova. Otkrilo bi se svašta, od prepisivačine do tema koje su čisto sranje. Spala bi knjiga na 3 slova.

Kvaliteta moj Gugenheim je prilično mjerljiva stvar. Znanosti nisu slikarstvo pa da ovise iz kojeg se kuta gleda.

Točno. Šangajska lista u obzir uzuima samo zannstvene radove u recenziranim svjetski priznatim publikacijama, koje se objavljuju nakon peer-reviewa (nezavisne i tajne recenzije svjetskih stručnjaka). Samo radove iz baze Web of Science. Dakle, ta tvoja "analiza" je jednako napravljena i za zagrebačko i za harvardsko sveučilište. U Web of Scienceu na Harvardovih 100 indeksiranih članaka su 34 zagrebačka indeksirana članka. Što je veliki uspjeh, s obzirom na 80 puta manje novca koje Zagreb ima.

Jedan od kriterija te idiotske liste je i broj znansvenih radova u NAtureu i Scienceu, što "freakovi" smatraju vrhuncem znanosti. Podrazumijeva se da je članak koji je objavljen u tim publikacijama vrhunski. Na Harvardovih 100 dolazi 6 ili 7 zagrebačkih. Ako uzmemo u obzir da ti radovi enormno koštaju, a Zagreb ima 80 puta manje novaca od Harvarda, jednaki učinak bi bilo kad bi Zagreb objavio samo 1 znanstveni rad u Natureu i Scieneceu, na Harvardovih 100. Kad podijeliš 100 sa 80, dobivaš 1,25 (ovih još 0,25 možeš pripisati tome da Harvard dobiva još 1,4 milijarde kuna od drugih izvora.). No nebitno je, je li 1 ili 1, 25 radova, Zagreb objavljuje 6.

[Gugenheim]

Umoljavam administratora da promijeni flejmerski naslov, budući da već dulje vrijeme uopće ne odgovara istini.

Naime, Zagrebačko sveučilište JE među 500 "najboljih", u 2016. godini. Ma koliko to "rang-listanje" bilo besmisleno i idiotsko (napravljeno na pogrešnim temeljima), nema smisla lagati u naslovu.

[saurs]

Gugenheim kaže:

Točno. Šangajska lista u obzir uzuima samo zannstvene radove u recenziranim svjetski priznatim publikacijama, koje se objavljuju nakon peer-reviewa (nezavisne i tajne recenzije svjetskih stručnjaka). Samo radove iz baze Web of Science. Dakle, ta tvoja "analiza" je jednako napravljena i za zagrebačko i za harvardsko sveučilište. U Web of Scienceu na Harvardovih 100 indeksiranih članaka su 34 zagrebačka indeksirana članka. Što je veliki uspjeh, s obzirom na 80 puta manje novca koje Zagreb ima.

Jedan od kriterija te idiotske liste je i broj znansvenih radova u NAtureu i Scienceu, što "freakovi" smatraju vrhuncem znanosti. Podrazumijeva se da je članak koji je objavljen u tim publikacijama vrhunski. Na Harvardovih 100 dolazi 6 ili 7 zagrebačkih. Ako uzmemo u obzir da ti radovi enormno koštaju, a Zagreb ima 80 puta manje novaca od Harvarda, jednaki učinak bi bilo kad bi Zagreb objavio samo 1 znanstveni rad u Natureu i Scieneceu, na Harvardovih 100. Kad podijeliš 100 sa 80, dobivaš 1,25 (ovih još 0,25 možeš pripisati tome da Harvard dobiva još 1,4 milijarde kuna od drugih izvora.). No nebitno je, je li 1 ili 1, 25 radova, Zagreb objavljuje 6.

Mene konkretno zanima usporedba tih znanstvenih radova. I koliko u stvarnosti doprinose konkretnim promjenama na razvoj društva. Raznorazni radovi na temu "utjecaja nordijskog folklora na reproduktivni život polarnih medvjeda" i slične gluposti ne smatram kao vrijedno razmatranja. Svaka budala može napisati takav "doktorat".

Najviše priznajem konkretna otkrića na područjima STEM-a i medicine. To je prava znanost, to su stvari koje pokreću civilizacije na višu razinu i pridonose ukupnoj kvaliteti života od koje svi profitiraju pa i ti što pišu te sranjske nebitne doktorate i time se statistički stavljaju u isti rang sa ovima koji su nešto stvarno i pridonijeli čovječanstvu. Moš si mislit.

