Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.12.2016., 10:48   #1
Što su uopće život i neživot?

Sad, ne znam hoću li dobro moći objasniti što želim pitati, možda ovaj video to bolje pojasni.

Ako su živa bića sazdana od neživih tvari, jesu li naša poimanja života i smrti/neživosti potpuno pogrešna? Koliko je Schrödingerova definicija života u pravu i tko to može znati? Jesu li živa bića zaista živa dok žive i zaista neživa kad umru? Jesu li živa bića složenije verzije neživih tvari i je li podjela stvari na žive i nežive u startu pogrešna budući da je sve u svemiru sačinjeno od istih stvari?
Gaša is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2016., 11:08   #2
Zivot se obzervira kao materija uvezana i ustrojena u samoreplicirajucu shemu. Mozemo reci da je zapravo ta samoreplicirajuca shema - zivot, kojeg obzerviramo(i apstrahiramo) kroz njene instance (jedinke) tj. njihovo ponasanje.
Zivot je tako "visi oblik" materije, kao sto je npr. molekula "visi oblik" materije u odnosu na atom ili atom u odnosu na elementarne cestice.

Kao i u svim tim prijelazima materije iz nize u visu razinu, radi se o tome da je cjelina koja egzistira na visoj razini egzistira zahavaljujuci medjudjelovanju na nizoj razini koje se prevladava na nacin da tvori neku novu "silu" koja ne postoji na nizoj razini. Ta nova ukupna sila/djelovanje tog sustava dijelova je ono po cemu se ta cjelina raspoznaje kao cjelina i ono po cemu je vise od svojih dijelova.

Npr. atom je sastavljen od elementarnih cestica. Elementarne cestice recimo imaju naboj, spin, masu no atom kao atom ima i neke nove "sile", ovisno o konfiguraciji elektrona npr moze tvoriti kovalentne veze s drugim atomima i sto omogucuje formiranje molekula.
U tom smislu, zivot u odnosu na nezivu tvar se obzervira kroz to samorepliciranje, to je ono sto cjelina jedinke zivota (bakterije/amebe/biljke/zivotinje) cini u odnosu na "nezivu tvar" tj. to je ponasanje prema kojem razlikujemo tvar "uvezanu u zivljenje" od nezive tvari. Dijelovi/molekule od kojih su sastavljene stanice djeluju tako da se repliciraju. Nijedan dio ne moze sam sebe replicirati vec "suradnjom" repliciraju "cjelinu" tj. "sve skupa" i samim time, tim ukupnim ponasanjem izdvajaju tu cjelinu od ostale nezive tvari.

Kod zivota je jos specificno sto njegovo postojanje, trajanje u vremenu, ovisi o toj "novoj sili/ponasanju" tj. samoreplikaciji. Postojanje atoma ne ovisi o tome da oni tvore kovalentne veze s drugim atomima.

Zadnje uređivanje addx : 29.12.2016. at 11:20.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2016., 11:28   #3
Život, u logičkom smislu, je ideja u neposrednom, konkretnom obliku:

http://www.forum.hr/showpost.php?p=5...&postcount=263
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2016., 11:50   #4
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Zivot se obzervira kao materija uvezana i ustrojena u samoreplicirajucu shemu. Mozemo reci da je zapravo ta samoreplicirajuca shema - zivot, kojeg obzerviramo(i apstrahiramo) kroz njene instance (jedinke) tj. njihovo ponasanje.
Zivot je tako "visi oblik" materije, kao sto je npr. molekula "visi oblik" materije u odnosu na atom ili atom u odnosu na elementarne cestice.

Kao i u svim tim prijelazima materije iz nize u visu razinu, radi se o tome da je cjelina koja egzistira na visoj razini egzistira zahavaljujuci medjudjelovanju na nizoj razini koje se prevladava na nacin da tvori neku novu "silu" koja ne postoji na nizoj razini. Ta nova ukupna sila/djelovanje tog sustava dijelova je ono po cemu se ta cjelina raspoznaje kao cjelina i ono po cemu je vise od svojih dijelova.

