Natrag   Forum.hr > Društvo > Pravo > Nekretnine

Nekretnine Vlasništvo, posjed, gruntovnica, porezi i dr.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.11.2009., 14:30   #1
Međuodnos posjeda i najma

Recimo da u stanu živi osoba koja nije njegov vlasnik, dakle vrši posjed. U određenom trenutku s vlasnikom sklopi ugovor o najmu stana. Ostaje li ta osoba u posjedu stana, ili je sklapanjem ugovora o najmu posjed prešao na vlasnika?
__________________
Fugit irreparabile tempus... Carpe Diem...!
Lakonogi is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2009., 15:34   #2
Onaj tko je u stanu je i u posjedu jer on ima fakticnu vlast na stvari.
Katrin is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2009., 16:38   #3
Da, najmoprimac je sada neposredan posjednik i izvršava tu svoju faktičnu vlast nesamostalno (priznaje višu vlast vlasnika). Posjed ima i vlasnik ali taj njegov posjed stana je posredan (ugovor o najmu) i samostalan budući da je on vlasnik toga stana i nema više vlasti od njega.
__________________
Ad eundum quo nemo ante iit.
no_wonder is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2009., 16:56   #4
Iz toga proizlazi da najmoprimac sklapanjem takvog ugovora dolazi u slabiju poziciju u odnosu na onu u kojoj je bio kad nije postojao nikakav ugovor - naime, u slučaju da prestane plaćati najamninu, ili ugovoreni rok istekne, vlasnik ga može izbaciti i tužbom za zaštitu posjeda, dok ga je prije sklapanja ugovora mogao izbaciti samo vlasničkom tužbom.

Jesam li u pravu?
__________________
Fugit irreparabile tempus... Carpe Diem...!
Lakonogi is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2009., 17:36   #5
Quote:
Lakonogi kaže: Pogledaj post
Iz toga proizlazi da najmoprimac sklapanjem takvog ugovora dolazi u slabiju poziciju u odnosu na onu u kojoj je bio kad nije postojao nikakav ugovor - naime, u slučaju da prestane plaćati najamninu, ili ugovoreni rok istekne, vlasnik ga može izbaciti i tužbom za zaštitu posjeda, dok ga je prije sklapanja ugovora mogao izbaciti samo vlasničkom tužbom.

Jesam li u pravu?
Pa ovisno o tome da li je vlasnik bio ujedno i posjednik. Ako je bio posjednik pa je npr. otišao negdje u inozemstvo a ovaj se samovlasno uselio i smetao posjed, vlasnik je tada imao pravo, u roku od 30 od dana kada je saznao, odnosno u roku od godine dana od smetanja posjeda, iskoristiti tužbu za smetanje posjeda. Ali, ako u tom roku vlasnik nije poduzeo ništa, taj posjed postaje miran, i vlasnik ne može podići tužbu za zaštitu posjeda niti koristiti samopomoć pa je onda taj posjed zaštićen od strane svih trećih ali ne i od vlasnika kojemu onda tek preostaje vlasnička tužba.

Ako nije bio posjednik, jer, postoji mogućnost da netko bude upisan u zemljišne knjige kao vlasnik a faktično ne izvršava vlast na tom stanu, onda ima pravo samo na vlasničku tužbu.

P.S. kolege, slobodno ispravite studenticu ako je u krivu...
__________________
Ad eundum quo nemo ante iit.
no_wonder is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 01:16   #6
o isfilozofiraste banalnu stvar.

imaš podstanara, imaš ugovor.. čim imaš ugovor znači dao si mu posjed i on u stanu nije vi, cam, precario.
ako ga hoćeš izbacit raskineš ugovor i on odmah u startu od poštanog posjednika postaje nepošteni posjednik i to je to...

ovo je sve teorija !
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 02:32   #7
stvar možda i je banalna (skoro da i nema pravnog pitanja koje nije banalno, u smislu da je onom tko pozna sve činjenice i zna se služiti logikom odgovor na pitanje kristalno jasan), ali nitko ovdje, uključujući tebe, i s osobitim naglaskom na tebe, nije odgovorio na moje pitanje. iz toga proizlazi da za sudionike u ovoj raspravi pitanje uopće nije banalno.

moram čestitati mladoj studentici 'no_wonder' koja je jasno objasnila neke institute, i napravila korak ka konačnom rješenju problema.