[Gugenheim]

saurs kaže:

Mene konkretno zanima usporedba tih znanstvenih radova. I koliko u stvarnosti doprinose konkretnim promjenama na razvoj društva. Raznorazni radovi na temu "utjecaja nordijskog folklora na reproduktivni život polarnih medvjeda" i slične gluposti ne smatram kao vrijedno razmatranja. Svaka budala može napisati takav "doktorat".

Najviše priznajem konkretna otkrića na područjima STEM-a i medicine. To je prava znanost, to su stvari koje pokreću civilizacije na višu razinu i pridonose ukupnoj kvaliteti života od koje svi profitiraju pa i ti što pišu te sranjske nebitne doktorate i time se statistički stavljaju u isti rang sa ovima koji su nešto stvarno i pridonijeli čovječanstvu. Moš si mislit.

Tvoje mišljenje je vrlo naivno i promašeno, očigledno je da ne razumiješ materiju.

Uopće se ne radi o "doktoratima", nego znanstvenim radovima koji su objavljeni nakon međunarodne recenzije. Samo se to broji, nikakvi "doktorati".

"Usporedba tih znanstvenih radova" je već izvršena prije uvrštavanja u Web of Science (nezavisnim međunarodnim recenzijama), i Nature i Science. Po istim kriterijima se vrednuju i radovi s Harvarda i Ljubljane i Beograda i Zagreba. Nadalje, Web of Science je upravo posvećem STEM-znanostima, tu uopće nema naših "sociologa koji objavljuju u domaćim časopisima kojima su urednici". Ako je nešto u Web of Science, onda je međunarodno i međunarodno recenzirano, i onda je upravilu iz STEM područja.

Što se tiče tematike i svrhe, i Harvard i Zagreb objavljuju po istim principima, iako uz dramatično različito financiranje. Tvoj ateorija upravo potvrđuje moju tezu da bi za malu i siromašnu državu kakva je Hrvatska bilo bolje novac (ako ga već nema dovoljno) usmjeriti u ono što ima direktni utjecaj na hrvatsko društvo - obrazovanje stručnjaka i suradnju s domaćim firmama.

Hrvatskoj znatno više pomaže 10 obrazovanih pedijatara, 10 stručnih suradnji s domaćom industrijom, nego 1 znanstveni članak o teoriji struna na naslovnici Naturea. Vjerujem da se slažeš.

PS: Hrvatska, iako u međunarodnim usporedbama ima smiješno malo ulaganje u Visoko školstvo (a time se Sveučilište bavi), nadprosječno dobro obrazuje stručnjake. Npr prvi smo na svijetu po transplatacijama. Imamo vrhunske brodograđevne inženjere, općenito građevinare, arhitekte... Englezi dolaze k nama na zubarske stolice, nije im bed "lošeg Sveučilišta" na kojem su se naši zubari školovali. Njemci su presretni s našim lječnicima, iako su s "lošeg zagrebačkog Sveučilišta"...Mi gradimo autoputeve, mostove, dijelove za nuklearne elektrane, dalekovode i još sto čudesa, a sve to kao posljedicu obrazovanja na našim sveučilištiima.

Pljuvanje svega što je naše, te glorificiranje svega što je inozemno, djetinjasti je oblik šovinizma, autošovinizam. Bilo bi bolje malo istražiti podatke, usporediti brojeve, razmisliti o ciljevima i sl.

[Banana10]

Gugenheim kaže:

Nema problema, ja ću tebi ponoviti članak 40 istog tog statuta:

Znanstveni rad je nakon zareza i "te".

Možda te zbunjuje razlika pojma "sveučilište" i pojma "fakultet". Sveučilište može u svojem sastavu imati i institute (kao npr. Beograd), a institutima znanost zaista i može biti samoproglašeni primarni cilj (iako i njima Zakon o znanosti i visokom obrazovanju namjienjuje i druge zadaće, i.o. pomoć gospodarstvu).

Ne, to nije istina. U Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju jasno stoji:

Djelatnost visokog obrazovanja je na prvom mjestu i kod sveučilišta. To je zakonski definirano, nije predmet forumskih dilema.