Npr. atom je sastavljen od elementarnih cestica. Elementarne cestice recimo imaju naboj, spin, masu no atom kao atom ima i neke nove "sile", ovisno o konfiguraciji elektrona npr moze tvoriti kovalentne veze s drugim atomima i sto omogucuje formiranje molekula.
U tom smislu, zivot u odnosu na nezivu tvar se obzervira kroz to samorepliciranje, to je ono sto cjelina jedinke zivota (bakterije/amebe/biljke/zivotinje) cini u odnosu na "nezivu tvar" tj. to je ponasanje prema kojem razlikujemo tvar "uvezanu u zivljenje" od nezive tvari. Dijelovi/molekule od kojih su sastavljene stanice djeluju tako da se repliciraju. Nijedan dio ne moze sam sebe replicirati vec "suradnjom" repliciraju "cjelinu" tj. "sve skupa" i samim time, tim ukupnim ponasanjem izdvajaju tu cjelinu od ostale nezive tvari.

Kod zivota je jos specificno sto njegovo postojanje, trajanje u vremenu, ovisi o toj "novoj sili/ponasanju" tj. samoreplikaciji. Postojanje atoma ne ovisi o tome da oni tvore kovalentne veze s drugim atomima.
Ovo mi je dosta zanimljivo. Kako bi objasnio "first-person view" živih bića? Ne svih očito, već ovih s kompleksnijom inteligencijom (ljudi, dupini, vrane). Postoji li trenutno neko dobro prihvaćeno objašnjenje zašto i kako je uopće moguće da možemo promatrati stvari iz vlastite perspektive? (nisam znanstveno potkovan pa ne znam ni odakle početi istraživati o ovome, a zanimaju me ovakve stvari)
Gaša is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2016., 11:54   #5
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Život, u logičkom smislu, je ideja u neposrednom, konkretnom obliku:

http://www.forum.hr/showpost.php?p=5...&postcount=263
Mislim da u Sigmundovom objašnjenju fali nešto bitno tj onih čuvenih sedam sposobnosti.
Meni se ipak Ljubino objašnjenje čini životnije i mirisnije nego ovo suhoparno Sigmundovo pa ću citirati Ljubu :





Sem vlastitog iskustva drugi način objašnjavanja stvarnosti i ne postoji. Pitanje je samo porekla mogućnosti stvaranja vlastitog iskustva? Da li je ono osobina bića, (na primer čoveka) ili tvari koja postoji pre bića i koja biće kao sistem svog kretanja i rada, uz pomoć vlastitog iskustva, gradi? Mislim da ne treba biti mnogo mudar da bi se pronašao ispravan i logičan odgovor na ovo pitanje. Koji će uvek da glasi da biće ne može stvarati nikakvo iskustvo, iz razloga jer biće uistinu i ne postoji. Uvek i samo postoji tvar koja biće gradi. Ona postoji pre svakog bića i ostaje da postoji i posle svakog bića. Biće kao organizacija kretanja i rada tvari nikada ne bi moglo da nastane bez vlastitog iskustva, tj. znanja tvari o tome kako se biće gradi.

Nebitno da li jer reč o bundevi kao biću, bubamari,
čoveku zvanom Sigmund ,
kamenu ili pasjem govnetu pored puta.

I naravno sve to uz pomoć sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti te tvari, bez kojih ni bića, ni tvari koja biće gradi, ne bi moglo da bude.
__________________
-dobitnik nobelove nagrade za kemiju Christian Anfinsen:
Mislim da samo idiot moze biti ateist! Moramo priznati da postoji neshvatljiva moć ili sila beskrajne providnosti i znanja koja je pokrenula cijeli univerzum.''
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2016., 13:22   #6
Quote:
Gaša kaže: Pogledaj post
Ovo mi je dosta zanimljivo. Kako bi objasnio "first-person view" živih bića? Ne svih očito, već ovih s kompleksnijom inteligencijom (ljudi, dupini, vrane). Postoji li trenutno neko dobro prihvaćeno objašnjenje zašto i kako je uopće moguće da možemo promatrati stvari iz vlastite perspektive? (nisam znanstveno potkovan pa ne znam ni odakle početi istraživati o ovome, a zanimaju me ovakve stvari)
Nisam siguran na sta ciljas pa cu dati dva odgovora

1)
Po meni, stvar je sljedeca, vec najavljena u onom sto sam rekao, da zivot svoje trajanje u vremenu (dugorocno) zahvaljuje samoreplikaciji - upravo onom po cemu ga i prepoznajemo/obzerviramo - sto naravno nije nimalo slucajno nego logicno.