lara sasvim nepotrebno spominje razliku između poštenog i nepoštenog posjednika, jer posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik koji ima miran posjed. štiti se posljednji mirni posjed (neometan u roku od trideset, odnosno godinu dana, kako je rečeno), pa je prema tome sasvim irelevantno da li je pošten ili nepošten.

pitanje je slijedeće: može li posredan posjednik (najmodavac) ustati posjedovnom tužbom protiv neposrednog posjednika (najmoprimca), nakon što ugovor o najmu, iz bilo kojeg razloga, prestane biti na snazi.

izgleda da ne može, ZV, st. 2. čl. 23.:

"Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu."
__________________
Fugit irreparabile tempus... Carpe Diem...!
Lakonogi is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 09:17   #8
Quote:
Lakonogi kaže: Pogledaj post
Iz toga proizlazi da najmoprimac sklapanjem takvog ugovora dolazi u slabiju poziciju u odnosu na onu u kojoj je bio kad nije postojao nikakav ugovor - naime, u slučaju da prestane plaćati najamninu, ili ugovoreni rok istekne, vlasnik ga može izbaciti i tužbom za zaštitu posjeda, dok ga je prije sklapanja ugovora mogao izbaciti samo vlasničkom tužbom.

Jesam li u pravu?

ma ti se možeš slikat sa ovim iako je zakonom predviđeno... i sporiti cca godinu dvije (u Zagrebu)

U praksi postupak uopće nije hitan a kada i dobiješ Rješenje što onda? Opet se neće (pretpostavljamo) dobrovoljno iseliti.. Opet te čeka Ovrha i to kada prođe rok za žalbu koji će pretpostavljam tuženi itekako iskoristiti - znači sve cca 3 godine.

Jedini način je Ugovor o najmu solemniziran kod javnog bilježnika jer postaje pravomoćna sudska presuda i ima snagu Ovršne isprave. Ako se ne iseli kada mu otkažeš najam - lijepo u Ovrhu, jer imaš osnov (preskočio si cjelokupan postupak Zaštite posjeda, preskočio si i žalbu po Rješenju)

Po meni najpametnija i najsigurnija pravna zaštita....

a ovo teoretiziranje ma u pravu ste ali po meni tako glup i spor i neučinkovit način.. jer nakon cca 3 godine ustaješ sa dvije pravnme zaštite i to:

1. Ovrhom za iseljenjem (deložacijom)
2. Ovrhom na svo vrijeme dok je predmet bio na sudu a kalemile se stanarine i kalemile se režije

kako god okreneš na taj način vlasnik je u lošijoj poziciji
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]

Zadnje uređivanje larazg : 14.11.2009. at 09:42.
larazg is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 09:33   #9
Quote:
Lakonogi kaže: Pogledaj post

moram čestitati mladoj studentici 'no_wonder' koja je jasno objasnila neke institute, i napravila korak ka konačnom rješenju problema.
ja jedno ne razumijem...

da li ti hoćeš pravnu teoriju ovog instituta ili kako taj institut riješiti u praksi??

jer to je različito...

Teorija je jedno i tu svi imaju pravo, a praksa vrlo često sa teorijom ne da nema veze (ima) ali ne polučuje rezultate...

to je kao i naknada štete? dobiješ presudu i što onda?? što će ti presuda ako se nemaš na što ovršiti tako i ovo... što će ti pravda ako ju ne možeš konzumirati Rješenjem koje si dobio??? (to je po meni Pirova pobjeda )..

tako da meni i dalje ostaje nejasan ovaj topic:

1. da li te zanima kako teoretski bi se mogao riješiti problem
2. da li te zanima kako bezbolnije i brže za najmodavca vlasnika riješiti problem??
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 11:15   #10
samo da razmisljas logicki vec bi dosao do zakljucka... tuzbom za smetanje posjeda se odlucuje prema zadnjem mirnom posjedu i postenje ili nepostenje posjednika nije vazno, a ne prosudjuje se niti cije pravo na posjed je 'jace' ili tko je vlasnik. dakle, neposredni posjednik je taj koji je imao zadnji mirni posjed i nema smisla da posredni posjednik dize takvu tuzbu.