Zakonom su određene zadaće Sveučilišta:

1) Visoko obrazovanje
2) Znanstvena djelatnost
3) Stručna djelatnost
4) UMjetnička djelatnost
5) Druge djelatnosti

Apsolutna besmislica je Sveučilište procjenjivati isključivo prema točki 2, a potpuno zanemariti točke 1, 3, 4 i 5.
..

Ništa mene ne zbunjuje, i nije toliko bitno gdje je crta i zarez. Čl. 3 definira zadaće Sveučilišta u Zagrebu i dolazi prije čl. 40. Naravno da su sve zadaće definirane Statutom i Zakonom komplementarne pa i obrazovanje i istraživaje. Upravo sam se javio jer si potencirano isključivo obrazovanje u svojem ranijem postu:

Glavna uloga sveučilišta u tako financijski slaboj državi kakva je Hrvatska je OBRAZOVANJE. Vjerujem da ne pitaš svojeg zubara je li diplomioro na Harwardu. Zapošljavanje ljudi na sveučilištu ide i po drugim kriterijima od "istraživačkih". Naime, vrlo čest slučaj je da vrhunski mladi istraživač (znanstvenik) ima jako loše nastavničke karakteristike. Često su to asocijalniji i povučeniji tipovi ljudi, ljudi s tremom pred velikim skupom ljudi (predavanja), nekad i konfliktne osobe, nekad osobe koje su netalentirane za prijenos znanja, nekad osobe koje ne znaju držati disciplinu i sl... SVEUČILŠTE nije (samo) ZNANOST, na sveučilištu su neke od najvažnijih stvari komunikacijska vještina i vještina oblikovanja i transfera znanja.

[Varazdi]

Gugenheim kaže:

Hrvatska za istraživanja i razvoj, odnosno inovacije izdvaja samo 0,79 posto dok je europski prosjek preko dva posto s tendencijom rasta.

Susjedna Slovenija ulaže 2,59 posto, slično kao i SAD.

"P: Kako tumačite činjenicu da su Slovenci puno bolji od Hrvata? Ima li kakve veze s činjenicom da su oni proveli ozbiljnu reformu svojeg školstva dok mi nismo te s njihovim značajno višim ulaganjima u obrazovanje?

O: Da, njihova ulaganja u obrazovanje i u istraživanje i razvoj su puno veća, a također su puno ranije proveli strukturalnu reformu obrazovanja. (...)"

http://www.index.hr/vijesti/clanak/i...ji/936401.aspx

[Gugenheim]

Varazdi kaže:

"P: Kako tumačite činjenicu da su Slovenci puno bolji od Hrvata? Ima li kakve veze s činjenicom da su oni proveli ozbiljnu reformu svojeg školstva dok mi nismo te s njihovim značajno višim ulaganjima u obrazovanje?

O: Da, njihova ulaganja u obrazovanje i u istraživanje i razvoj su puno veća, a također su puno ranije proveli strukturalnu reformu obrazovanja. (...)"

http://www.index.hr/vijesti/clanak/i...ji/936401.aspx

Daj prestani s tim filanjem svega i svačega u ovu temu. Ovo što daješ je mišljenje jedne žene (nije znanstvena činjenica) koje se odnosi na uvođenje 9-godišnjeg osnovnog školovanja, dakle to je reforma niže razine školovanja. Iako to uopće nije tema, spominjem ti da su isto uveli i Poljaci, sad razmišljaju o vraćanju na staro.

Ukoliko se želi razgovarati o svemu što se tiče svih razina školovanja, o znanstvenim istraživanjima, i o još sto čudesa, trebalo bi to raditi pod nekim drugim naslovom. Ovaj tendenciozni i flejmerski naslov tiče se isključivo "groznog" zagrebačkog sveučilišta, a služi za pljuvanje svega što ikome padne na pamet. Naravno, pljuvanje svega što je hrvatsko. U inozemstvu je navodno sve divno.

Nadam se da se slažeš da naslov ove teme treba izmijeniti, budući da je lažan - u 2016. godini zagrebačko sveučilište JE na listi 500 najboljih, nalazi se između 400-500 mjesta.