Radi lakseg objasnjavanja ja tu uvodim pojam "samointeresa" kojim oznacavam tu "silu zivota" (kao sto imamo i silu gravitacije i slicno) koja potjece/obzervira se iz borbe samoreplikacije protiv istrebljenja samoreplikacije.
Evolucijom, evoluira "zadovoljenje samointeresa" i oblici zivota postaju sofisticiraniji, prepoznaju sve vise situacija i mogu reagirati na sve vise nacina no to sve u konacnici mora sublimirati u korisno ili nekorisno za samoreplikaciju da bi se "primilo" ili "odbacilo".

Taj samointeres je zapravo ta "vlastita perspektiva". On dijeli stvarnost po sebi, na najapstraktnijoj razini na ono sto mu ide u korist (ide u korist samoreplikaciji) i ono sto sto mu ne ide u korist.
Samointeres je tako korijen/izvor sve kategorizacije, svih pojmova pa i svog misljenja.
Samointeres daje stvarnosti njeno znacenje. Znacenje u stvarnosti oko nas je projekcija interesa u nama. Glad dijeli objekte na hranu i nehranu. Spolni nagon dijeli jedinke na spremne-za-parenje i nespremne.

Vec i bakterija vrsi nekakav samointeres, ona dijeli stvarnost na "opasnu okolinu" i "pozeljnu okolinu" - po sebi, i shodno tome reagira na svoju korist (ako ima neki kapacitet za to). U opasnoj okolini ce npr. povecati broj mutacija ne bi li nekom mutacijom prevazisla tu opasnost u svojoj okolini koju je detektirala.

Ljudi su puno sofisticiraniji u kategorizaciji stvarnosti naravno od bakterije, no ljudski mozak je zapravo isto kompleksno racunalo koje takodjer "vrsi samointeres" na raznim razinama.

To je neka moja prica kako nastaje "perspektiva na stvarnost"

2)

Ako pitas u smislu kako je moguce da mi tu perspektivu dozivljavamo/proizvljavamo tako kako prozivljavamo (integrirano u "seamless" iskustvo) to bi onda spadalo u tzv. hard problem of consciousness, bilo je nekih diskusija oko toga, ja sam neku temu otvorio na tragu toga, evo na ovom linku
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2016., 16:32   #7
Da, mislio sam na hard problem of consciousness, nisam znao naziv. Hvala na zanimljivim linkovima i upisima
Gaša is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2016., 09:25   #8
Ja sam se prije tri godine našla u istoj situaciji kao i ti. Evo kako sam to riješila:

Knjige, stare dobre knjige. Zašto? Zato što svaka knjiga obrađuje određeno područje i daje smislenu cjelinu tog područja, dok informacije pokupljene sa interneta nemaju ni glave ni repa.

Koje knjige?

Prvenstveno temelji znanja, genetika, mozak, stanica.

Knjige o mozgu: Tajne mozga autor Amir Muzur i Priča o mozgu Susan Greenfield.

Genetika: Steve Jones, Jezik gena i Matt Ridley Genom, auobiografija vrste.

Neurologija za stomatološki fakultet (daje detaljna ali opet ne previše stručna znanja o mozgu i živčanom sistemu u ljudskom organizmu).

Stanice, Michael W. Berns

To bi bili neki biološki temelji.

Zatim Um i mozak, dr.sc. Jeffrey M. Schwartz i Sharon Begleg i Osjećaj zbivanja, Antonio Damasio. Ove knjige daju uvid u to kako ti biološki temelji funkcioniraju.

Zatim, iskreno preporučam Filozofija, drugi svezak, autora Borana Berčića, obrađuje filozofski pogled kroz povijest uključujući sadašnjost na pitanja stvarnosti, znanja, uma, boga .........