dalje, ovo sto je lara rekla je vrlo bitna stvar. teorija je jedno, praksa sasvim drugo. dizao posredni posjednik bilo kakvu tuzbu ili ne, vaznije je da ima instrumente koji mu omogucuju konkretno djelovanje, kao sto je delozacija.
Katrin is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 17:55   #11
Quote:
Katrin kaže: Pogledaj post
samo da razmisljas logicki vec bi dosao do zakljucka... tuzbom za smetanje posjeda se odlucuje prema zadnjem mirnom posjedu i postenje ili nepostenje posjednika nije vazno, a ne prosudjuje se niti cije pravo na posjed je 'jace' ili tko je vlasnik. dakle, neposredni posjednik je taj koji je imao zadnji mirni posjed i nema smisla da posredni posjednik dize takvu tuzbu.

dalje, ovo sto je lara rekla je vrlo bitna stvar. teorija je jedno, praksa sasvim drugo. dizao posredni posjednik bilo kakvu tuzbu ili ne, vaznije je da ima instrumente koji mu omogucuju konkretno djelovanje, kao sto je delozacija.
Slažem se s tim da treba proučiti praksu jer neke stvari u stvarnosti ne funkcioniraju možda onako kako je zamišljeno.

Međutim, budući da nemam iskustva u praksi pa mogu samo teoretizirati, slažem se da se štiti zadnji, faktični i mirni posjed ali mislim da sama činjenica što najmoprimac nije se iselio iz stana nakon isteka ugovorenog roka predstavlja smetanje posjeda i zlouporabu povjerenja (praecario modo - "smatraju se svi oni načini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed"). Prema tome, taj najmoprimac nema miran posjed jer neistinit i on nema pravo na nikakvu zaštitu. Zato bi najmodavac mogao podići tužbu za smetanje posjeda.

U praksi, čini se, možda je najbolje ono što je spomenula larazg, solemnizirani ugovor sa snagom ovršne isprave....

Meni se čini da je Lakonogi išao za teoretskom raspravom...
__________________
Ad eundum quo nemo ante iit.
no_wonder is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 19:21   #12
Quote:
no_wonder kaže: Pogledaj post
Međutim, budući da nemam iskustva u praksi pa mogu samo teoretizirati, slažem se da se štiti zadnji, faktični i mirni posjed ali mislim da sama činjenica što najmoprimac nije se iselio iz stana nakon isteka ugovorenog roka predstavlja smetanje posjeda i zlouporabu povjerenja (praecario modo - "smatraju se svi oni načini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed"). Prema tome, taj najmoprimac nema miran posjed jer neistinit i on nema pravo na nikakvu zaštitu. Zato bi najmodavac mogao podići tužbu za smetanje posjeda.
Kolegice do ovdje ste bili u pravi, ali onda ste zeznuli

Kao što ste i sami rekli štiti se zadnji, faktični i mirni posjed. Posjed postaje miran nakon proteka već spomenutih rokova ( subjektivni mjesec dana i objektivni godina dana ), a to što najmoprimac nakon isteka ugovora o najmu više nije zakonit, ni istinit ni pošten posjednik nije važno, ipak ima pravo na zaštitu tog posjeda. Obratite pozornost na čl. 21. st. 2.


Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Clanak 21.

(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu
ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zastitu posjeda.

(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevsi drugome silom,
potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo stititi svoj posjed; jedino ga
nema pravo stititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet
ce to i protiv nje nakon sto mu posjed postane miran.

(3) Pravo na zastitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana
kad je smetani saznao za cin smetanja i pocinitelja, a najkasnije godinu
dana od dana nastaloga smetanja.

(4) Pravo na zastitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom
(postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoci.

(5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut
ako ga je posjednik sluzeci se svojim pravom na zastitu posjeda ponovno
uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

Sudska zastita

Clanak 22.

(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlasten je svoj posjed
stititi putem suda, zahtijevajuci da se utvrdi cin smetanja njegova posjeda,
naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u casu smetanja, te
zabrani takvo ili slicno smetanje ubuduce.

(2) Sud pruza ovu zastitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za
smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez
obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, postenje posjednika, kao i
bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu drustvenom, javnom
ili slicnom interesu.
goliath is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 23:38   #13
Quote:
goliath kaže: Pogledaj post
Kolegice do ovdje ste bili u pravi, ali onda ste zeznuli

Kao što ste i sami rekli štiti se zadnji, faktični i mirni posjed. Posjed postaje miran nakon proteka već spomenutih rokova ( subjektivni mjesec dana i objektivni godina dana ), a to što najmoprimac nakon isteka ugovora o najmu više nije zakonit, ni istinit ni pošten posjednik nije važno, ipak ima pravo na zaštitu tog posjeda. Obratite pozornost na čl. 21. st. 2.


Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Clanak 21.