[Varazdi]

Gugenheim kaže:

Daj prestani s tim filanjem svega i svačega u ovu temu. Ovo što daješ je mišljenje jedne žene (nije znanstvena činjenica) koje se odnosi na uvođenje 9-godišnjeg osnovnog školovanja, dakle to je reforma niže razine školovanja. Iako to uopće nije tema, spominjem ti da su isto uveli i Poljaci, sad razmišljaju o vraćanju na staro.

Ukoliko se želi razgovarati o svemu što se tiče svih razina školovanja, o znanstvenim istraživanjima, i o još sto čudesa, trebalo bi to raditi pod nekim drugim naslovom. Ovaj tendenciozni i flejmerski naslov tiče se isključivo "groznog" zagrebačkog sveučilišta, a služi za pljuvanje svega što ikome padne na pamet. Naravno, pljuvanje svega što je hrvatsko. U inozemstvu je navodno sve divno.

Nadam se da se slažeš da naslov ove teme treba izmijeniti, budući da je lažan - u 2016. godini zagrebačko sveučilište JE na listi 500 najboljih, nalazi se između 400-500 mjesta.

Nitko ti nije rekao niti te prisilio da moraš sudjelovati u raspravama!
Tko si ti da mi braniš što ću ja ovdje staviti?!
Prihvati već jednom da je inozemstvo bolje - bilo, bude i ostat će!

Ako je tebi ovo mišljenje jedne žene (a ne znanstvena činjenica) pa kako to da u Slovenaca pa i drugih država sustav funkcionira u praksi i to pokazuju jasni rezultati? Kako to da su puno bolji od Hrvata? Što, netko je uzeo čarobni štapić, izgovorio čarobne riječi i kresnuo njime? Znači, po tebi je, kako ti kažeš, mišljenje te žene obmanjivanje javnosti? Pa kako to da REZULTATI PROVEDENI/PROVJERENI U PRAKSI pokazuju realnu istinu, a ona (ta žena) je to samo potvrdila?
Upamti jednu stvar, da bi nešto funkcioniralo kako treba, onda TREBA OD TEMELJA, OD NULE, OD SAMOG POČETKA, OD SAMOG STARTA, U KRIJENU postaviti sustav koji vrijedi, funkcionira i ima smisla, a ne "raditi reforme" kad dođe voda do grla i onda krpat rupe koje su proizašle iz krivo postavljenog početka, starta, temelja.
Tko ti je kriv što si se koprcao u takvom sustavu? Sam si kriv jer si očito htio to! Onaj tko želi nešto bolje i više za sebe i svoju budućnost, digne se i otiđe tamo. Sve ostalo su izgovori. Pametnom dosta!

[Gugenheim]

Varazdi kaže:

Tko si ti da mi braniš što ću ja ovdje staviti?!

Imaš druge teme gdje se raspravlja o školama. Ništa ne "branim" nego apeliram na tebe da ne flodaš topic sa svime i svačime. Kad god pročitaš nešto što je pogodno za pljuvačinu bilo čega hrvatskog, ti ovdje stavljaš link. Samo zato da bi visoko održavao naslov koji LAŽNO prikazuje neku informaciju o zagrebačkom sveučilištu (naslov ovog topica je lažan).

Varazdi kaže:

Prihvati već jednom da je inozemstvo bolje - bilo, bude i ostat će!

Ovo je razina "razmišljanja" nekog tko javno priča o sveučilištima?

Ovo je čista ideologija, autošovinizam (pljuvanje svega domaćeg, glorificiranje svega inozemnog, bez kriterija i argumenata). Ne zanimaju te činjenice?

U borbi protiv domaćeg, dobro je i lagati (naslov ovog topica)?

Ako zagrebačko sveučilište JE među 500 najboljih, taj nam se podatak ne uklapa u ideologiju, pa ćemo ipak ostaviti lažan naslov..?

[Banana10]

Varazdi kaže:

Prihvati već jednom da je inozemstvo bolje - bilo, bude i ostat će!

To uvijek kažu samo oni koji baš i nisu iskusili to "inozemstvo".

[Varazdi]

Banana10 kaže:

To uvijek kažu samo oni koji baš i nisu iskusili to "inozemstvo".

Banana10, ja sam diplomirao, magistrirao i doktorirao u inozemstvu računalne znanosti!