Nakon toga knjige poput Koji k .... uopće znamo, Bog nije mrtav, Budin mozak ..... koje daju specifičan pogled na tu problematiku.

Zatim knjigu Pim van Lommela Consciousness beyond life.

To bi bio neki moj popis literature uz pomoć koje čovjek može spoznati gdje smo danas.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2016., 10:12   #9
OK, hvala na preporukama.
Gaša is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.01.2017., 12:35   #10
Radi se o kompleksnoj pojavi i moguća su mnoga "točna" (ali djelomična) tumačenja kao što ima mnogo "točnih" (i nepotpunih) slika predmeta ovisno o kutu iz kojeg se gleda. Neka su već spomenuta.

Svakako ne bi trebalo preskočiti energetsku stranu priče. Život je efikasan žderač energije iz okoline i tim žderanjem se održava (kao riječni vir energijom riječne struje). Samoorganizirajući sustavi su stoga, u neku ruku, termodinamički favorizirani i pojaviti će se tamo gdje je moguće da se pojave.
medonaodmoru is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.01.2017., 21:31   #11
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Ja sam se prije tri godine našla u istoj situaciji kao i ti. Evo kako sam to riješila:

Knjige, stare dobre knjige. Zašto? Zato što svaka knjiga obrađuje određeno područje i daje smislenu cjelinu tog područja, dok informacije pokupljene sa interneta nemaju ni glave ni repa.

Koje knjige?

Prvenstveno temelji znanja, genetika, mozak, stanica.

Knjige o mozgu: Tajne mozga autor Amir Muzur i Priča o mozgu Susan Greenfield.

Genetika: Steve Jones, Jezik gena i Matt Ridley Genom, auobiografija vrste.

Neurologija za stomatološki fakultet (daje detaljna ali opet ne previše stručna znanja o mozgu i živčanom sistemu u ljudskom organizmu).

Stanice, Michael W. Berns

To bi bili neki biološki temelji.

Zatim Um i mozak, dr.sc. Jeffrey M. Schwartz i Sharon Begleg i Osjećaj zbivanja, Antonio Damasio. Ove knjige daju uvid u to kako ti biološki temelji funkcioniraju.

Zatim, iskreno preporučam Filozofija, drugi svezak, autora Borana Berčića, obrađuje filozofski pogled kroz povijest uključujući sadašnjost na pitanja stvarnosti, znanja, uma, boga .........

Nakon toga knjige poput Koji k .... uopće znamo, Bog nije mrtav, Budin mozak ..... koje daju specifičan pogled na tu problematiku.

Zatim knjigu Pim van Lommela Consciousness beyond life.

To bi bio neki moj popis literature uz pomoć koje čovjek može spoznati gdje smo danas.
Sa svime se slažem osim boldanog.

Navedene knjige su teška pseudoznanost i ne vrijede čitanja osim ako želiš vidjeti kako popularno znanstvena knjiga ne smije biti napisana.

Možda bi prvo trebalo znati razliku koje knjige su znanstvene, a koje su patološki pokušaji imitacije znanosti.

Za takav početak je dobra literatura:

Ben Goldacre: 'Loša znanost'
Carl Sagan: 'Svijet progonjen demonima - znanost kao svijeća u tami'
James Randi: 'Flim-flam'
Michael Shermer, Stephen Jay Gould: 'Why People Believe Weird Things: Pseudoscience, Superstition, and Other Confusions of Our Time'
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 08:45   #12
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
I naravno sve to uz pomoć sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti te tvari, bez kojih ni bića, ni tvari koja biće gradi, ne bi moglo da bude.
o kojih je sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti riječ?
__________________
Maja Blogdan
Krvnik is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 12:43   #13
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
Sa svime se slažem osim boldanog.

Navedene knjige su teška pseudoznanost i ne vrijede čitanja osim ako želiš vidjeti kako popularno znanstvena knjiga ne smije biti napisana.

Možda bi prvo trebalo znati razliku koje knjige su znanstvene, a koje su patološki pokušaji imitacije znanosti.