(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu
ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zastitu posjeda.

(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevsi drugome silom,
potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo stititi svoj posjed; jedino ga
nema pravo stititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet
ce to i protiv nje nakon sto mu posjed postane miran.
Hvala na upozorenju, svjesna sam ove odredbe ali sam se loše izrazila. Mislila sam na to da najmoprimac nema zaštitu (dok mu se posjed ne umiri) kad je u pitanju najmodavac jer se konkretno radilo o onome što najmodavac može/ne može, a po pitanju drugih, vrijedi ovo iz čl. 2.

__________________
Ad eundum quo nemo ante iit.

Zadnje uređivanje no_wonder : 14.11.2009. at 23:46.
no_wonder is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 00:32   #14
Držim da se kod raspravljanog pitanja ukazao sukob pravnih normi, i to: st.2., čl.21. ZV u odnosu na st. 2., čl. 23. ZV. Naime, radi ispitivanja osnovanosti prigovora tuženog posrednog posjednika - najmodavca da posjed neposrednog posjednika - bivšeg najmoprimca čiju zaštitu on traži, je bio neistinit, pribavljen zlouporabom povjerenja, valjalo bi raspravljati o njihovom pravnom odnosu, dakle da li je ugovor o najmu prestao itd., pa bi ustrajanje u primjeni st. 2., čl.21. značilo povredu st.2., čl.23. Posljednja navedena odredba u tom odnosu, prema mom mišljenju o razrješenju tog sukoba, bila bi "lex specialis". Uostalom, u postupcima radi zaštite posjeda raspravlja se o činjenicama, a ne o pravu.
Mala girica is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 12:06   #15
Quote:
Mala girica kaže: Pogledaj post
tuženog posrednog posjednika - najmodavca
on bi u ovom slucaju bio tuzitelj, ne tuzeni.
Katrin is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 21:49   #16
U tom slučaju problem u ovoj raspravi je već na početku riješen - st.2., čl.23. ZV.

Ipak:


Ako tužitelj posredni posjednik tvrdi da mu je oduzet posjed kako je u našem primjeru bilo, on bi trebao tvrditi da mu je oduzet posredni posjed. Tuženi neposredni posjednik - najmoprimac trebao bi samo tvrditi da nije oduzeo posredni tužiteljev posjed (odmetnuo se - pravno: svoj nesamostalni posjed pretvorio u samostalni), već samo se ne želi odreći svog neposrednog nesamostalnog posjeda. Međutim, ako bi, povodom tužbe posrednog posjednika - najmodavca, neposredni posjednik priznao da je svoj nesamostalni neposredni posjed pretvorio u samostalni tužitelj posredni posjednik bi ostvario uspjeh u posjedovnoj parnici, a poraženi bivši nesamostalni neposredni posjednik, sadašnji imatelj samostalnog posjeda koji se nije umirio, morao bi ustati vlasničkom tužbom i tvrditi da je npr. kupio nekretninu. Dakle problem sagledavanja ovog pitanja sadržan je u okolnosti da u ovim odnosima posredni - neposredni i samostalni - nesamostalni posjed stvar nije postavljena jedostavno isključivo na bazi - "tko stvar drži", već pitanje nije lako jednostavnim i laičkim razmatranjem riješiti.

Svakako, u predmetnoj parnici ne bi trebalo biti rasprave da li je ugovor o najmu ili zakupu na snazi ili ne.
Mala girica is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 22:02   #17
Sastaviti ugovor u obliku ovršne isprave svakako je za najmodavca najbolje rješenje, ali najmoprimac takvo nešto ne treba prihvatiti, jer mu otpada njegova lagodna pozicija (odnosno pozicije se mijenjaju) koja je opisana u onoj latinskoj izreci koja u prijevodu znači - blago posjednicima.
Mala girica is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 22:04   #18
Quote:
Mala girica kaže: Pogledaj post
Ako tužitelj posredni posjednik tvrdi da mu je oduzet posjed kako je u našem primjeru bilo, on bi trebao tvrditi da mu je oduzet posredni posjed. Tuženi neposredni posjednik - najmoprimac trebao bi samo tvrditi da nije oduzeo posredni tužiteljev posjed (odmetnuo se - pravno: svoj nesamostalni posjed pretvorio u samostalni), već samo se ne želi odreći svog neposrednog nesamostalnog posjeda. Međutim, ako bi, povodom tužbe posrednog posjednika - najmodavca, neposredni posjednik priznao da je svoj nesamostalni neposredni posjed pretvorio u samostalni tužitelj posredni posjednik bi ostvario uspjeh u posjedovnoj parnici, a poraženi bivši nesamostalni neposredni posjednik, sadašnji imatelj samostalnog posjeda koji se nije umirio, morao bi ustati vlasničkom tužbom i tvrditi da je npr. kupio nekretninu. Dakle problem sagledavanja ovog pitanja sadržan je u okolnosti da u ovim odnosima posredni - neposredni i samostalni - nesamostalni posjed stvar nije postavljena jedostavno isključivo na bazi - "tko stvar drži", već pitanje nije lako jednostavnim i laičkim razmatranjem riješiti.