[AleksRan]

Varazdi kaže:

Banana10, ja sam diplomirao, magistrirao i doktorirao u inozemstvu računalne znanosti!

Pa ti si car! Svi ostali prestanite kenjati i poklonite se caru.

[Banana10]

Varazdi kaže:

Banana10, ja sam diplomirao, magistrirao i doktorirao u inozemstvu računalne znanosti!

OK, onda vidi što kaže Darko Gojanović o računalnim znanostima na Sveučilištu u Zagrebu...Moguće je da je on malo više inozemstva od tebe prošao.

U ono doba zagrebački Elektrotehnički fakultet, današnji FER, generirao je inženjere koji su dobili nevjerojatno kvalitetna temeljna znanja, veća i bolja, po mom mišljenju, čak i od najboljih univerziteta na svijetu. Po mom mišljenju gotovo nitko nije imao toliki broj predmeta iz područja matematike i fizike. Mislim da je i danas tako.

[Varazdi]

Banana10 kaže:

OK, onda vidi što kaže Darko Gojanović o računalnim znanostima na Sveučilištu u Zagrebu...Moguće je da je on malo više inozemstva od tebe prošao.

Preporučio bih ti da si uzmeš malo slobodnog vremena pa pročitaš viđenje i osobno iskustvo od korisnika 3.14159, koji je upoznat sa tematikom računalnih znanosti na zagrebačkom FERu. Po njegovom osobnom viđenju i iskustvu (korisnik = 3.14159) iznosi sasvim jednu drugu stranu i suprotnost od gospodina Darka Gojonović.

Evo ti link:
(1.) https://www.forum.hr/showthread.php?t=694367
(2.) https://www.forum.hr/showthread.php?t=314771

Izdvojit ću samo neke glavne karakteristike od korisnika = 3.14159, čisto da ti olakšam stvar:

Po mome skromnom misljenju,
postdiplomski studij u Hrvatskoj, bar na FERu, se ne moze mjeriti sa
postdiplomskim studijem u inozemstvu:

Vrlo malo clanaka se sa nasih sveucilista pojavljuje na top
konferencijama vani. Na primjer, u svom podrucju sam morao objasnjavati
ljudima sto je to Zagrebacko sveuciliste i gdje je, nikad nisu culi za
njega niti vidjeli znanstveni rad koji je od tamo dosao. U vecini
podrucja postoji lista top 1000 najcitiranijih znanstvenika. Nadji mi
koliko je nasih doktora znanosti na takvim listama? Bit ces razocarana.
Sam proces primanja na postdiplomski je nedovoljno kompetitivan. Na
primjer, na vecinu top fakulteta se prijavi 30-40 studenata na jedno
mjesto. U Hrvatskoj vecina ljudi koja zeli na postdiplomski to i moze,
samo ako ministarstvo odobri mjesto ili ako si je kandidat sam spreman
platiti. Sad ces reci da smo mala zemlja i da ne mozemo ocekivati tu
razinu kompetitivnosti. To je donekle tocno, no zato su mnoga
sveucilista u drugim malim zemljama (Svicarska, Austrija,...) presla na
engleski jezik kao sluzbeni, da bi mogla privuci postdiplomske studente
iz inozemstva i povecati kompetitivnost. Sve dok na dobrom znanstvenom
radu stoji ime Zagrebackog sveucilista, totalno je nebitno tko ga je
napisao.
Sam proces izrade doktorata je na vecini hrvatskih sveucilista
pro-forma, da ne upotrijebim neki tezi izraz. Znam za vise slucajeva
doktorata na FERu koje nije nitko procitao. Doslovno nitko. Uopce ne
bi htio ulaziti u to koliko ljudi se vani mora potpisati na tezu i
detaljno je procitati... Kako je uopce moguce da netko dobije titulu
doktora znanosti za rad koji nitko nije procitao? Ja to ne razumijem.
Znanost je struka kao i svaka druga -- treba vremena da se nauci
raditi znanost. Nakon dosta godina provedenih na Zagrebackom
sveucilistu, mogu reci da, bar u racunarnim znanostima, ima vrlo malo
ljudi koji stvarno znaju raditi znanost i sposobni su kvalitetno voditi
studenta na doktoratu. Ovo je naravno moje osobno misljenje temeljeno na
poznavanju znanstvenog opusa velike vecine profesora na FERu te
osobnih iskustava i poznanstva.
Sveucilista u Hrvatskoj su dosta preopterecena nastavom, tako da
ostane malo vremena asistentima za raditi istrazivanje. Ovo je ozbiljan
problem za koji su djelomicno kriva i sveucilista, ali i ministarstvo.
Za istrazivanje i putovanja treba dosta novca. Na primjer, manja
istrazivacka grupa na Stanfordu trosi oko milion USD godisnje. Istina da
su tamo studenti jako skupi (high tuition fees), ali to je ipak dosta
novaca. Zasto je kod nas tako tesko dobiti novce za istrazivanje? Pa iz
prvog razloga zato sto se publicira malo radova, pa kad ljudi iz
industrije na konferencijama traze nekog za rjesiti njihov problem, nas
nema nigdje. Inace se, bar po mom iskustvu, vecina dogovora za
financiranje istrazivackog rada upravo obavi na konferencijama, bar kad
je industrija u pitanju.
Osim sto se publicira malo radova, vrlo malo se radi na marketingu
istrazivanja. Napisati i objaviti rad je samo oko 20% ukupnog posla.
Slijedi puno govora, reklame na internetu, clanaka u
popularno-znanstvenim casopisima, i tako dalje. Utjecaj je ono sto se
vani najvise vrednuje, a ne samo broj i kvaliteta publikacija (zajedno
sa impact faktorima publikacije u kojoj se pojavio rad). Nazalost,
vecina znanstvenika kod nas nastoji samo negdje skrumpirati rad, toliko
da skupi bodove za promociju, bez da ih je briga da li ce taj rad imati
utjecaja ili ne i da li ce ga neko citirati ili ne...