Za takav početak je dobra literatura:

Ben Goldacre: 'Loša znanost'
Carl Sagan: 'Svijet progonjen demonima - znanost kao svijeća u tami'
James Randi: 'Flim-flam'
Michael Shermer, Stephen Jay Gould: 'Why People Believe Weird Things: Pseudoscience, Superstition, and Other Confusions of Our Time'
Mislila sam da ćeš razumjeti, ali kad nisi da pojasnim:

Znanstvenim knjigama počinje lista. Zatim dolazimo do filozofije, nakon filozofije slijede knjige koje, kao što sam i napisala, daju specifičan pogled na problematiku.

Jer ne vidim ništa loše da se netko upozna sa cjelokupnim pogledom, znanstvenim i neznanstvenim, filozofskim .....

Uostalom, knjiga Pim van Lommela je, ako se ne varam, znanstvena knjiga, obrađuje tematiku vrlo ozbiljno, na znanstveni način.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 12:48   #14
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post

Carl Sagan: 'Svijet progonjen demonima - znanost kao svijeća u tami'
Sa tvog popisa pročitala sam i imam je doma ovu knjigu. Ako se ne varam, ona ne obrađuje tematiku koja zanima autora već obrađuje sukob religije i znanosti, nastanak znanosti i oslobađanje od utjecaja Crkve.

Ta knjiga je za nekoga koga zanima odnos religije i znanosti.

Pisana je na lagan, populistički način, odnosno ni nju ne možemo svrstati u znanstvene knjige.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 13:06   #15
Quote:
medonaodmoru kaže: Pogledaj post
Radi se o kompleksnoj pojavi i moguća su mnoga "točna" (ali djelomična) tumačenja kao što ima mnogo "točnih" (i nepotpunih) slika predmeta ovisno o kutu iz kojeg se gleda. Neka su već spomenuta.

Svakako ne bi trebalo preskočiti energetsku stranu priče. Život je efikasan žderač energije iz okoline i tim žderanjem se održava (kao riječni vir energijom riječne struje). Samoorganizirajući sustavi su stoga, u neku ruku, termodinamički favorizirani i pojaviti će se tamo gdje je moguće da se pojave.
Zapravo energetska strana i je nabitnija.
Favorizirani su samo zašto što imaju komplesnu polaznu osnovu, čak i naprostije živo biće, a to je informacijski sustav i razmnožavanje koje omogućuje poboljšanja za nove generacije..samo zašto se događa starenje, na kraju ipak entropija prevlada ?
Fantasist is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 22:51   #16
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
Sa svime se slažem osim boldanog.

Navedene knjige su teška pseudoznanost i ne vrijede čitanja osim ako želiš vidjeti kako popularno znanstvena knjiga ne smije biti napisana.

Možda bi prvo trebalo znati razliku koje knjige su znanstvene, a koje su patološki pokušaji imitacije znanosti.

Za takav početak je dobra literatura:

Ben Goldacre: 'Loša znanost'
Carl Sagan: 'Svijet progonjen demonima - znanost kao svijeća u tami'
James Randi: 'Flim-flam'
Michael Shermer, Stephen Jay Gould: 'Why People Believe Weird Things: Pseudoscience, Superstition, and Other Confusions of Our Time'
VELIKO,MALO I LJUDSKI UM-s kritikama Abnera Shimonya,Nancy Cartwright i Stephena Hawkinga

Pogledi Rogera Penrosea na fiziku svemirskih razmjera, fiziku u razmjerima kvantne mehanike i fiziku uma su kontroverzni i o njima se naširoko raspravlja. Veliko, malo i ljudski um je očaravajući i pristupačan sažetak najnovijih promišljanja Rogera Penrosea o onim područjima fizike u kojima osjeća i misli da postoje golemi neriješeni problemi. Ovo je također poticajan uvod u radikalno nove koncepte za koje vjeruje da će biti plodni za razumijevanje funkcioniranja mozga i prirode ljudskog uma. ‘... divna ilustracija rada prvorazrednog fizičara o onome što prvorazredni fizičari uvijek čine: stvaraju smione zaključke i izlažu ih pred druge da ih potvrde, pobiju, ili poboljšaju.’ Keith Devlin, New Scientist ‘teško se može zatražiti pronicljiviji ili entuzijastičniji vodič do krajnjih granica fizike.’ Scientific American