Svakako, u predmetnoj parnici ne bi trebalo biti rasprave da li je ugovor o najmu ili zakupu na snazi ili ne.
I to nas opet dovodi do rasprave o njihovom pravnom odnosu i odredbe koja govori da posredni posjednik u tom slucaju ne moze tuziti neposrednog zbog smetanja posjeda. Uz to, u tom postupku se ne raspravlja ni o pravnoj osnovi, ni postenju posjednika, ni vlasnistvu, vec o samoj cinjenici smetanja posjeda.
Katrin is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 22:22   #19
Quote:
Mala girica kaže: Pogledaj post
Držim da se kod raspravljanog pitanja ukazao sukob pravnih normi, i to: st.2., čl.21. ZV u odnosu na st. 2., čl. 23. ZV. Naime, radi ispitivanja osnovanosti prigovora tuženog posrednog posjednika - najmodavca da posjed neposrednog posjednika - bivšeg najmoprimca čiju zaštitu on traži, je bio neistinit, pribavljen zlouporabom povjerenja, valjalo bi raspravljati o njihovom pravnom odnosu, dakle da li je ugovor o najmu prestao itd., pa bi ustrajanje u primjeni st. 2., čl.21. značilo povredu st.2., čl.23. Posljednja navedena odredba u tom odnosu, prema mom mišljenju o razrješenju tog sukoba, bila bi "lex specialis". Uostalom, u postupcima radi zaštite posjeda raspravlja se o činjenicama, a ne o pravu.
U potpunosti ste u pravu, odlično ste primjetili da u našoj raspravi o pravu najmodavca na tužbu radi zaštite posjeda nešto ne štima!

Evo, ja sam malo prokopala oko toga, u zakonu je sve u redu i našla sam u fusnoti knjige "Stvarno pravo" Gavella sljedeće:

"Naime, zbog specifične naravi tog postupka je određeno da "posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednog posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. U takvom će slučaju posredni posjednik trebati podići tzv. petitornu tužbu protiv neposrednog posjednika i u redovitom parničnom postuku (a ne u postupku zbog smetanja posjeda) ishoditi zaštitu svojeg prava."

Dakle, namodavac, zbog specifičnosti njihovih odnosa, ima pravo samo na vlasničku tužbu u slučaju kada mu najmoprimac ne preda posjed nakon što mu je to bio dužan učiniti ako se tu ne može izbjeći raspravljanje o pravu. Iznimka će jedino biti samo ako je taj njihov odnos nesporan, ako postoji isprava koja uživa javnu vjeru: javnobilježnička isprava, izvadak iz zemljišnih knjiga...
__________________
Ad eundum quo nemo ante iit.

Zadnje uređivanje no_wonder : 15.11.2009. at 23:00.
no_wonder is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2009., 23:59   #20
Quote:
no_wonder kaže: Pogledaj post
Iznimka će jedino biti samo ako je taj njihov odnos nesporan, ako postoji isprava koja uživa javnu vjeru: javnobilježnička isprava, izvadak iz zemljišnih knjiga...
Da je nesporno ne bi bilo parnice. Izvadak iz z.k. nikakav je argument u parnici zbog smetanja posjeda, a javnobilježnička isprava bila bi u okviru ove rasprave važna ako je sastavljena na način koji je reguliran Ovršnim zakonom i zamjenio bi samu presudu, odnosno parnice ne bi niti bilo, osim one petitorne koju bi mogao pokrenuti najmoprimac nakon što je izbačen iz nekretnine temeljem rješenja o ovrsi temeljem ovršne isprave - navedenog ugovora. Nije naodmet napomenuti da se smisao postojanja instituta zaštite posjeda u bitnome odražava u odredbi ZPP-a o hitnosti posjedovne zaštite.
Mala girica is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:02.