-------------------

FERa u racunarnim znanostima NEMA na top racunarnim
konferencijama. Tako da za FER u principu nitko ne zna. Iako poslodavci
znaju sto je B.Sc., vrlo vrlo tesko ces se nositi sa nekim tko ima B.Sc.
sa top 50 skola u US, zato sto tih 50 skola su svuda poznate, te se
poslodavci UVIJEK radje odluce uzeti osobu sa B.Sc. sa tih top-50 nego
iz neke nepoznate skole iz Hr, manji je rizik. Jedina iznimka su ljudi
koji su se dokazali na nekim medjunarodnim natjecanjima, nekim bitnim
open-source projektima, ili na neki drugi nacin (nagrade, znanstveni
clanci,...) odskacu od drugih. Ni (novi) M.Sc. sa FERa ti nece pomoci.
Jednostavno, FER je nepoznata institucija. Zahvali se profesorima na
tome, tocnije nekvaliteti i neproduktivnosti njihovog znanstvenog
rada.

U Europi bi FERov M.Sc. mogao vise znaciti, cisto zbog Bologne, no ime
skole uvijek puno znaci za poslove koji su bolje placeni i koje je teze
dobiti. Ne mogu zamisliti da ce netko u Engleskoj radje zaposliti M.Sc.
sa FERa nego B.Sc. sa Cambridge/Oxford, ili da ce netko u Njemackoj
radje zaposliti negog s M.Sc. s FERa nego M.Sc. sa Aachen/Saarbrucken/
Munich/Darmstadt/Karlsruhe/ostalih dobrih CS skola.

Kada ici na M.Sc. vani? Dosta skola tretira M.Sc. kao izvor novaca, i
puno naplacuju te programe. Bolja strategija je upisati direktno Ph.D.
nakon B.Sc., za sto se vrlo lako mogu dobiti financijska sredstva.
Velika vecina top skola potpuno placa troskove Ph.D.-a i jos daje
skromnu placu studentu. Neke skole, kao npr. Stanford, daju M.Sc.
studentima koji su upisali Ph.D. ako postane jasno da (1) studenti nisu
u stanju napraviti dobar doktorat, ili (2) studenti se predomisle. To je
dobar nacin za dobiti M.Sc. na top skoli (ako ti je to cilj, no mozda se
i predomislis i napravis doktorat).