roger penrose
CAREV NOVI UM
Osnovno pitanje koje se u knjizi obrađuje jeste pitanje odnosa veštačke inteligencije i svesti, odnosno hoće li računari, zasnovani da današnjim principima, biti u stanju da urade sve što može ljudski um. Međutim, knjiga sadrži daleko više od toga, pa će biti zanimljiva i čitaocima koje problemi veštačke inteligencije uopšte ne zanimaju. Pun naslov knjige je "Carev novi um - o računarima, umu, zakonima fizike". Podnaslov najavljuje deo onoga što se u knjizi može naći - ali samo deo. U knjizi su prikazani osnovi postavljeni na samom početku računarstva, algoritmi i Tjuringova mašina. Zatim je dat pregled značajnih matematičkih dostignuća, uključujući rezultate Hilbertovog programa, Gedelove teoreme nekompletnosti, sve do Mendelbrotovog skupa. Razmatraju se formalni sistemi, realni i kompleksni brojevi, Euklidova geometrija...


Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
FANTASIST:



Odgovore na pitanja "šta je energija", kako se ona večito naizmenično sama po sebi (po principu "samouzročnosti i samoposledičnosti") troši i obnavlja i tako samoodržava, koji su analogni odgovorima na pitanja večite nužne naizmeničnosti sintropije i entropije - sve u skladu sa principom "jaje-pile-koka" - naći ćeš ovde:

https://www.youtube.com/watch?v=9m5BQjKXxrM
Energija skupa sa materijom je podložna entropiji. Stoga ovaj svemir MORA doći do stanja kada više neće biti moguć život u bilo kojem obliku.
Entropija svemira ide samo u jednom pravcu: neminovno se povećava. A lokalni procesi omogućavaju njezino smanjenje u biološkim sustavima.
Boltzmann: "živa se bića ne bore za prirodne resurse , ona se bore za malo negativne entropije na uškrb povećanja entropije svemira"

http://www.jutarnji.hr/arhiva/fizika...amike/3121742/

Fizika za pjesnike (1): drugi zakon termodinamike

Zadnje uređivanje krena : 03.01.2017. at 23:02.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2017., 01:01   #17
Jedan detalj iz navedenog linka:

"Nitko još nije vidio jaje koje se odrazbije, kavu s mlijekom koja se odmiješa ili čašu vode u kojoj spontano nastane kocka leda. Vrijeme očito ima smjer i taj smjer često nazivamo strijelom vremena."

Zamislimo da se jaje "odrazbije". Najprije imamo razbijeno jaje, a poslije cijelo jaje. Dakle, strijela vremena ne ovisi o tome da li se jaje razbija ili se odrazbija. Općenito, vrijeme nema nikakve veze sa tzv. drugim zakonom termodinamike.
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2017., 01:58   #18
KRENA:

Quote:
Energija skupa sa materijom je podložna entropiji. Stoga ovaj svemir MORA doći do stanja kada više neće biti moguć život u bilo kojem obliku.
Potpuno tačno. Koka uvek dolazi do stanja kada njen dalji opstabak više nije moguć.

Da, ali sam kad jajeta posle koke ne bi bilo. A njega, fala Bogu, uvek bude.
Ljubo is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2017., 02:02   #19
Lightbulb

Quote:
Krvnik kaže: Pogledaj post
o kojih je sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti riječ?
Ljubazno ćemo odgovoriti tragatelju



Buddha u svom slavnom govoru o 7 sposobnosti (sedam faktora ) (satta bojjhaṅgā) kaže da su to

- sati

-dhamma vicaya

-viriya

-piti

-passaddhi

-samadhi

-upekha

==============

Bilježim se sa štovanjem

parsifal TM
__________________
-dobitnik nobelove nagrade za kemiju Christian Anfinsen:
Mislim da samo idiot moze biti ateist! Moramo priznati da postoji neshvatljiva moć ili sila beskrajne providnosti i znanja koja je pokrenula cijeli univerzum.''
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2017., 03:09   #20
Nisam znao da i Buddha govori o nečemu "7". Baš me zanima šta li mu to njegovo "7" u prevodu znači?
Ljubo is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 05:40.