Upoznao sam puno ljudi u industriji koji su napravili B.Sc. na nekoj
no-name skoli (slicno FERu), i onda M.Sc. (ili placen ili preko Ph.D.
rute) na nekoj top skoli, time su dobili prepoznatljivo ime na svom CVu
i odmah su postali trazena roba na trzistu rada. Zanimljivo, dosta VPeva
koje znam su prosli upravo taj put.

Neke skole upisuju Ph.D. studente prvo na M.Sc., bez obzira da li imaju
M.Sc. ili ne, cisto da si smanje rizik. Takodjer neke skole razlikuju
znanstvene M.Sc., gdje se pise mini-teza i radi vise research, te
industrijske M.Sc., gdje se samo polazu predmeti. Industrijski M.Sc. su
REDOVITO cash-cows za sveuciliste. Dobijes dobro obrazovanje (na
dobrim skolama) i diplomu, ali to dosta platis.

Da sazmem dosadasnju diskusiju:

Ako vec imas Dipl.Ing., istakni to, ljudi znaju vrijednost toga, pogotovo u Europi
Ako vec imas B.Sc. s FERa i hoces ici van, nema smisla ici na M.Sc., jer je FER no-name skola vani i M.Sc. ti nece raditi bas nikakvu razliku.
Jedina iznimka za koju ja znam je ako planiras biti ucitelj na collegima ili lecturer na losijim sveucilistima, tada bi ti M.Sc. (nakon evaluacije) mogao pomoci da dodjes u visi platni razred. Takodjer, moguce da u EU zbog Bologne M.Sc. bude koristan za kvalifikaciju u veci platni razred i/ili napredovanje u karijeri.
M.Sc. na top skoli vani se cesto placa, ali se moze dobiti i placen (postoje razne varijante, ili direktan upis, ili kroz doktorat).
M.Sc. sa top sveucilista je dobar nacin za staviti neko prepoznatljivo ime na svoj CV, i to poslodavci cijene.


Sto se tice doktorata sa FERa, studenti moraju shvatiti da se kod
doktorata prvenstveno gledaju sljedece stvari:

Rang skole
Tko ti je bio mentor, jer ima jako puno toga za nauciti...
Tvoj publication record, izuzetno je kljucan impact faktor konferencije (nemas sanse dobiti research posao ako ne objavljujes samo na top konferencijama) i broj publikacija


FER nije cak ni na rang listama u elektrotehnici i racunarstvu (a
samo Zg sveuciliste je na samom kraju liste od top 500 sveucilista). Na
FERu nema ama bas ni jedan poznati znanstvenik iz podrucja racunarstva
(ne znam za ostala podrucja). Sto se tice racunarstva, svi profesori na
FERu su kompletni anonimusi po svjetskim mjerilima. Posto te nema tko
voditi (nema dobrih znanstvenika u racunarstvu), sanse da ces imati
dobar publication record nakon doktorata na FERu su nula.

Iz svega toga proizlazi da je doktorat na FERu prazno slovo na papiru po
svjetskim mjerilima, ili da budem malo direktniji, gubitak vremena. Ako
zelis ici u industriju, doktorat ionako nema smisla. Ako zelis ici u
znanost, onda te FER nece pripremiti (pogledaj gornje tri tocke) za tu
karijeru.

Moja velika nada je da ce se stanje promijeniti na FERu, da ce zaposliti
ljude koji su vani napravili doktorate na top skolama i poceti
generirati kvalitetne znanstvene radove u racunarnim znanostima. No, dok
se to ne dogodi, doktorat na FERu je profesionalno samoubojstvo.

[Gugenheim]

Banana s pravom daje viđenje kvalitete našeg FERa s obzirom na osnovnu funkciju fakulteta u Hrvatskoj, OBRAZOVNU:

Banana10 kaže:

U ono doba zagrebački Elektrotehnički fakultet, današnji FER, generirao je inženjere koji su dobili nevjerojatno kvalitetna temeljna znanja, veća i bolja, po mom mišljenju, čak i od najboljih univerziteta na svijetu. Po mom mišljenju gotovo nitko nije imao toliki broj predmeta iz područja matematike i fizike. Mislim da je i danas tako.

Varaždinec i dalje drvi po svojem, dajući viđenje anonimnog diskutanta, koji faultet gleda isključivo kao zannstveni institut:

Varazdi kaže:

Sveucilista u Hrvatskoj su dosta preopterecena nastavom, tako da
ostane malo vremena asistentima za raditi istrazivanje.

Da ponovim, Varaždinec smatra da su fakulteti, ustanove na kojima se KVALITETNO obrazuju studenti (kroz NASTAVU), OPTEREĆENI nastavom!
Po njemu, fakuteti bi trebali prestati s nastavom, koja ih "opterećuje". Trebali bi "bataliti" kvalitetno obrazovanje studenata budućih stručnjaka. A sve to da bi radili ono čime se inače primarno bave instituti i RID odjeli velikih kompanija - istraživanja.

Nadalje, beskonačna petlja krivog shvaćanja ovdje se zapetljava i u ovom smislu:

Varazdi kaže:

Zasto je kod nas tako tesko dobiti novce za istrazivanje? Pa iz prvog razloga zato sto se publicira malo radova, pa kad ljudi iz industrije na konferencijama traze nekog za rjesiti njihov problem, nas nema nigdje.

Ovdje se "autor bravurozne teorije" potpuno gubi, budući da nakon što je izignorirao obrazovanje kao temeljnu djelatnost fakulteta, odjednom u financiranje istraživanja (znanstvenih) ubacuje "ljude iz industrije" i to "na konferencijama". Svatko upućen zna da "iz industrije" dolazi manjina novca, pa tako Harvard za istraživanje od države dobiva 600 milijuna dolara, a iz "svih ostalih izvora" ukupno 200 milijuna. nadalje, industrija u pravilu ne ulaže u temeljna znanstvena istraživanja (ona koja su u Natureu, Scienceu i Web of Scienceu), već traži direktnu primjenu. Autor bi se trebao odlučiti kamo želi da ide novac namijenjen fakultetima - u obrazovanje (što je temeljna svrha fakulteta), znanstvene radove (fundamentalna znanost za razne "Liste sveučilišta") ili suradnju s gospodarstvom (direktnu primjenu).

No "beskonačna lakoća blebetanja" najbolje se vidi u ovom detalju:

Varazdi kaže:

Pa iz prvog razloga zato sto se publicira malo radova

Autoru "teorije" je naš broj radova "mali".
Na 100 radova prvaka "Liste sveučilišta" (Harvarda) Zagreb publicira 35 radova koji su indeksirani u najjačoj bazi Web of Science. Iako Zagreb ima 100 puta manje financiranje istraživanja.
Na 100 radova prvaka "Liste sveučilišta" (Harvarda) Zagreb publicira 6 radova u najjačim publikacijama Nature i Science. Iako Zagreb ima 100 puta manje financiranje istraživanja.

Svatko tko malo barata s matematikom može iz ovih brojeva zaključiti da po jedinici ulaganja Zagreb objavljuje više od Harvarda.

[Banana10]

Čuj varaždinec, ovaj pi zapravo ne zna o čemu priča. Vidi se da je neki novajlija koji je nešto negdje čuo pa sad priča okolo, kao to da ima doktorata koje nitko nije pročitao. Ili recimo ne zna da impakt faktor ne postoji za konferencije.

Gle, evo ti samo jedan primjer koji opovrgava svu tu litaniju od pija. Ako netko tko je diplomirao i nedavno doktorirao računarstvo na Sveučilištu u Zagrebu može dobiti na br. 1 tehničkom sveučilištu u svijetu (MIT) a takvih osoba ima, onda znači da je pi potpuno u krivu. A Darko Gojanović u pravu. Evo od Gojanovića još malo:

Znanje koje ste stekli u domovini nije dakle bilo ni po čemu inferiorno znaju koje su stjecali stručnjaci i znanstvenici u razvijenim i tehnološki naprednim zapadnim zemljama i SAD-u?

Da, a mislim da je i danas tako, da s naših fakulteta, posebno Fakulteta elektrotehnike i računarstva i dalje dolaze stručnjaci koji su znanjem, stručnošću i sposobnošću dorasli najvećim globalnim tehnološkim izazovima. Naši inženjeri iz Sistemcoma su stalno cirkulirali između Hrvatske i SAD-a jer su imali imali dozvole za rad u srcu Intela na vrhunskoj tehnologiji. To je bilo fantastično. To je bila potvrda da smo mi u Hrvatskoj u stanju školovati vrhunske inženjere.